DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 52 <-- 52 --> PDF |
kle šumarstvo dalo prvu knjigu iz područja zemljomjerstva, t. j. iz jedne tehničke grane, koja šumarstvu služi kao pomoćna. Dr Neidhardt piše, da je Koroskenjijeva geodezija žanimiva u tri smjera : prvo sadržajno, drugo povjesno, jer je prva takva knjiga na- hrvatskom jeziku, treće jezično, jer je u njoj pisac nastojao naći prikladne stručne izraze u hrvatskom jeziku. U ovom svom prikazu Dr Neidhardt donosi cijeli autorov predgovor, u kojem autor iznosi prikaz postanka ovog udžbenika uz razlaganje zašto je napis-ao baš takav udžbenik. Iz ovog se predgovora ujedno indirektno vidi čemu se prigovaralo tadanjoj nastavnoj osnovi i pre šumarsko-gospodarskom davanjima na »kr. jer je u njem govora o učilištu i ratarnicl«, izobrazbe te o... ^^ažnosti vrijednosti teoretske u poslovima šuma. Dr upotrebe teodollta i da. je »neoboriva theza: Koroskenj i piše, da se samo na temelju teorije poluči ona si gurnost, vrstnost i okretnost u rješenju svih mogućih slučajeva, koji se u praksi zbiti mogu; a to je upravo ono, u čem se razlikuje znanstveno naobraženje od empirije; tko nema teorije, ostat će do vjeka empirik, koj će si težkim samo trudom ili pako nikada steći,samostalnost, koj će u vanrednih slučajih tudje pomoći, koj će biti svakom zadaćom, koja mu se u praksi na dlaku neslaže sa pokazinimi slučaj!, zatečen, i kojega će iznenaditi ina konstrukcija geodatičkog stroja iz ine koje mehaničke radione.« O teodolitu pak piše: »Theodolitu zajamčena je mimo svih inih mjernlčkih strojeva sigurna budućnost, jer se kod njega sve operacije na čvrstom znanstvenom temeiju kretju i jer su sve bez dvojbe glede točnosti theodolita jur uklonjene napredkom u mehanici i u geodatičkoj struci. Gdje ^ se traži oštra i elegantna radnja, jamačno će za kratko vrieme theodolit iztisnuti mjernički stroj.« NEKOLIKO PODATAKA 11 SUVEEMENE UPOTREBE Razvoj izrade plo6a iz drvene blanjevine u Njemačkoj IX minulom desetgođištu proizvodnja ploča iz drvene blanjevine više je nego udvostručena. Niže iznosimo podatke izrađenih ploča i upotrebljenog drveta sve obračunato na. bazi debljina ploča od 25 mm. God. proizvodnja u mlL m2 1932. 2,33 1933. 4,45 1934. 9,79 1935. 10,64 1936. 15,13 1937. 21,50 1938. 26,60 1939. 31,50 1940. 27,00 1941. 28,10 upotre iblieno drveta u m^ 20 600 39 200 S6 400 94 000 133 500 189 700 239 400 278 000 238 200 247 900 Hektarski prinos nekife celuloznih prediva Žanimivi su podatci W. Schiebera o hektarskom prinosu ceiuloznog prediva nekih biljki. a koji glase: Oblast ne rješitbe UPRAVA PRIVATNIH ŠUMA PO Ministarstvo šumarstva i rudarstva svojim rješenjern od 1. VII. 1941. g. br. 10.394-V-194L odobrilo je kotarskom šumaru u Krapini Ing. Zrinku Grohovac upravu šuma Krapinske tvornice pokućtva i parne pilane d. d. Protiv ovog odobrenja Inženjerska komora u Zagrebu podnijela je tužbu Upravnom, sudu, koji je tužbu Inženjerska komore odbacio, i time potvrdio odluku Ministarstva šumarstva 1 rudarstva. Ova osuda Upravnog suda u Zagrebu glasi: Biljka Arundo donax Topola u poljskom uzgoju Kukuruz šumskog drveća Konoplje Lana Pamuka Krumpirove cime DRVETA prinos u t/ha gotovog prediva 9 . 5 . 1,2, 1,0 0,8 0,5 0,3 0,25 Upotreba papira u stalnom Je porastu Donosimo podatke o upotrebi papira u nekim državama iz kojih je vidljivo, da je upotreba papira u stalnom porastu. Potrošak papira u kg po jednom stanovniku iznosio je: ´Država godina 1913. 1927. 1936. USA 29,7 62,0 64,5 Njemačka 21,3 26,5 33,3 Nizozemska 20,6 21,5 22,3 Francuska 17,7 20,0 21,1 Belgija 17,0 19,0 32,8 Pored papira za 1936. god. potrošeno je papirnjače u USA 37,7 kg, u Njemačkoj 8,4, u Nizozemskoj 12,6, u Francuskoj 7,2 kg i u Belgiji 5,0 kg. iBg. A. KOTARSKIM ŠUMARIMA »Upravni sud u Zagrebu Broj: 7527/41. TB. 1037/41. O S U B A U IME NEZAVISNE DKZAV E HRVATSKE* Upravni sud u Zagrebu u svom prvom vieću, sastavljenom, od predsjednika vieća Ivana Bacača predsjednika Upravnog suda, viećnika Mateja Jankača, Dra Ljudevita Coraka, Dra Nikole Suknaića, Gjur© Vlainića te tajnika 324 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Jure Caratana u predmetu tužbe Zagrebačke inžinjerske komore u Zagrebu zastupane po predsjedniku Ing. Zvonimiru Vrkljan iz Zagreba protiv rješenja ministarstva šumarstva i rudarstva od 14. .srpnja 1941. broj: 10394-V1941. u stvari spora po zakonu o ovlaštenim inžinjerima na dne 9. prosinca 1941. održanoj nejavnoj sjednici u smislu propisa cl. 56. i 61. Uredbe o Upravnom sudu u Zagrebu od 12. X. 1939. Sudio je: Tužba se kao neosnovana odbija. Biljegovna pristojba se naplaća po ČL 5. toč. 4. i ČL 6. toč. 1. Zakona o taksama. Razlozi: Na molbu Krapinske tvornice pokućtva i parne pilane d. d. u Zagrebu dozvolilo je ministarstvo šumarstva i rudarstva u Zagrebu rješenjem od 14. VII. 1941. broj 10394-V-1941. ´da kotarski šumar Grohovac ing." Zrinko iz Krapine upravlja šumama moliteljice. Protiv toga rješenja podnijela je Zagrebačka inžinjerska komora u Zagrebu pravodobno tužbu na ovaj sud radi povriede §-a 18. Zakona 0 ovlaštenim inžinjerima i § 131. Zakona o šumama i radi ,toga, što u postupku koji je predhodio nije postupijeno po propisima postupka pa drži, da je po čl.^ 23. Uredbe o Upravnom sudu u Zagrebu tužba osnovana. Ovu povriedu § 18. Zakona o ovlaštenim inženjerima vidi tužiteljica u tome, što je tim paragrafom određeno, da radove iz toč. 1. 1 2. § 16. istog zakona mogu iznimno vršiti i državni inžinjeri, ali po pribavljenom mišljenju za svaki pojedini slučaj od inžinjerske komore^ to u ovom slučaju nije učinjeno, pa će prema tome Ing. Grohovac protivno spomenutom paragrafu sam svoj rad pregledati, sam podnašati priedlog za odobrenje itd. to se sve protivi § 15. i si. ZUP. radi Čega traži da se napadnuto rješenje ukine. Ovaj sud razmotriV napadnuto rješenje i tužbu, te uvaživ odgovor na ovo ministarstvo šumarstva i rudarstva, našao je, da tužba nije osnovana. Toč. 1. § 16. Zakona o ovlaštenim inžinjerima točno i poimence (taksativno) nabraja, što su tehnički radovi i to u oblast projektiranj a kada se odnose na građevinske i tehničke radove u savez u sa exploatacijom šuma, podizanjem i uređenjem šuma, ograničenjem šuma, diobom i^ melioi-acijom šumskog zemljišta i . uređenjem bujica, te navađajući građevinske radove u toč. 4. § 16. veli, da ih mogu izvršivati lica navedena u st. 2. čL 125. Zakona o ovlaštenim inženjerima, koji opet veli da te radove mogu vršiti i lica, kojima to pravo pripada po zakonu o radnja-ma od 5-XI1932. Posljednji pak zakon § 36. kaže, da su ta lica 1. inžinjeri građevinske i arhitel^tonske struke; 2. graditelji, koji su položiU ispit za građevinsku struku i 3. majstori zidari, tesari, klesari i t. d. Iz ovih propisa jasno se vidi da građevinski radovi nisu i eksploatacija šuma i ostalo napried navedeno, što sve je obuhvaćeno pojmom uprave šuma, a da to nije pridržano isključivo za ovlaštene inžinjere, već da to mogu raditi i druga lica. Ovlašteni pak i nžinj eri mogu isklj ućlvo obavljati te radove samo onda, kada se odnose na-građevinske i tehničke radove u savezu sa eksploatacijom šuma, podizanjem i uređenjem šuma itd. Ta druga lica ne određuje zakon o ovlaštenim inžinjerima, već zakon 0 šumama, koji se sa prvim ne kosi, a koji XI § 132. zakona o šumama veli, da se za samostalno upravljanje šumom traži podpuna fakultetska ili njoj i-avna visoka-školska sprema i praktični ispit za samostalno upravljanje šumarskog gospodarstva. Ove sve uslove ima kotarski šumar Grohovac ing. Zrinko. Točka 2. § 16. Zakona o ovlaštenim inžinjerinia govori i nabraja iste o tehničkim radovima u oblasti davanja stručnih mišljenja koje mogu vršiti isključivo ovlašteni inžinjeri, dakle oni koji rade samostalno t. j . koji nisu nigdje stalno namješteni i koji imaju svoju vlastitu pisarnu, a smiju te poslove vršiti na području čitave države. Taj se propis ne odnosi na upravitelje šuma, kojima propisuje poslove zakon 0 šumama i koji vrše poslove samo na jednom određenom području, a ne po čitavoj državi. Prema navedenom ne postoje u napadnutom rješenju povriede iz toč. 1. i 2. § 16. zakona o ovlaštenim inžinjerima. Dozvolu za tehničke radove iz toč. 1. i 2. § 16. zakona o ovlaštenim inžinjerima daje doduše po § 13. istog zakona nadležni ministar, po pribavljenom, mišljenju inžinjerske komore no uprava šuma ne može se uvrstiti među te tehničke radove, jer se dozvola za upravu šuma daje po § 132. Zakona o šumama, a ne po propisima* zakona o ovlaštenim inžinjerima. Ta dozvola daje se ovlaštenim inžinjerima, koji rade samostalno u svojim poslovnicama i mogu raditi po cieloj državi, a ne daje se dakle za poslove, koji se obavljaju po zakonu o šumama i koji, se ne odnose na građevinske i tehničke radove u savezu sa eksploatacijom šuma i t.. d. i davanje stručnih mišljenja. Nadalje § 18. Zakona o ovlaštenim inžinjerima i određuje, da se dozvola daje samo na rok. koji ne može biti dulji od godine dana t j . daje se za određeni posao i određeno vrijeme, docira upravljanje šumskih gospodarstvom nije posao na određeno vrijeme, već trajan posao, te stoga nije potrebno ministru da traži mišljenje inžinjerske komore za slučaj kad dozvoljava upravu u nedržavnim šumama. Navod tužbe da je povrieđen zakon u § 131. Zakona, o šumama nije osnovan, jer je propisom tog paragrafa određeno postavljanje upravitelja šuma samo za nedržavne šume. koje stoje pod naročitim javnim nadzorom (§ 56. zakona o šiunama) a Šume Krapinske tvornice pokućtva i parna pilana nisu pod tim javnim nadzorom. Kako pak ing. Grohovac Zrinku nije dana dozvola po § 131. već po § 132. Zakona o šumama, to nije ni povrijeđen propis § 131. Tužba se poziva na § 18. Zakona o ovlaštenim inžinjerima prema kojem osoba, koja je takovu dozvolu dobila, ne smije obavljati one poslove, koji k istoj dolaze na pregled i odobrenje, no u ovom slučaju je bez važnosti taj prigovor, jer ing. Grohovac nije dana dozvola po tome paragrafu, a osim toga je u napadnutom rješenju naglašeno, da on ne može biti uprava dozvoljena, već će nadzor preuzeti irW^-? 325 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 54 <-- 54 --> PDF |
nadzorni organ nad šumama u kojima mu ae odjel za šumarstvo ministarstva šiunarstva i rudarstva. Piimjedba tužbe, da je i ing. Zaharije Babić zatražio dozvolu za upravu istih šuma, pa mu ova nije dozvoljena, ne može imati upliva na prosuđivanje ovog spora, jer se dozvola daje po slobodnoj ocjeni u smislu čl. 11. Pravilnika 0 uređenju šumarske službe kod općih upravnih vlasti od 13. VIII. 1930. broj: 25729/30. uz obstojnost zakonom propisanih uvjeta uvažujući mišljenje neposrednog starješine, da 11 je povjerena uprava u opreci sa redovitim službenim dužnostima, a u nazočnom je slučaju sreski načelnik stavio predlog za odobrenje uprave, jer je mišljenja, a usljed toga ne bi štetovala redovna služba. U tužbi navedeno rješenje ministarstva šuma i ruda u Beogradu nije mjerodavno kod podjeljivanja dozvole, jer je napadnuto rješenje osnovano na postojećim zakonima, pa je stoga valjalo suditi kao u dispozitivu ove osude. O tome se obavješćuje; 1. Zagrebačka inžinjerska komora u Zagrebu po predsjedniku ing. Z. Vrkljanu. 2. Ministarstvo šumarstva i rudarstva u Zagrebu uz povrat spisa. 3. Ing, Zrinko Grohovac, kotarski šumar u Krapini. Upravni sud, U Zagrebu, dne 9, prosinca 1941. Ministarstvo šumarstva i rudarstva br. 32.672.-5/42. Obzirom na težu dohvatnost Zakona ´ o ovlašćenim inženjerima (od 30. kolovoza 1937. god., a objavljenom u Službenim novinama br. 232.-LXIII. od 13. X, 1937-) za šumare donosimo izvadke u prednjoj osudi napomenutih zakonskih propisa, u koliko su u neposrednoj vezi sa šumarskom strukom. U § 16. propisano je: ^>Isključivo ovlašćeni inženjeri mogu raditi: samostalno (toč. 1., 2. i 4. ovog paragrafa), kao tehnički upravitelji (tač. 3. ovog paragi´afa) ili kao odgovorni poslovođe {toč. 4. ovog paragrafa) sljedeće radove: L U oblasti projektiranja: Horizontalna i visinska snimanja, trasiranja, istraživanja, oglede i premjeravanja u koliko je to potrebno za izradu projekata, davanje stručnih mišljenja ili izvođenje; izrađivati projekte, predloge izvještaje, stručna mišljenja analize, predmjere i predračune; vršiti obračune; procjene svih vrsti; predprocjene u cilju osiguianja uopće; voditi nadzor i preuzimati (kolaiidirati) izvršene poslove; preispitivati projekte i po njima davati mišljenja; ovjeravati kopije projekata i nacrta — kada se sve to naprijed navedeno odnosi: d) Na građevinske i tehničke radove u vezi sa eksploatacijom šuma, podizanjem i uređenjem šuma, ograničenjem šuma, diobom šumskog zemljišta, melioracijom šumskog zemljišta 1 uređenjem bujica. 2. U oblasti davanja stručnih mišljenja: Vršiti kalkulacije i taksacije po pitanjima svih inžinjerskih struka. 3. U oblasti upravljanja u tehničkom smislu: ... šumskim poduzećima sa godišnjim kapacitetom od preko 30.000 kub. met. tvrdog odnosno 50:00 kub. met. mekog drveta u oblome;... 4. U oblasti izvršenja (građenja): a) Izvršavati (graditi) sve vrsti građevinskih, arhitektonskih, kulturnotehničkih, elektrotehničkih i šumarsko-tehničkih objekata, s tim da ove objekte mogu izvršavati i lica navedena u St, 2. § 125. ovog zakona.« Od citiranog § 18. na ovaj predmet odnose se propisi prve stavke, koje glase: ./Pehničke radove iz toč. 1. i 2. § 16. ovog zakona mogu na području svog službenog rejt^ ia a u granicama svoje struke, izuzetno obavljati državni i samoupravni inženjeri, ako na području nadleštva kome dotični inženjer pripada, nema sa stalnim sjedištem ovlašćenog inženjera odnosne struke. Dozvolu za obavljanje ovakvog rada Izdaje nadležni ministar po pribavljenom mišljenju Inženjerske komore. Dozvole se izdaju za određeni posao i rok, koji r´^´ može biti duži od godinu dana. Inženjer, koji je ovu dozvolu dobio ne smije obavljati radove, koji mogu doći njemu na pregled ili odobrenje.« Radi potpunosti donosimo i izvadak propisa iz § 14. te § 17. istog zakona. U trećoj stavci § 14. zakon kaže: >U nedostatku ovlašćenih inženjera izvjesnih struka može nadležni ministar, po prijedlogu Saveza inženjerskih komora, dati odobrenje za vršenje dužnosti odgovornog poslovođe vezano za određeno poduzeće i pripravnicima, koji ispunjavaju uslove § 3. ovog zakona^ izuzev uslova iz stavke 1. toč. 5. Za šumarske inženjere važe propisi § 58. i 132. Zakona o šumama.« § 17. glasi: »Odredbe § 16. ovog zakona ne odnose se: 1. na tehničke radove, koje vrše državni i samoupravni inženjeri i stručni organi kao i inženjeri i stručni organi u stalnoj službi vodnih zadruga po svom službenom pozivu, u javne svrhe odnosno za potrebe zadruge i u .svom djelokrugu, ili ih vrše inženjeri i stručni organi državnih i samoupravnih poduzeća i ustanova za račun istih; 2. na tehnička istraživanja i ispitivanja matezijala u naučne svrhe i na poslo\^e univerziletskih zavoda i fakulteta; 3. na izvođenje patenata.^< 326 |