DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 18 <-- 18 --> PDF |
- sprega može raditi i sa -većom silomod normalne, i to s tim većom, što je brzina kretanja manja, a dnevno vrijeme rada l u račun najveći iznos te sile samo sa Zm =^ 2 Z,,, rijedko vise. Uz tu^ vrjednost omjer između sile potezanja i konja osrednje težine (kao gore) postizava najveću vrijednost: (T,. = Z.„ : G = 2Zo : G ^ 2a, -= 400 kg/t. (2) Brzina konja iznosi: kad se giba sporim korakom 2,2 km/h, kad se giba si-^ednj´m korakom 4,0 km/h, a kad se giba ubrzanim korakom 7,2 km/h. Po d normalnom brzinom razumijevamo gibanje konja osrednjim kora kom:´ c„ ::===: 4 km/h, ; Najprikladnije 1 z. normalno pravo radno vrijeme sprege iznosi U = 8 h/dan. Poradi krmljenja (2 h) međutim zabavi se sprega na radu 8 + 2 = ::=: 10 satl na dan. Konj osrednje težine, radeći sa normalnom silom te gibajući se normalnom brzinom u normalno dnevno vrijeme prevali put od L« = Coto ::^ 4 X 8 ==:= 32 km. Pritom izvrši svoj normalan ujedno i najveći dnevni efekt: Eo =-^ Z^Coto = Z^L^ = ^ 75 X 32 = 240´0 kgkm ili tm. Uz drugu koju vrijednost sile potezanja Z^Z,,, brzine kretanja c^Co ili radnog vremena t´^U dnevni efekt sprege E = Zet uvijek je manji od normalnog efekta E^. Razlog leži u tome, što je sila potezanja također funkcija brzine gibanja i radnog vremena. U naravi žive sprege leži naime, da može raditi preko normalnog dnevnog vremena samo na račun sile potezanja i brzme gibanja^ da može povećati silu potezanja ili brzinu gibanja preko^ normalnih iznosa samo na račun ostalih dvaju činbenika (radnog vremena i brzine, dotično radnog vremena i sile). Ne radi li sprega po tom principu, troši svoju energiju preko mjere, na račun svoje tjelesne konstitucije. Kako su dakle sila, brzina i dnevno radno vrijeme s tom konstitucijom funkcionalno povezane veličine, unutar granica racionalnog isorišćivanja moraju postojati vrijednosti, uz koje njihov produkt, t. j . dnevni efekt postizava svoj maks´mum. Produkti ostalih vrijednosti tih veličina u istim granicama nužno su onda manji. Iskustvom pak utvrđen najveći dnevni efekt, koji još nije od štetnog utjecaja po tjelesnu konstituciju, ujedno nazivamo i normalni m efektom sprege. - Masche k definirao je silu potezanja kao funkciju brzine gibanja i dnevnog radnog vremena u obliku jednadžbe: ZjZ,^ =i= 3 — clc^ — t/tn, a dr, Z i e 1 i n s k i dao joj je oblik: Z/Zo — ~{ZIZo) — cic,) = 3 — cic, — tlU (3) Za c =rir Co i t = to prva i druga formula daju isti rezultat Z = Z«. Kako se međutim rezultati po drugoj formuli bolje nego po prvoj pokrivaju sa stanjem u zbilji kod anormalnih iznosa brzine gibanja (c), dnevnog radnog vremena (t) i sile potezanja (Z), to u daljnjem računamo samo sa formulom Dr.´ Z i e 1 i n s k o g a. Stavimo li kratkoće radi: e = Z/Z,,; C= c/co i i = t\U, (4) ta formula (3) prelazi u: (e — Q 3 -? n ^:^^ ^ ´^ (5) a riješena na L´ i f u : e ==. (6 ~[~ p — 2 Y(> ^ + 3 ^ ´ ´ (5a) :´-´.. .´:;? ^ -(6 + e) ~ Žj/ge+´s T, ",´ (5b) U posljednjim rješenjima imaju praktičko značenja samo pred korijene stavljeni negativni predznaci. Analogno glasi jednadžba dnevnog efekta sprege:: 290 |