DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 44 <-- 44 --> PDF |
PREGLED ŠTETE OD SUŠE I ZIME NA HKVATSKOM FEIMOKJU 2iraa 1939,/40. bila je vrlo jaka, a također i prošla 1941./42. Obje su prouzrokovale velike štete na rastlinstvu Hrvatskog Primorja. Premda je studen 1928./29. biia neobično jaka, ipak njene posljedice nisu za šumsku vegeta Zim a prosinac n a J n i ž H siječanj 1928./29. 1939 /40. 1940/411941./ 42, 20-godišnji prosjek — 28 — 10 0 — 6,0 — 5,5 — 3,6 -7, 4 - 9,0 -4, 0 -8, 1— 3,9 . 1 štete od studeni 1939./40. očitovale su se na žućenju iglica na vrhovima i sjevernim, stranama svili vrsti borova, odraslih na izloženim sjevernim stranama. Pojedina izložena stabla listača i četinjača bila su prevaljena. Od stranih vrsta drveća najviše su stradale palme i akacije te ih je većina uginulo. Nešto je manje oštećen ružmarin. Lišće je dielom odpalo zimzelenim vrstama: lovoru, svima vrstama cedra i čempresa, crniki; dijelom je bez lišća ostao i Ligustrum japonica, Vibrunum tinus, Pninus iaurocerasus,- Eriobetria japonica, Cryptomeria japonica i Pitosporum tobira. Sve su te vrste tokom ljeta posve zazelenile. Jedino je zaostala Cryptomeria. Značajno je, da se tisa u šumskom rasadniku nije" posve oporavila. Slijedeće dvije zime nisu mnogo utjecale na život spomenutih vrsta, premda je nekima po n a 3 viša Ljeto lipanj srpanj kolovoz „1928. 31,0 39,0 36,6 1932. 28,0 31,4 36,0 1942. 30,3 32,7 33,7 20-god. prosjek 30,8 32;9 .32,6 Iz toga se prikaza razabire, da je ljeto 1942. bilo obćenito vruće. U rujnu je bila razlika temperature prosječne 3,6 najviše 5,4 iznad 20-godišnjeg prosjeka. U tom mjesecu je harala vrlo jaka bura od 1 do 9, u kolovozu od 9—16, a i u lipnju i srpnju nije poštedila ovaj kraj. U lipnju 1942. su udaiile tri jake bure. Najjača je bila 2., 3. i 4. Hpnja. Na 2. lipnja prosječna je brzina bure bila 6—7 jedinica po Beaufortovoj skali (36 do 44 km na sat), a u pojedinim je mahovima bila još jača. Drveća na izloženim mjestima je Ušće i cvieće gotovo sasvim bilo odpalo; na pojedinim se stablima nakon toga užasa vijao tek po koji usamljen ciju bile tako teške kao od posljednjih dviju jakih zima, kojima se pridružila 1 velika suša. Prema podatcima meteorološke postaje u Crikvenici bila je temperatura u zimskim mjesecima ova: r 0 s j e č n a P veljača prosinac siječanj veljača -- 14,0 6,0 3,0 — 0,6 ~mo 6,2 1,5 4,2 + 0,5 2,8 5,1 6,7 — 2,0 5,4 1,0 4,5 - 3,8 6,7 5,8 6,0 odpadao list (Ligustrum i dr.),. Osim značajnih šteta na palmama, akaciji i dielom na ružmarinu sve je ostalo rastlinstvo dobro izdržalo studen te se njene posljedice ne bi napose hi spominjale, da nije zavladala koncem ljeta 1942. neobično jaka suša i pridonesla obćlm posljedicama vremenskih nepogoda. Premda je toga ljeta, poglavito u najsušijem mjesecu, u rujnu, palo nekoliko obilnih kiša, korist je od njih bila slaba. Svaki puta neposredno za kišom, udarila je snažna 1 vrlo suha bura. Osim Isušivanja tla i povećanja isparivanja drveća uzrokovala je i stvaranje pokorice na površini tla, čime se povećao kapilaritet i pospješilo isušivanje. Temperatura u četiri ljetna mjeseca bila je u odnosu prema 20-godišnjim opažanjima crlkveničke metorološke postaje sliedeća: p r 0 s i e č n a rujan lipanj srpanj kolovoz rujan 32,0 20,4 . 27,4 25,2 19,9 31,6 . 20,0 23,4 25,4 23,0 :-4,3 22,0 23,8 24,6 23,5 28,9 21,6 24,3 23,6 19,9 list. Većini borova odpadoše ovogodišnji izbojnici. Velike su štete bile na vinogradima, napose na čitavom otoku Pagu. Posljedica tih nepogoda, a pogotovo od suše u rujnu 1942. bila je, da su gotovo sve mlade borove kulture stradale na čitavom Hrvatskom Primorju. Obćenito je uginulo od sadnje godine 1941. oko 40 do 80% sadnica, od sadnje iz 1940. oko 20 do 50%. Osušilo se i starijih stabalaca 5—10 godišnjih oko 10—20%. listače su manje stradale, ali u većoj mjeri voćke, naročito trešnje, smokve i breskve. 316 |