DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 49     <-- 49 -->        PDF

m iniom apsolutnom iznosu, ali za razvoj vegetacije
u pogodnoj raspodjeli preko cijele g´Kline
{str. 131). Obzirom na temperaturu za
pob\-e nesmetano uspijevanje kestena t j . za
dovršenje njegovih životnih funkcija, potrebno
je, da vegetacljska perioda s temperaturom
iznad 10´* C nije kraća od 6 mjeseci. Prirodna
sjeverna granica kestena podudara se prilično
dobro s trajanjem tople periode od 7 mjeseci.
U granieoma oblasti sa (3 mjesečnom toplinskom
periodom strada kesten u jugoistočnom
dijelu srednje Evrope (Alfold, Vla.^ka) od preniskih
zimsl^ih temperatura, a u sjeverozapadnoj
Evropi uspijeva od daleko na sjeveru- ali
zbog malene ljetne topline većinom ne frukti


l´icira^ (atr. 131), Kestenovi izbojci , nadalje.
\´ r 1 o su osjetljivi na niske temperature
, ako u isto vrijeme nema snijega.
Za dokaz lome navodi autor stradanje izbojaka
zimi 19a9./40. No stradanje izbojaka nije bilo.
kako autor navodi, samo u Zagrebačkoj gori.
nego i u drugi mpredjelima kao na pr. u okolici
Bosiljeva, gdje je inače kesten samonikao.


Knjizi je dodan sadržaj na njemačkom i talijanskom
jeziku. Međutim smatramo, da bi
obzirom na zemlje kestena bio isto tako potreban
i na francuskom jeziku, kojim bi se mogle
poslužiti sve zemlje Sredozemlja, "


Ing. O. Piškorić


SPECIFIČNA TEZINA I OTEZANJE SLAVONSKE HRASTOVINE


U času, k-ad u našim šumama stoji još malen
broj starih .slavonskih« hrastova, u vremenu,
kad već i nema najljepših sastojina ni
najodabranijih stabala, dobivamo prvi veći rad


o nekim svojstvima ove naše dragocjene vrsti
drveta. To je doktorski rad sveučilištnog asistenta
Poljodjelsko-šumarskog fakulteta u Zagrebu
Ing. Ive Horvata: Istraživanja
0 specifičkoj težini i utezanju
slavonske hrastovine. 60 godina
trebalo je proći od sk^mštine tadanjeg Hrvatsko-
slavonskog šumarskog družtva u Vinkovcima
(održane dne 11. kolovoza 1880.), na kojoj
je prof. F. X. Kesterčanek u svom
predavanju »Koja su najglavnija tehnička
obilježja hrvatsk o-s 1 a v o n ske
hrastovine, osobitim obzirom na uporabivost
iste u bačvarskom obrtu« između ostalog
rekao i ovo: ^.Dandanas pako, odkako nam
naša hrastovina postala predmetom živahne
rek bi svjetske trgovine, mislim, da je bal
unapređivanje proučavanja i točnog spoznavanja
ne samo tehničkih vrstnoća, nego i obće
vriednosti naše hrastovine dužnost svih hrvatskih
šumara ...«
Radnja Ing. Horvata ne prikazuje nam
hrast u svim njegovim fizičkim i mehaničkim
svojstvim.a, već, kako i sam naslov kaže, samo
dva fizička svojstva i to: specifičnu težinu
i utezanje.


Predmet istraživanja bili su isječci 59 probnih
stabala s cijelog područia hrvatske hrastovine
počam od Rujevca i Topolovca do Kamenice
i Kupinova, a mjesta sa kojih potječe
istraživani materijal prikazana su na jednoj
preglednoj karti. Od navedenih 59 stabala odpada
43 na stabla hrasta lužnjaka
(Quercus pedunculata Ehrh.l, 15 na hrast a
kltn j ak a (Quercus sešsiliflora Salisb.) i 1 na
hras t sladu n (Quercus conferta Kitaibel).
Rezultati istraživanja posebno su iskazani za
svaku vrst, pa je stoga naročito upozoriti na
rezultate sladuna. koje ne možemo smatrati
jednakovrijednim onima lužnjaka ili kltnjaka,
jer su to podaci od svega jednog stabla.


Nas ovdje ne zanima toliko metodika rada,
koliko rezultati cjelokupnog ovog opsežnog
rada (za obradu materijala, navodi autor, bilo
je potrebno izvršiti oko 20.000 što mjerenja,
što računskih operacija). Rezultate ovog rađa
autor je iznio u »zaključku« svoje radnje, koji
u cijelosti predstavlja i sadržaj na njemačkom
jeziku. Ti rezultati glase:


1. Širina goda iznosi kod lužnjaka
0,,83 kod kitnjaka 1,98. a kod sladuna 5 37 mm
s učešćem zone kasnog drveta 39 .. . 67,3 ...
odnosno 96Vci.


2. Specifična težina iznosi: u p r o~
sušeno m stanju (prosječni stupanj vlage
drveta iznosio je za lužnjak 12.3^´f>- ´kltniak
12 0´´/o te sladun 13.2%) 0.438.. . 0 G78 . . . 0 861
g/cm^; u apsolutno suhom
stanju (0^´<>


vlage) 0,388... 0.635... 0.837 g^cm-,3. nomr
nalna specifična težina 0 353 ..
0,555 ... 0,706 g/cm^. Nominalna je specifična,
koji je pojam prvi put uveden od američkih
i engleskih istraživača, omjer koji kaže koliko
imade grama suhe supstance u 1 cm^ svježeg
(sirovog) ili napojednog drveta^´ (Ing. I. Hor~
vat u odlomku svoje radnje, u kojem govori o
ovoj težini). Hartig naziva ovu težinu .Trockensunstanz
im Frischvolumen«, a Trendelenburg
»Raumđichtenzahl«.


Specifična težina na istom popriječnom
presjeku debla raste od periferije
k srcu debla, a opada od žilišta
prema krošnji stabla. Specifična
težina nadalje raste sa širinom goda
i postotkom zone kasnog drveta.


3. L-inearno utezanje iznosi: radijalno
2.53^^0. . . 4.84 .. . 7.55"/«; tangencijalno
4,50 . . 9.31... 1399*^/0; longitudinalno 0.01...
0.43. . 1.29´^/n. Radijalno i tangencijalno ute*
žanje raste s porastom specifične težine, dok
longitudinalno utezanje naprotiv s porastom
nominalne specifične težine opada.
4. Volumno utezanje iznosi 8;75"/o..,
14.10 ... 20 67´´/o. Volumno utezanje raste s porastom
nominalne specifičke težine.
5. Prosječni odnos utezanja 5 nominalne
specifičke težine iznosi
d^ = 25,4 t7h dt ^ 16,8 m, d^ = 8,7 tn


Utezanje od stanja napojenosti do stanja
prosušenosti iznosi: radijano 1,41... 3 00 .. 6.13V0,
tangencijalno 2.73... 6 56... 11.54Vo. te
volumno 4,73 ... 9.72 ... 16^82"´0. Uporedbom
podataka ovih istraživanja i podataka empirije
(Danhelovskv) može se zaključiti, da je empirija
previsoko procjenila radijalno utezanje,
dok je procjena tangecijalnog utezanja približno
točna,


6. Odnos između stare i mlade
slavonske hrastovine jest ovaj: »Stara
slavonska hrastovina imade nešto uže godove,
manju specifičnu težinu te se manje ute321