DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 50 <-- 50 --> PDF |
že od mlade hrastovine. Gustoća sklopa mlađih hrastovih sastojina upliva na debljinski prirast, to je drvo uskih godova, male specifične težine i malog utezanja, dakle po kvaliteti vrlo blizu staroj slavonskoj hraste vini.<´ 7. vHrastovina lužnjaka iz donje (istočne) skupine nešto je lakša od hrastovine lužnjaka iz gornje (zapadne) skupine slavonskih šuma. Hrastovina kltnjaka je lakša iz Petrove Gore od one iz Fruške gore, Hrastovina lužnjaka po svojoj težini laganija je od hrastovine lužnjaka ost-alih evropskih zemalja. Hrastovina kitnjaka nešto je teža od one iz Bavarske.^^ Radnja kao takova tiskana je u Glasniku za šumske pokuse knj. 8. (u kojem je broju prof. Dr A. Ugrenović iznio rezultate svojih istraživanja o čvrstoći cijepanja i njenoj zavisnosti o ravnini cijepanja i stepenu vlage između ostalih vrsta i za sve tri napomenute vrste -hrastova u radnji ^Istraživanja o čvrstoći cijepanja i njenoj zavisnosti o ravnini cijepanja i stepenu vlage«), pa je tako prilike, da se s njom upoznaju i svi hrvatski šumari. Pored toga autor je poklonio Hrvatskom šumarskom društvu poseban otisak, te se isti nalazi u društvenoj knjižici pod b r 1742. Prema obavijesti autora posebni otisc] inače ne mogu se dobiti. Ing. O. P^škonć IVAN VOLAEIC: GRMOLIKO JAGODASTO Životne mogućnosti Hrvatske ne leže toliko u prostranosti dobrih polja, koliko u intenzivnosti obradbe i mogućnosti iskorištavanja naoko sitnim gospodarstvom. Jedan put takvog iskorištavanja jest i uzgoj grmoliko-jagodastog voća. O uzgoju ovog voća ove godine dobili smo jednu lijepu knjižicu agronoma Ivana Volarića: ^Grmoliko jagodasto voć e´<- u kojem je opisan? sadnja, gojidba i branje malina, ogrozda, ribizla, planike, obične kupine, te nekoliko u kupina. Sve ovo voće od 55 stranica veliko prodajna cijena iznosi dobiva ili kod autora ul. br. 22) ili u većim Isti autor do sada jbreskvl, 1 kaj šiji, a u šljivi. VOCE Americi selekcioniranih obradjeno je u knjižici g oktav formata, kojoj 30.— Kuna. Knjiga se (Zagreb, Novomarofska knjižarama. e iz:dao slične knjižice o pripremi je i knjižica o VATROGASNI VJESNIK O SUZBIJANJU ŠUMSKIH POŽAEA Vatrogasni vjesnik, službeno glasilo vatrogastva Nezavisne Države Hrvatske, u br. 10. ođ 15. listopada 1942. god. (XLVn. godina izlaženja) donosi članak pukovnika Janka Hameršaka >N aputak o sprječavanju i gašenju šumskih požar a^<. U ovom članku iznosi pisac propise zakona, o Sumarna obzirom na sprečavanje i suzbijanje šumskih požara, prikazuje tehniku e:ašenja šumskih požara, te konačno potiče pitanje osnivanja postrojbi za suzbijanje šumskih požara. Ističemo naročito misao o osnivanju p ostrojbi za suzbijanje šumskih poza r a o kojima pukovnik Haberšak^piŠe: »Razuman Čovjek predviđa unanrijeđ poplavu — 1 zato podiže nasipe! Predviđaju se po naseljenim mjestima požari — i zato postoje postrojbe i sprave za gašenje požara. Niti bi bilo pametno, a niti korisno ustrojavati vatrogfasne postrojbe onda, kad je već buknuo požar! Isti je siučai sa osnivanjem postrojbi za suzbijanje šumskih požara. Gdje ima znanja — i to osnovnog znanja za naibrži i najdjelotvorniji način suzbijanja šumskih požara — gdje ima sredstava — i to najpotrebnijih sredstava za rad i gdje postoji organizacija za sprječavanje i suzbijanje šutnskih požara — tamo Će biti štete na državnom 1 posebničkom šumskom dobru minimalne? Ovaj poticaj pisca vrijedan je pažnje svakog hrvatskog šumat-a, koji je prvi zvan, da nastoji i na oživotvorenju idete uviežbanih postrojbi u gašenju šumskog požara. Kako ie režijski rad u državnim šumama pret´^žni oblik sječe šuma, to se mopru pripremni radovi izvršiti Ha šumskim radništvom, a naročito s onim stalnim, što više, svaka režijska m,anlnulac^ ja morala bi imati 1 najnužnije vatrogasne sprave za. valjano sprečavanje i tmlštavanje požara, ako se ovaj pojavi na skladištima izrađenog drveta iU da se možebitna opasnost iz neposredne blizine - otkloni. Iznosimo i prikaz tehnike suzbijanja šumskih požara, kako bi se rad na gašenju šumskog požara što skladnije odvijao, jer su iznijete upute obvezne za sve vatrogasce, kojih će se uvijek nači 1 na gašenju šumskih požara makar kao pojedinaca u krajevima, gdje postoje vatrogasna đi´uštva (u Hrvatskoj i Slavoniji). Te upute glase: »Kako se početni požari srazinjerno lakše gase kao i s obzirom na Činjenicu, da se naročito vršni požari u vjetrovito vrijeme strahovito brzo Šire, valja k^l^o službu dojavljivanja tako i samu organizaciju gašenja snrovesti po stvorenoj osnovi i na najbrži i najdjelotvorniji način. Tehničko vodstvo kod gašenja šumskih požara pripada najstarijem šumarskom dužnostniku u načelu, a do dolaska njegovog gašeniem požara ravna najstariji prisutni javni službenik, ili sposoban i umješan vatrogasac, ili dužnostnik narodno-zaštitnih postrojbi dotičnog kraja. Požar se može pojaviti kao prizemni ili vršni požar. Prizemni se požar može, ako naiđe na guste 1 suhe rastiine ili grmlje, popeti uvis i prouzrokovati vršni požar. Prizemni se požar širi najprije u obliku jezika, a u smjeru vladajučeg vjetra. Ako vjetar stane, prima prizemni požar obUk jajeta. Vršni se požar širi sa vjetrom vrlo brzo, često i preskačući, te uništuje čitave šumske predjele. Opasnost preskakivanja cesta, čak 1 rijeka postoji već kod srednjeg vjetra. A. Suzbijanje prizemnog požam. Suzbijanje prizemnog požara može se izvoditi prema fronti i po atranl. 322 |