DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 49 <-- 49 --> PDF |
m iniom apsolutnom iznosu, ali za razvoj vegetacije u pogodnoj raspodjeli preko cijele g´Kline {str. 131). Obzirom na temperaturu za pob\-e nesmetano uspijevanje kestena t j . za dovršenje njegovih životnih funkcija, potrebno je, da vegetacljska perioda s temperaturom iznad 10´* C nije kraća od 6 mjeseci. Prirodna sjeverna granica kestena podudara se prilično dobro s trajanjem tople periode od 7 mjeseci. U granieoma oblasti sa (3 mjesečnom toplinskom periodom strada kesten u jugoistočnom dijelu srednje Evrope (Alfold, Vla.^ka) od preniskih zimsl^ih temperatura, a u sjeverozapadnoj Evropi uspijeva od daleko na sjeveru- ali zbog malene ljetne topline većinom ne frukti l´icira^ (atr. 131), Kestenovi izbojci , nadalje. \´ r 1 o su osjetljivi na niske temperature , ako u isto vrijeme nema snijega. Za dokaz lome navodi autor stradanje izbojaka zimi 19a9./40. No stradanje izbojaka nije bilo. kako autor navodi, samo u Zagrebačkoj gori. nego i u drugi mpredjelima kao na pr. u okolici Bosiljeva, gdje je inače kesten samonikao. Knjizi je dodan sadržaj na njemačkom i talijanskom jeziku. Međutim smatramo, da bi obzirom na zemlje kestena bio isto tako potreban i na francuskom jeziku, kojim bi se mogle poslužiti sve zemlje Sredozemlja, " Ing. O. Piškorić SPECIFIČNA TEZINA I OTEZANJE SLAVONSKE HRASTOVINE U času, k-ad u našim šumama stoji još malen broj starih .slavonskih« hrastova, u vremenu, kad već i nema najljepših sastojina ni najodabranijih stabala, dobivamo prvi veći rad o nekim svojstvima ove naše dragocjene vrsti drveta. To je doktorski rad sveučilištnog asistenta Poljodjelsko-šumarskog fakulteta u Zagrebu Ing. Ive Horvata: Istraživanja 0 specifičkoj težini i utezanju slavonske hrastovine. 60 godina trebalo je proći od sk^mštine tadanjeg Hrvatsko- slavonskog šumarskog družtva u Vinkovcima (održane dne 11. kolovoza 1880.), na kojoj je prof. F. X. Kesterčanek u svom predavanju »Koja su najglavnija tehnička obilježja hrvatsk o-s 1 a v o n ske hrastovine, osobitim obzirom na uporabivost iste u bačvarskom obrtu« između ostalog rekao i ovo: ^.Dandanas pako, odkako nam naša hrastovina postala predmetom živahne rek bi svjetske trgovine, mislim, da je bal unapređivanje proučavanja i točnog spoznavanja ne samo tehničkih vrstnoća, nego i obće vriednosti naše hrastovine dužnost svih hrvatskih šumara ...« Radnja Ing. Horvata ne prikazuje nam hrast u svim njegovim fizičkim i mehaničkim svojstvim.a, već, kako i sam naslov kaže, samo dva fizička svojstva i to: specifičnu težinu i utezanje. Predmet istraživanja bili su isječci 59 probnih stabala s cijelog područia hrvatske hrastovine počam od Rujevca i Topolovca do Kamenice i Kupinova, a mjesta sa kojih potječe istraživani materijal prikazana su na jednoj preglednoj karti. Od navedenih 59 stabala odpada 43 na stabla hrasta lužnjaka (Quercus pedunculata Ehrh.l, 15 na hrast a kltn j ak a (Quercus sešsiliflora Salisb.) i 1 na hras t sladu n (Quercus conferta Kitaibel). Rezultati istraživanja posebno su iskazani za svaku vrst, pa je stoga naročito upozoriti na rezultate sladuna. koje ne možemo smatrati jednakovrijednim onima lužnjaka ili kltnjaka, jer su to podaci od svega jednog stabla. Nas ovdje ne zanima toliko metodika rada, koliko rezultati cjelokupnog ovog opsežnog rada (za obradu materijala, navodi autor, bilo je potrebno izvršiti oko 20.000 što mjerenja, što računskih operacija). Rezultate ovog rađa autor je iznio u »zaključku« svoje radnje, koji u cijelosti predstavlja i sadržaj na njemačkom jeziku. Ti rezultati glase: 1. Širina goda iznosi kod lužnjaka 0,,83 kod kitnjaka 1,98. a kod sladuna 5 37 mm s učešćem zone kasnog drveta 39 .. . 67,3 ... odnosno 96Vci. 2. Specifična težina iznosi: u p r o~ sušeno m stanju (prosječni stupanj vlage drveta iznosio je za lužnjak 12.3^´f>- ´kltniak 12 0´´/o te sladun 13.2%) 0.438.. . 0 G78 . . . 0 861 g/cm^; u apsolutno suhom stanju (0^´<> vlage) 0,388... 0.635... 0.837 g^cm-,3. nomr nalna specifična težina 0 353 .. 0,555 ... 0,706 g/cm^. Nominalna je specifična, koji je pojam prvi put uveden od američkih i engleskih istraživača, omjer koji kaže koliko imade grama suhe supstance u 1 cm^ svježeg (sirovog) ili napojednog drveta^´ (Ing. I. Hor~ vat u odlomku svoje radnje, u kojem govori o ovoj težini). Hartig naziva ovu težinu .Trockensunstanz im Frischvolumen«, a Trendelenburg »Raumđichtenzahl«. Specifična težina na istom popriječnom presjeku debla raste od periferije k srcu debla, a opada od žilišta prema krošnji stabla. Specifična težina nadalje raste sa širinom goda i postotkom zone kasnog drveta. 3. L-inearno utezanje iznosi: radijalno 2.53^^0. . . 4.84 .. . 7.55"/«; tangencijalno 4,50 . . 9.31... 1399*^/0; longitudinalno 0.01... 0.43. . 1.29´^/n. Radijalno i tangencijalno ute* žanje raste s porastom specifične težine, dok longitudinalno utezanje naprotiv s porastom nominalne specifične težine opada. 4. Volumno utezanje iznosi 8;75"/o.., 14.10 ... 20 67´´/o. Volumno utezanje raste s porastom nominalne specifičke težine. 5. Prosječni odnos utezanja 5 nominalne specifičke težine iznosi d^ = 25,4 t7h dt ^ 16,8 m, d^ = 8,7 tn Utezanje od stanja napojenosti do stanja prosušenosti iznosi: radijano 1,41... 3 00 .. 6.13V0, tangencijalno 2.73... 6 56... 11.54Vo. te volumno 4,73 ... 9.72 ... 16^82"´0. Uporedbom podataka ovih istraživanja i podataka empirije (Danhelovskv) može se zaključiti, da je empirija previsoko procjenila radijalno utezanje, dok je procjena tangecijalnog utezanja približno točna, 6. Odnos između stare i mlade slavonske hrastovine jest ovaj: »Stara slavonska hrastovina imade nešto uže godove, manju specifičnu težinu te se manje ute321 |