DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Tako na pr., želimo li ispitati razmak ugibališta D obzirom na i skori š ce ri j a vremen a u prvom primjei*u, postupamo ovako: Kako je brzina c^ ^ 4,3 km/h manja od brzine c,. = 7,2 km/h u formuli (29) c^ : c^^ (D + ii) ; (D + 4.) stavimo ^i = 0, a 4^ cz^^ 2 4 ==. (0,05 do ´0,083) c^ ==^ = 0,36 do 0,6 km. Iz te formule, uz c^ . c, ^^ 4,3 : 7,2 ~ 0,6, slijedi onda: D ^ ^´^1´^ 2A = -M^ 0,6 =^ 0,9 km. U drugom primjeru je brzina Ci -= 4,5 km/h veća od brzine Cs ^^ 4,0 km/h. Poradi toga u iormuh (29) stavljamo A^ = 2 A = (0,05 do 0,083) Ci ^ 0,225 do 0,375 kmj a 4. = 0. Iz te formule, uz c^ : c. r:^- 4,5 : 4 ::=^ 1,125, izlazi onda: D = 24 : (cjc ~ 1) -- 0,375 : (1,125 — 1) = 3 km. U jednom i drugom primjeru uz tako, izračunati razmak ugibališta voz, koji putuje sa većom brzinom, nadoknadi vrijeme izgubljeno na uprezanje i isprezanje. Kako je nizinska koturača malog nagiba na otvorenoj pruzi u istom smjeru može prometati i više vozova istodobno, već prema potrebi, t. j . prema željenom dnevnom efektu. No prema broju vozova treba udesiti i dužinu ugibališta. Za povećanje dnevnog efekta nije dakle baš nužno umetnuti veći broj ugibališta. Njihov razmak neka je to manji, što je veća razlika između sila Z^ i Z^, da se sprega ne zamori odviše, radeći dugo sa velikom silom. Uostalom, 0 tome vodi račun već i formula (29) kako se vidi iz posljednjih računa. U svakom, slučaju ukrtšavaju se puni i prazni vozovi na ugibalištima i na stanicama nizinske koturače. Vozni red udesit će se prema tome, i to analogno kao kod gravitacione koturače: da ista sprega radi između dva ista ugiblišta cijeli dan (kad je razlika između sila Z^ i Z^ velika), ili da svaka sprega vozi naskroz od početne do završne stanice samo mimoilazeći se sa vozovima suprotnog smjera na ugibahštima (kad je razlika između sila Z^ i Z2 mala, pa na kratkim koturačama uopće). Dnevni koristan efekt računa se u jednom i drugom slučaju analogno kao kod gravitacione koturače. 8, Zaključne napomene. Ovdje želimo podkrijepiti dosad rečeno još sa njekim podacma, koji mogu i posliižiti kod uredjenja voznog reda, osim toga dodati još potrebne podatke za proračunavanja troškova prometanja, u koliko su nam bih pri ruci. Forste r (das forsthche Transportwesen) daje 0 brzini voza pod spregom (c km/h),-UZ prosječan nagib koturače (od ± no%o.), ove podatke: «o — + 2 + lp + 1 + 0,5 + 0,25 ~ 1 — 2 37, oe C = 3,6 4,3 4,9 5,4 5,8 7,2 5,8 4»3 km/h Pritom predpostavlja, da najmanji polumjer krivosti nije manji od 200 m. Brzina voza, koga pogoni gravitacija, po istom autoru, može biti velika (14,4 do 21,6 km/h). No poradi sigurnosti vožnje danas se ne dopušta veća brzina od 15 km;*!!. Voz treba da prolazi kroz lukove, naročito u oštrijim zavojnicama, sa smanjenom brzinom. Pritom ne valja kočiti voz, kad je već ušao u luk, nego u primjerenoj udaljenosti pred lukom tako, da sa smanjenom brzinom već ulazi u luk. Po prof. W. M iille r u brzina natovarenog voza pod spregom iznosi 2,9 do 4,5 km/h. Vrijeme zadržavanja sprege na stanicama po Eckert u treba računati najmanje sa 2, a poshje dužih tura i sa 3 minuta (4 = 50 do 100 m). Vrijeme potrebno za utovarenje ili istovarenje računa se zasebno. Bazal i računa potrebno vrijeme za utovar 27, a za istovar 9 do 13,5 minuta po kubnom metru drva. Ritte r pak računa, da utovar kubnog metra drva stoji 1,1 do 1,7 radnih sati, već prema obliku drva (oblice, trupci i sL). Pri tom predpostavija, da za dizanje i pokretanje teških komada stoje na raspoloženju zgodna mehanička pomagala (dizalica i sL). Iz jednih i drugih podataka može se dakle zaključiti, da 2 do 4 radnika utovare kubni metar drva za 27 min., a istovare za 9 do 13,5 min. Za prometanje na koturači najzgodnija su kola u glavnom izrađena od drva (hrastovina, jasenovina). Od drva izrađen je okvir, t. j . uzdužni nosači, čeoni komadi, nosači obrtnja i sam obrtanj (Drehschemel). Od čelika izrađene su osovine, a od čeličnog (uz kočnicu) ili od tvrdog hva točko vi. Ovakova su kola lakša i elastičnija od željeznih, a i lakše se opravljaju. Potrošak ulja za mazanje ležaja ´ \, 311 -^ yA:^ |