DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 44     <-- 44 -->        PDF

PREGLED


ŠTETE OD SUŠE I ZIME NA HKVATSKOM FEIMOKJU


2iraa 1939,/40. bila je vrlo jaka, a također
i prošla 1941./42. Obje su prouzrokovale velike
štete na rastlinstvu Hrvatskog Primorja.
Premda je studen 1928./29. biia neobično jaka,
ipak njene posljedice nisu za šumsku vegeta


Zim a
prosinac
n a J n i ž H
siječanj
1928./29.
1939 /40.
1940/411941./
42,
20-godišnji prosjek
— 28
— 10 0
— 6,0
— 5,5
— 3,6
-7, 4
- 9,0
-4, 0
-8, 1— 3,9
.
1


štete od studeni 1939./40. očitovale su se
na žućenju iglica na vrhovima i sjevernim, stranama
svili vrsti borova, odraslih na izloženim
sjevernim stranama. Pojedina izložena stabla
listača i četinjača bila su prevaljena. Od stranih
vrsta drveća najviše su stradale palme i
akacije te ih je većina uginulo. Nešto je manje
oštećen ružmarin. Lišće je dielom odpalo
zimzelenim vrstama: lovoru, svima vrstama
cedra i čempresa, crniki; dijelom je bez lišća
ostao i Ligustrum japonica, Vibrunum tinus,
Pninus iaurocerasus,- Eriobetria japonica,
Cryptomeria japonica i Pitosporum tobira.
Sve su te vrste tokom ljeta posve zazelenile.
Jedino je zaostala Cryptomeria. Značajno je,
da se tisa u šumskom rasadniku nije" posve
oporavila.


Slijedeće dvije zime nisu mnogo utjecale na
život spomenutih vrsta, premda je nekima po


n a 3 viša


Ljeto


lipanj srpanj kolovoz


„1928. 31,0 39,0 36,6


1932. 28,0 31,4 36,0


1942. 30,3 32,7 33,7


20-god. prosjek 30,8 32;9 .32,6


Iz toga se prikaza razabire, da je ljeto 1942.
bilo obćenito vruće. U rujnu je bila razlika
temperature prosječne 3,6 najviše 5,4 iznad
20-godišnjeg prosjeka. U tom mjesecu je harala
vrlo jaka bura od 1 do 9, u kolovozu od
9—16, a i u lipnju i srpnju nije poštedila ovaj
kraj.


U lipnju 1942. su udaiile tri jake bure. Najjača
je bila 2., 3. i 4. Hpnja. Na 2. lipnja prosječna
je brzina bure bila 6—7 jedinica po
Beaufortovoj skali (36 do 44 km na sat), a u
pojedinim je mahovima bila još jača. Drveća
na izloženim mjestima je Ušće i cvieće gotovo
sasvim bilo odpalo; na pojedinim se stablima
nakon toga užasa vijao tek po koji usamljen


ciju bile tako teške kao od posljednjih dviju
jakih zima, kojima se pridružila 1 velika suša.


Prema podatcima meteorološke postaje u
Crikvenici bila je temperatura u zimskim mjesecima
ova:


r 0 s j e č n a


P
veljača prosinac siječanj veljača


-- 14,0 6,0 3,0 — 0,6


~mo 6,2 1,5 4,2


+ 0,5 2,8 5,1 6,7
— 2,0 5,4 1,0 4,5
- 3,8 6,7 5,8 6,0
odpadao list (Ligustrum i dr.),. Osim značajnih
šteta na palmama, akaciji i dielom na ružmarinu
sve je ostalo rastlinstvo dobro izdržalo
studen te se njene posljedice ne bi napose hi
spominjale, da nije zavladala koncem ljeta
1942. neobično jaka suša i pridonesla obćlm
posljedicama vremenskih nepogoda.


Premda je toga ljeta, poglavito u najsušijem
mjesecu, u rujnu, palo nekoliko obilnih kiša,
korist je od njih bila slaba. Svaki puta neposredno
za kišom, udarila je snažna 1 vrlo suha
bura. Osim Isušivanja tla i povećanja isparivanja
drveća uzrokovala je i stvaranje pokorice
na površini tla, čime se povećao kapilaritet
i pospješilo isušivanje.


Temperatura u četiri ljetna mjeseca bila je
u odnosu prema 20-godišnjim opažanjima crlkveničke
metorološke postaje sliedeća:


p r 0 s i e č n a
rujan lipanj srpanj kolovoz rujan
32,0 20,4 . 27,4 25,2 19,9
31,6 . 20,0 23,4 25,4 23,0
:-4,3 22,0 23,8 24,6 23,5
28,9 21,6 24,3 23,6 19,9


list. Većini borova odpadoše ovogodišnji izbojnici.
Velike su štete bile na vinogradima, napose
na čitavom otoku Pagu.


Posljedica tih nepogoda, a pogotovo od suše
u rujnu 1942. bila je, da su gotovo sve mlade
borove kulture stradale na čitavom Hrvatskom
Primorju. Obćenito je uginulo od sadnje godine
1941. oko 40 do 80% sadnica, od sadnje
iz 1940. oko 20 do 50%. Osušilo se i starijih
stabalaca 5—10 godišnjih oko 10—20%. listače
su manje stradale, ali u većoj mjeri voćke,
naročito trešnje, smokve i breskve.


316