DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Kako je najčešće ?i ili C-^ jednak jedinici za olakšanje računa ili za kontrolu
može poslužiti tablica 8.


Na slici 4 deblje izvučena linija predočuje punu vožnju A-—B—A voza, koji
bi putovao sa jednoličnom brzinom c, tamo, a sa jednoličnom brzmom c, natrag.
Crtkana linija pak označuje punu vožnju voza, koji bi putovao sa istom jednoličnom
brz´nom CB tamo i natrag. ;´´"´,


Na slici 5a konstruirani su takovi grfikoni jedne pune vožnje jednog voza na
temelju ovih podataka: L = 1,2 km, t = 5 min = 0,083 h; ?, = 0,75; fa = 1,0.
Onda je c, = ?i Co = 3,0 km/h; c^ = Co = 4 km/h; t, -= 1,2 : 3 = 0,4 h == 24 min;


ta = 1,2 : 4 = 0,3 h = 18 min; t, + t, =- 0,7 h = 42 min; ´^s = y (ti + t,) =


= 0,35 h = 21 min;cs == L : t, = 1,2 : 0,35 = 3,43 km/h. Nadalje je T = 2 (t, +


+ -t) = 2^(21 + 5) = 52 min;4=yc, ^^y3,43 X 0,083 = 0,143 km. Po


ef (98) uuoj<5= — (24 — 18) X (1 + 5 : 21) = 3,7 min, a po form. (37) t ~ 3,7 -f


+ (18 : 21) (5:2) = 5,8 m´n. (Kod crtanja zaokružene su minute na cijele
brojeve.)
Umetnemo li sad u svrhu pojačanja prometa u ugibalista, med početnom (A)
i završnom stanicom (B) moći će prometati u ´+ 1 vozova. Poslije prvog voza svaki
slijedeći voz kreće sa početne stanice_za vremenski razmak do slijedećeg drugo g
ugibališta kasnije, ali i završuje svoje dnevno putovanje za isti taj vremens´ki
razmak kasnije. Na taj način radi svaki voz isto vrijeme, sa istim efektom na dan.
Mjesta ugibališta, na kojima će se mimoilaziti puni i prazni vozovi, određujemo
najprije na način predočen na slici 5b. Linije putovanja med umišljenim stanicama
A i B´ čine trokut IFd VWg StrancalFđ TFg jednaka je vremenskom razmaku Tpune
vožnje jednog voza. PodijeFmo li tu stranicu na u + I_dijela, dobivena razdjelišta
određuju vrhove linija vožnje (trokuta) ostalih vozova.´Kako su istoimene stranice
svih tih trokuta paralelne, sijeku se u točkama, koje dijele razmak L + 2 4
također na u + 1 jednakih dijelova. U vertikalama dakle, koje dijele razmak
L + 2A na w. + 1 jednaka dijela, zatim u horizontalama, u kojima se sijeku stranice
rečeni trokuta, nalaze se mjesta idealnih ugibališta. Idealnih rekosmo zato,
jer smo prtom pretpostavili, da voz putuje sa jednohčnom brzinom Ci tamo i sa
jednoličnom brzinom c-^ natrag. U zbilji neće biti tako, jer ugibališta treba da leže
u vertikalama, kako ih određuje pr´ncip jednakosti radnje (H- linija). Poradi toga
konačno dobije se erafički vozni red prema slici 5c). Točke voznog reda na vertikalama
A\ A^ B i B´ ostaju na svojim prije određenim mjestima; isto tako i horizontale,
na kojima se nalaze idealna ugibalitša; vertikale pak Uj, Us..., povučene
u razmacima D^, Do,. , kako ih određuje princ´p jednakosti radnje (H-linija), sijeku
točke na horizontalama idealnih ugibališta, u kojima leže prava ugibališta. S
ovima ujedno je i pod´puno određen grafički vozni red u skladu sa principom
jednakosti radnje; u povećanim razmacima, kako je tamo pruga položitija, povećana
je brzina vozova; u smanjenim pak razmacima, kako je tamo pruga strmija,
smanjena je ta brzina.


Koristan efekt uz ovaki razpored vožnje izlazi iz ovih snošaja: Kako vrijeme.,
pune vožnje jednog voza iznosi (34) T ^-2 (te + t) h, jedan voz izvrši u 10 radnih
sati p = 10 : T pnrvh vožnja. Ako je K„ t neto težina jednog voza, a istodobno
radi v =:= u + 1 vozova (sprege), ukupan koristan dnevni efekt iznosi:


iV = (w + 1) Kn V tona. ^ (39)
U našem primjeru, slika 3, je U = i, c=^ t, = L : c, =:=^ 1,206 : 4 = 0,3015 h;
^==: 0,0^6 h. (Na početnoj stanici gravitac-ione koturače sprega se samo upreže, a
na završnojstanici samo ispreže. Bilo bi dakle dovoljno uzeti" u račun t samo sa 1,5
io 2,5 mm. ^ No da se olakša obdržanje voznog reda povećah smo to vrijeme na 4
min = 0 0^6 h). Dakle je T =-r: 2 (0,3015 + 0,0667) = 0,736 h:^ = 10 : 0,736 ^ 13
^ i^ r^ ^ ^ ^´^ X 13 = 70,2 t. Taj je efekt veći od efekta izračunatog pod a) sa
64,8 t, ]eru ovom slučaju odpada uprezanje i izprezanje na ugibalištima,


3i)o