DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 37 <-- 37 --> PDF |
1 u ovom služaju mogao bi se podvostručiti efekt, (dakle povisiti na iznos od 140,4 t), kad bi poslije prvog voza sa početne stanice krenuo´ svaki slijedeći voz za vremenski razmak do slijedećeg prvo g ugibališta kasnije, t j . kad bi bilo uposleno svega 2 (u + 1) sprega (u našem primjeru 6 sprega, dotično 6 vozova). No onda se ne mogu mimoilaziti vozovi na ugibalištima, nego u suprotnom smjeru mogu se odpremati vozovi ( s pomoću gravitac´je) samo u doba dana, u koje sprege ne rade. ´ I i J Konačno mogu se i kombinirati najzad opisana dva rasporeda vožnje: samo u izvjesno radno vrijeme dana ukrštavaju se vozovi složeni od većeg broja praznih kola, koje pogoni gravitacija, na ugibalištima sa vozovima od jednih ili manjeg broja natovarenih kola, koje poteže sprega. 7. Uređenje prometa na nizinskoj kotiirači. Za razliku od gravitacione koturače pod nizinskom k ot u r a č o m razumijevamo svaku koturaču, na kojoj nije moguće s pomoću gravitacije odpremati vozove od jednog do drugog kraja ni u jednom ni u drugom smjeru. Nego poradi premalenog nagiba pruge sprega mora da poteže vozove tamo i natrag. Vožnja natovarenog voza iziskuje silu Zi, općenito različnu od sile Z2, potrebne za vožnju praznog voza natrag. Općenito je dakle Zi <- Z2,, a obično je Zi > Z2. Na L dugačkoj koturači polučeni efekt mjeri na putu tamo EJ ^:=^ Z-^Cttu a na putu natrag E2 = Z^c^t-^- Ukupni efekt na putu tamo i natrag mjeri: . , 2 Ls = 2 Zg C, i^a = ,^1 + E2 ^ Z^C.t^ + Z,C2t2 Ova jednadžba ujedno definira srednji efekt E^ kao algebarsku sredinu efekta na putu tamo (EJ) i natrag (E.). Uvrste li se pak u ovu jednadžbu vrijednosti Cs iz jednadžbe (3i) i 4 iz jednadžbe (32), nakon sređenja izlazi najprije:. a onda,^ kako je ti = L : Ci i t^ = : L : C2, nakon uvrštenja i sređenja: 2 ^a ^ Z, + Z2. (39) Srednje vrijeme, srednji efekt i srednja sila potezanja su dakle algebar ^ ske sredme, a srednja brzina je h a r m o n ij [s;ka sredina takovih veličina na koturači, na putu tamo i natrag. Nagib nizinske pruge je malen, a omjer između težine voza i težine sprege velik. Kako je nadalje koeficijent odopra kretanja poradi sinja također malen, kod praktičkog računanja nizinsk e koturač e može se zanemariti vlastita težina sprege, staviti Q = K + G ~= K, te namjesto općenite formule (10) upotrebljavati jednostavniji njezin oblik: Z = {jit + s) K; s =wr^ + 10 n. (40 Onda je: a= Z:G = {fi + s), ?^, ili /I = X : G = a : (/i + 5), (41) L = Z : Zo = Z/G : Zo/G = a : a,.. (42) Na putu tamo sprega vozi natovaren voz bruto težine: K ==:= Xt + Kn . Omjer između težine tovara Ku (neto težine) i težine praznih kola K* (tare) kod šumskih pruga, kako rekosmo, mjeri: x = iC^ : i^t = 2 do 4, prosječno 3. Prema tome natrag vozi sprega prazan voz težine Ki = K\{% -\- 1), pak je nadalje: ^ = Kt : G = A : (x+ 1), na putu tamo [iz (41)] : o^ =^ (^.c + $^) Ij (43) na putu natrag [iz (41)] : o^^^ {i^i + s^) h 2 (Ts = o^-^-a^ [iz (39), ako se podijeli sa G]. Veličinu sile Z, na putu tamo, sile Z, na putu natrag i srednje sile Z^ određuju pak snošaji [iz (42)]: ^, = Zi :Zo = a, : a,; ^2 = Z, :Zo = <72:^o; ^s =^ Z. i Z, i e, -f- e^ = 2 e« (44) Formula (33), koja određuje snošaj između brzine voza na putu tamo. (Ci), na putu natrag (c,) i srednje brzine (Cg), vrijedi za nizinsku koturaču nepromijenjena. |