DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Taj se efekt može podvostručiti, ako se istodobno zaposle dvije sprege, dva zasebna voza. Drugi voz polazi sa donje stanice, kad prvi stigne na gornju stanicu. Kako drugi voz započinje, ali i svršava svoj dnevni rad za vremenski razmak gornje i donje stanice kasnije, postizava sa prvim vozom jednaki dnevni efekt Ukupni dnevni efekt je dakle dvaput veći (u našem primjeru 2 X 25,2 == 50,4 t/dan). No uz ovaki raspored pruga je slobodna za prometan]e u suprotnom smjeru samo u vrijeme, kad sprega ne radi: prije početka ili poslije svršetka dnevnog rada ili u vrijeme podnevnog odmora (krmljenja). Samo u" to doba dana mogu se otpremati kola u suprotnom smjeru i to, kako ih pogoni gravitacija, najzgodnije sva odjednom, složena u jedan voz. Više nego dvije sprege (dva voza) zaposliti na ovaj način nije uputno poradi sigurnosti vožnje. U tom slučaju naime nalazilo bi se više vozova na otvorenoj pruzi gravitacione koturače, a te su redovno znatnog nagiba. Nego treba li povećati efekt zaposlenjem više od dviju sprega (dva voza) na dan, bolje i sigurnije se postupa, ako se umetnu ugibališta među početnu i završnu stanicu. Dijeli se pak koturača sa u ugibal:šta na u + 1 dijelova pO´ principu jednakosti radnje: sprega neka izvrši jednaku radnju na svakom potezu među ugibalištima. Lahko i jednostavno postigne s§ takova razdioba s pomoću H-linije ili linije visina radnje, opisane u prijašnjoj točki. Visinska razlika ili razlika ordinata završne i početne točke H-linije proporcionalna je naime sa radnjom, koju izvrši sprege vozeći voz od početka do kraja koturače. Isto tako je proporcionalna visinska razlika (razlika ordinata) bilo kojih dviju točaka te linije sa radnjom izvršenom na potezu koturače među tim točkama. Poradi toga nalaze se potezi koturače jednakih radnja među točkama H-linije jednakih visinskih razhka. Ako je dakle podijeljena koturača sa u ugibališta na u ´+ 1 poteza jednakih radnja, podijeljena je i visinska razlika (razlika ordinata) završne i početne točke H-linije na u 4^ 1 jednaki h dijelova i obrnuto. Po tom principu podijelili smo našu koturaču (si. 3) sa dva ugibališta u tri poteza jednakih radnja ovako: Razlika ordinata završne i početne točke linije radnje iznosi; H :== 314,31 — 262,00 = 52,31 m. Razdijelili smo tu razliku u tri jednaka dijela H -: 3 ^52,3 1 : 3 == 17,44 ,m. Obzor sa visinskom kotom 262,00 + 17,44 = 279,44 siječe na H-liniji mjesto prvog, a obzor sa visinskom kotom 279,44 -|- 17,44 == 296,88 mjesto drugog ugibalitša. Prvo mjesto pada u profil 4 + 18, a drugo u profil -7 + 86. Razmaci ugibališta od početka prema kraju koturače mjere dakle 418, 368 i 420 m. U skladu sa principom jednakosti radnje razmak je to kraći, što je strmija pruga među ugibalištima. Na tako razdijeljenoj gravitaciono j koturači može se odvijati promet u glavnom na dva načina. a) Ista sprega stalno radi na istom potezu među dvjema ugibalištima. Radi li samo po jedna sprega na svakom takovom potezu koturače sa u ugibahšta, dnevno polučeni koistan efekt mjeri: N =^ Kn*´^. (30b) Broj, punih vožnja jedne sprege u 10 radnih sati opet je ^ ::== 10 : T, a T treba odrediti po formuli (30). Na našoj koturači, si. 3, udaljenost završne od početne stanice iznosi L =^ 1,206 km; razmak ugibališta mjeri D =L:i L : 3 == 1,206 : 3 =^ ==r 0,402 km. Potrebno vrijeme za jednu punu vožnju iznosi: T =( 2(0,402 + 0,15) : :4 ===:n ´0,276 h, a broj punih vožnja jedne sprege na dan ^ = 10 : 0,276 -^ 36. Dnevno polučeni koristan efekt mjeri (30b) N -^ 1,8 X 36 = 64,8 t. (Na kourači rade doduše 3 sprege, no prva sprega predaje ist a kola drugoj, a ova trećoj sprezi na putu od početne do završne stanice.) Taj se efekt može podvostručiti (2 X 64,8 = :=^ 129,6 t), ako se na svakom potezu zaposle po dvije sprege (u svemu ´ dakle 6 sprega). No u tom slučaju mogu se otpremati kola u suprotnom smjeru s pomoću gravitacije, kako smo rekh, samo u vrijeme, kad sprege ne rade.´ b) Svaka sprega vozi svoj voz duž cijele koturače bez prekidanja ođ početne do završne stanice. Upreže se samo na početnoj donjoj (A), a ispreže samo ha završnoj, gornjoj stranici (B). Poradi m^moilaženja treba udesiti vozni red tako, da se puna i prazna kola (ili voz) nađu u isto vrijeme na ugibalištima Grafički može se konstruirati takav vozni red i u slučajevima, kad se brzina voza na putu tamo (cO razlikuje od brzine voza na putu natrag (c, > cJ, općenito na ovaj način: 304 |