DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Kako je najčešće ?i ili C-^ jednak jedinici za olakšanje računa ili za kontrolu može poslužiti tablica 8. Na slici 4 deblje izvučena linija predočuje punu vožnju A-—B—A voza, koji bi putovao sa jednoličnom brzinom c, tamo, a sa jednoličnom brzmom c, natrag. Crtkana linija pak označuje punu vožnju voza, koji bi putovao sa istom jednoličnom brz´nom CB tamo i natrag. ;´´"´, Na slici 5a konstruirani su takovi grfikoni jedne pune vožnje jednog voza na temelju ovih podataka: L = 1,2 km, t = 5 min = 0,083 h; ?, = 0,75; fa = 1,0. Onda je c, = ?i Co = 3,0 km/h; c^ = Co = 4 km/h; t, -= 1,2 : 3 = 0,4 h == 24 min; ta = 1,2 : 4 = 0,3 h = 18 min; t, + t, =- 0,7 h = 42 min; ´^s = y (ti + t,) = = 0,35 h = 21 min;cs == L : t, = 1,2 : 0,35 = 3,43 km/h. Nadalje je T = 2 (t, + + -t) = 2^(21 + 5) = 52 min;4=yc, ^^y3,43 X 0,083 = 0,143 km. Po ef (98) uuoj<5= — (24 — 18) X (1 + 5 : 21) = 3,7 min, a po form. (37) t ~ 3,7 -f + (18 : 21) (5:2) = 5,8 m´n. (Kod crtanja zaokružene su minute na cijele brojeve.) Umetnemo li sad u svrhu pojačanja prometa u ugibalista, med početnom (A) i završnom stanicom (B) moći će prometati u ´+ 1 vozova. Poslije prvog voza svaki slijedeći voz kreće sa početne stanice_za vremenski razmak do slijedećeg drugo g ugibališta kasnije, ali i završuje svoje dnevno putovanje za isti taj vremens´ki razmak kasnije. Na taj način radi svaki voz isto vrijeme, sa istim efektom na dan. Mjesta ugibališta, na kojima će se mimoilaziti puni i prazni vozovi, određujemo najprije na način predočen na slici 5b. Linije putovanja med umišljenim stanicama A i B´ čine trokut IFd VWg StrancalFđ TFg jednaka je vremenskom razmaku Tpune vožnje jednog voza. PodijeFmo li tu stranicu na u + I_dijela, dobivena razdjelišta određuju vrhove linija vožnje (trokuta) ostalih vozova.´Kako su istoimene stranice svih tih trokuta paralelne, sijeku se u točkama, koje dijele razmak L + 2 4 također na u + 1 jednakih dijelova. U vertikalama dakle, koje dijele razmak L + 2A na w. + 1 jednaka dijela, zatim u horizontalama, u kojima se sijeku stranice rečeni trokuta, nalaze se mjesta idealnih ugibališta. Idealnih rekosmo zato, jer smo prtom pretpostavili, da voz putuje sa jednohčnom brzinom Ci tamo i sa jednoličnom brzinom c-^ natrag. U zbilji neće biti tako, jer ugibališta treba da leže u vertikalama, kako ih određuje pr´ncip jednakosti radnje (H- linija). Poradi toga konačno dobije se erafički vozni red prema slici 5c). Točke voznog reda na vertikalama A\ A^ B i B´ ostaju na svojim prije određenim mjestima; isto tako i horizontale, na kojima se nalaze idealna ugibalitša; vertikale pak Uj, Us..., povučene u razmacima D^, Do,. , kako ih određuje princ´p jednakosti radnje (H-linija), sijeku točke na horizontalama idealnih ugibališta, u kojima leže prava ugibališta. S ovima ujedno je i pod´puno određen grafički vozni red u skladu sa principom jednakosti radnje; u povećanim razmacima, kako je tamo pruga položitija, povećana je brzina vozova; u smanjenim pak razmacima, kako je tamo pruga strmija, smanjena je ta brzina. Koristan efekt uz ovaki razpored vožnje izlazi iz ovih snošaja: Kako vrijeme., pune vožnje jednog voza iznosi (34) T ^-2 (te + t) h, jedan voz izvrši u 10 radnih sati p = 10 : T pnrvh vožnja. Ako je K„ t neto težina jednog voza, a istodobno radi v =:= u + 1 vozova (sprege), ukupan koristan dnevni efekt iznosi: iV = (w + 1) Kn V tona. ^ (39) U našem primjeru, slika 3, je U = i, c=^ t, = L : c, =:=^ 1,206 : 4 = 0,3015 h; ^==: 0,0^6 h. (Na početnoj stanici gravitac-ione koturače sprega se samo upreže, a na završnojstanici samo ispreže. Bilo bi dakle dovoljno uzeti" u račun t samo sa 1,5 io 2,5 mm. ^ No da se olakša obdržanje voznog reda povećah smo to vrijeme na 4 min = 0 0^6 h). Dakle je T =-r: 2 (0,3015 + 0,0667) = 0,736 h:^ = 10 : 0,736 ^ 13 ^ i^ r^ ^ ^ ^´^ X 13 = 70,2 t. Taj je efekt veći od efekta izračunatog pod a) sa 64,8 t, ]eru ovom slučaju odpada uprezanje i izprezanje na ugibalištima, 3i)o |