DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 16 <-- 16 --> PDF |
klimatski uvjeti, ako sekundarni uvjet djelovanje smrekova hkarai Jvl,^^^^ tati ispitivan a djelovali su na poduzimanje gospodarskih "^^^ , ^nl^^^^^^ to: 1 uvođenje opiodne sječe s dobrom mrežom izvoznih puteva, 2. dulje pomladno razdoblje; 3. miješanje ariša-, s bukvom; 4. čuvanje od divljaci. Raširenje crnog bora i smolareEJe u Keichsgau Nieđerdonau Crni bor (Pinus nigra var. austriaca) u župi Nieđerdonau je najsjeverniji otok naravnog dolaženja ove vrsti drva u Europi. Proteže se promjenljivo u sastojmama na površini od 80.000 ha, a na prostoru od 1.400 km na istočnom rubu vapnenih i 33^36´ istočne dužinev Alpa. Geografski leži u sredini na 47´55´ sjeverne širine Nadmorska visina 250 do 1200 m. v --u ^ ^^ Staništa crnog bora su pretežno na vapnencima i dolomitima različitih formacija, ali se nalaze i pješčenjaci, pješčani lapor, škriljevci, konglomerati, smjese ghne, vapna i pijeska, diluvijalni i aluvijalni šljunak. Klima: pokazuje znatne razlike, jer rasprostranjenje leži u prelaznoj zoni baltičke i panonske klime. Godišnja padavina kreće se između 64´0 i 950 mm, srednja godišnja temperatura varira između 7*^ i 10*^. Obzirom na posjedove odnošaje crnoborove šume (s okruglo 75^/o) su seljački posjed, a lOVo ostali privatni šumski posjed s vlastitom šumskom upravom. Ostale šume državne, komunalne i drugih korporacija. Smolarenje : Glavno smolarenje je u seljačkim šumama crnog bora prema kojemu je iskorištenje drva sporedno. Smoiari se najviše s uporabom zarezivača konstruiranog posebno za te svrhe; novije metode smolarenja rade s blanjalima, koji se ispituju kod uporabe radi štednje drva i pojačanja opticaja smole. Sastojine crnog bora u ovom kraju do 1939. god. davale su godišnje oko 6.000 t sirove smole. Od toga vremena uslijed rata pala je proizvodnja smole na okruglo 4.500 tona godinšje. Preradba sirove smole vrši se u 4 rafinerije u samom području crnogbora, od kojih se dvije nalaze u zadružnom posjedu šumoposjednika. Neke činjenice su mi pale u oči prigodom predavanja o smolarenju na terenu, pa držim, da ih je vrijedno spomenuti. Vađenje smole iz crnog bora smatra se u Njemačkoj jednim vrlo važnim poslom i to s razloga, što je smola važan artikl u narodnom gospodarstvu iz koje se rafiniranjem dobivaju za rat i za mir važni produkti. Smolarenje imade i svoju n ar o d n o-p o 1 i ti čku zadaću, jer se dobivanjem smole iz vlastitih šuma i uzakupljenih šuma izdržava ju seljačka domaćinstva u tom inače pasivno m kraju . Crni bor imade dva put više smole nego bijeli-Na crnom boru može se smolariti prosječno kroz 20 godina, dok na bijelom samo 5. Do sada je u godin^ 1942. izrađeno 3.O00 tona smole. Kao naročitost pokazano nam je jedno rubno stablo u sastojini crnog bora starosti oko 80 godina, koje je gdišnje davalo 8 k^ smole.* Nijemci su prigodom svojih pokusa smolarenja došli već tako daleko, da imadu naročito izrađena blanjala za smolarenje u svakom pojedinom šumskom nodručju. Tekovmama tehnike smolarenja ovih krajeva moći ćemo se i mi poslužiti kod našeg smolarenja oslonivši se na njihove praktične uspjehe. Od kolike bi p´o´^rjodarske važnosti bilo zavesti i u našim šumama smolarenje nije ni potrebno isticati, pa će trebati na tom području proraditi čim područja za smolarenje budu slobodna. Završujući ovaj prikaz, dužnost mi je naglasiti, da je delegacija Nezavisne Države Hrvatske od strane zastupnika Reichsforstmeister-a, državnog tajnika Alpers- a, kao i od strane ravnatelja Dra Kostler~a te ostalih ´činovnika CIS-a bila tečajem cijelog vremena zasjedanja kongresa najljubeznije susretana. Isto tako ie ^´j<^r) rlriištveni saobraćaj vladao između svih članova delegacije raznih naro^^a. Na iskazanoj pažnji i lijepom primitku hrvatske delegacije svima najsrdačnija hvala. ^= Maksimalna g-oclištija proizvodnja Jednog stabla smole kod nas iznosi 32 kg". Toliko je naime smole dalo jedno stablo kod smolarenja na području šumarije Višegrađ. To stablo bilo je staro preko 200 godina. (Op. nr.) 288 |