DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Prof. Ing. -STANKO´ I^LĆGL, Zagreb: DINAMIKA KOTURACA BIE FAHKDYNAMIK DEE ZUailER — WALDBAHNE?^ 1. Uvodne napomene. Koturača je put proviđen sa š;njama, na kojem sprega ili gravitacija kotura voz. Najčešće služi kao sporedno šumsko prometno sredstvo, s kojim se pribiru i odpremaju šumski produkti do glavnog šumskog puta: najčešće pruge na paru. U brežuljkastom i bregovitom kraju koturača je obično gravitaciona pruga: sprega vozi voz složen od praznih kolica uzbrdo, a gravitacija kotura natovaren voz nizbrdo. Na ovaj način poiučuje se najveći efekt. No u takovom kraju gdjekad se odvija promet na koturači i obrnutim redom: gravitacija kotura prazan voz nizbrdo, a sprega poteže natovaren voz uzbrdo. Na ovaj način postignut efekt je najmanji. Čini se tako, kad je koturača i uz ovaj red prometanja još uvijek ekonomičnija od drugog kojeg načina transporta. U nizini u pravilu sprega vozi natovaren i prazan voz, tamo i natrag. Već prema potrebi na koturači može prometati istodobno više vozova. U tu svrhu često je podijeljena u više dijelova sa ugibaiištima. Koturača je jeftinija od pruge na paru. Uslijed manjeg dozvoljenog polumjera krivosti njezina se linija bolje prilagođuje plastici tla. Donji stroj može se dakle izvesti sa malo zemljoradnja. Uz manje zemljoradnje, pa uslijed lakšeg opterećenja, potrebni objekti ispadaju također manji i lakši. Iz istih-razloga i gornji stroj koturače je lakši i jednostavniji od gornjeg stroja pruge na paru. (Obično dostaju sinje 7 kg/m teške). Kao sprega redovno služi konj. Već prema nagibu pruge, tovaru i težini kolica, jedan konj može da poteže jedna, dvoja a i više kolica. Gdjekad uprežu u voz i dva konja uporedo ili jednog pred drugog. Uprežu li se uporedo, kako među šinjama ima mjesta samo za jednog konja, drugi konj treba da se kreće izvan sinja. Za drugogkonja treba dakle urediti i uzdržavati naročiti put, a to poskupljuje koturaču. Osim toga ne iskorišćuju se oba konja na ovaj način ni podpuno ni jednako ni onda^ kad potežu voz sa jednakim silama, jer rezultanta tih sila ne pada u os simetrije voza. Te slabe strane odpadaju doduše, ako se upregne drugi konj kao prednjak, no nastaje druga neprilika. Nije iako voziti voz na ovaj način u oštrojzavojfci, jer orma smeta konje u radu, a i voz lako siđe sa tračnica. Oštre pak zavojice, kako rekosno, bitno označuju koturaču. Uostalom, dozvoljava li plastika kraja slabo zakrivljenu liniju, a pritom ne lišava koturaču prednosti, s kojom se ističe pred prugom na paru, mogu se upreći i dva konja u isti voz po potrebi i to jedan kao prednjak bolje nego uporedo. 2. Sila i efekt sprege. Sila potezanja sprege općenito zavisi o više čimbenika: o rasi, o tjelesnoj konstituciji, o dobi, o timarenju itd., a uz osrednje i normalne takove prilike u glavnorn o vlastitoj težini. Kod rada ta sila varira u izvjesnim granicama, a od tih varijacija najvažnija jet. z. normalna vrijednost sil e potezanj a Zo (kg), jer trajno zaposlena sprega, radeći sa tom silom, postizava u određenom, t. z. normalnom dnevnom radnom vremenu to (h), svoj normalan ujedno i najveći dnevni efekt Eo, ako se pritom i giba određenom, t, z. normalnom brzinom Co (km/h). Taj normalan ujedno i najveći dnevni efekt Eo=^ ZoC^to (kg km) nalazi se još u granicama racionalnog iskorišćivanja, t. j . nije od štetnog utjecaja na podržavanje, tjelesne konstitucije sprege u normalnom stanju., Kako rekosmo kod koturača kao sprega gotovo isključivo dolazi u obzir konj. Prosječno se računa, da laki konjteži 0,25, osrednji 0,35, a teški 0,45 tona. Odgovarajući iznosi normalnih s´la potezanja su 60,75, dotično 90 kg, čine dakle ´/4 do Vo vlastite težine konja. U našim računima predpostavljamo konja osrednje težine G = 0,375 t i normalne sile potezanja Zo =^ 75 kg^ dakle omjer: . Zo 75 : 0,375 ==. 200 kg/t. (1) 289 |