DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Književnost O RASPROSTRANJENOSTI EVROPSKOG PITOMOG KESTENA Jedina samostalna knjiga u 1942. godini s područja šumarstva jest Dr Milana Anića : O rasprostranjenosti evropskog pitomog kestena s osobitim obzirom ha Nezavisnu Državu Hrvatsku i susjedne zemlje (Zagreb, 1942., 142 str., 36 preglednih nacrta i slika). Dr Anić posvetio je pitomom kestenu ili ukratko kestenu, veliku pažnju, jer i njegova teza za polučenje doktorata šumarskih nauka obraduje kesten i to naročito u Zagrebačkoj gori, ali i u drugim hrvatskim krajevima na području između Kupe i Une. Taj rad za doktorski ispit tiskan je u Glasniku za Šumske pokuse knj. 7. pod naslovom Pitom i kesten u Zagrebačkoj gori, ali nažalost nije ni do danas opširnije prikazan za stručnu javnost, dok je šira upoznata s tim radom preko časopisa Alma Mater Croatic a (br. 7. 1940./41. god. u prikazu Ing, O. Piškorića: Tri šumarske disertacije u 1939. godini). U uvodu svoje druge knjige piše Dr Anić za kesten: ;>Za nas je on od osobitog značenja, jer je obilnije rasprostranjen u mnogim našim krajevima. Kesten pripada među naše autohtono drveće. S obzirom na njegove šumsko-uzgojne prednosti, kao i s ^obzirom na mnogobrojne koristi, koje se od njega dobivaju," te koje bi se valjanim uzgajanjem mogle dobivati, zaslužuje i kod nas ova vrsta svestrano izučavanje i promicanje.« Jest, kesten je vrijedan naše pažnje i potrebu oživotvorehja te pažnje neće nitko osporiti, tko imalo pozna kako njegova uzgojna svojstva, tako i upotrebivost njegovog drveta i njegovog ploda, pa i cvijeta (koji daje dobru pašu za pčele). To naročito vrijedi za male š um.o p o s j e d ni ke, odnosno za svakog zemljoposjednika, koji ga može itzgajati i kao voćku. Stoga je ovaj teoretski rad Dr Anića od neposredne velike važnosti za praktički rad, a koji bi svoju reali zaciju morao naći i u jednoj knjižici pisanoj za nestručnu javnost, a u prvom redu za selo. U ovoj knjizi opisao je autor nalazišta kestena u prvom redu u Hrvatskoj, a zatim u cijeloj Evropi dodirnuvši se i nalazišta u sjeverozapadnom dijelu Afrike, te u Maloj Aziji i u kavkaskim zemljama, kao i jedan pogled na rasprostranjenost roda Castanea na cijeloj zemlji. Iz toga pregleda je vidljivo, da rod kestena osim šireg područja Sredozemnog mora dolazi na istoj zemljopisnoj širini na istočnoj obali Sjeverne Amerike, zatim u dijelu Kine i na Japanskim otocima. Nalazišta kestena u hrvatskim zemljama opisana su pretežno na osnovu neposrednih autorovih opažanja, dok u ostalim krajevima prema talijanskoj, njemačkoj te češkoj literaturi. Nalazišta kestena u hrvatskim krajevima obradio je Dr Anić prema biljno-geografskim cjelinama, pa stoga, za upoznavanje kestena u Hrvatskoj treba proći opise nalazišta u ovim opisanim područjima: Istri, Hrvatskom Primorju s otočjem, Dalmaciji s Bokom Kotorskom, Južnoj Hercegovini kao dijelovima me diteranskog područja Balkanskog poluotoka, te Hrvatsku u užem smislu, Slavoniju, Bosnu i sjevernu Hercegovinu kao dijelovima područja jugoistočnih ogrsinaka Alpa. Ovdje prikazati osobine pojedinih nalazišta značilo bi prepisati cijele stranice ove knjige, pa ćemo istaći samo neke značajke pojedinih nalazi´ šta. .: ; Nalazišta pitomog kestena u Istri, gdje kesten raste od iskona,- potvrđuju, da on traži »zaštićene položaje, te duboko, plodno i svježe tlo«, a to su tla (u tamošnjim krajevima) »na ispranoj crljenici, koja se nalazi bilo u ovećim suvislim naslagama, ili je nagomilana između vapnenastog, Često više ili manje osovljenog stijenja« (str. 25). — Za nalazišta kod Dobrinja na otoku Krku »značajno je, da je u sklopljenim kestenovim grupama obično dobro razvijena acidifilna flora (mahovi, Pteridium, Hieracium, Potentilla, Cytisus). U njima rast^ kitnjak, lipa, obični grab, bagrem, brijest i dr. Od podstojnog rašća značajan je veliki vrijes (Erica arborea L.), kojeg zovu .mahača´... Karakteristično je, da po uvalama gornje Melinske Drage i gornjeg dijela potoka Vretenice češće raste obični grab« (str. 31); — Proučavanjem kestena na cijelom potezu obale Jadranskog mora dobivamo odgovor na pitanje, k olika je mogućnost upotrebe kestena za sadnju (pošumljavanje) n a Krasu , gdje je jedna takva vrsta vrlo poželjna, a koji glasi: »Niži i zaklonjeniji položaji našeg primorja imaju blagu klimu. Tu se uzgajaju vinogradi i voćnjaci, a uspijeva i osjetljivije mediteransko drveće. Takvi su predjeli, međutim, prema prostranim kompleksima jakom vjetru i sunčanoj žegi izloženog Krša razmjerno veoma maleni. Za područje našeg Krša karakteristične su naglije promjene promjene u temperaturi. Obzirom na to, kao i obzirom na druge "prirodne poteškoće u uspijevanju šuma u primorju, ne može očekivati ondje prostranije raširenje kestena, koji je gledom na stanište veoma izbirljiv. Boljo m pošumljenosti krša autohtonim vrstama pružila bi se veća mogućnost i kestenovoj rasprostranjenosti: jedno time, što bi se na taj način stvorilo odnosno popravilo tlo, a drugo time, što bi se uzgojem šume stvorila i prirodna zaštita od vjetra« (str. 47). — Zanimiva je na pr. i konstatacija, da kesten u sjevero-žapadnom kutu Hrvatske (Klenovnik, Maruševac, Bednja, Vinica) dolazi na brežuljcima, u kojima prevladava lapor (str. 57). U zaključnom dijelu ove knjige utvrđuje autor, »dj. u Hrvatskoj i susjednim zemljama kesten raste pretežno u hladnijem području Castenetuma (Pav.) i toplijem području Fagetuma (Pav.), a ima ga na pogodnijim staništima i u toplijem području Castanetuma (Pav.) odnosno u hladnijem području Lauretuma (Pav.)« (str. 123). Dolazak kestena u pojedinim označenim predjelima u v j e t o v a n je vlagom , koja mora biti dovoljna. Zadovoljenje kestena vlagom polučuje se. bilo znatnim godišnjim oborinama bilo oborinama u 320 |