DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 15 <-- 15 --> PDF |
zoni, poklonjena je osobita pažnja. PaSa, koja se ne da bez daljnjega odvratiti, potisnuta je intenziviranjem na mali prostor. Neobično veliki turistički promet traži od šumske uprave pojačano čuvanje šuma. Područje Nasswald je glavno sabirno područje vode za grad Beč, te se iz ovog područja dobiva 23´0 litara po glavi i danu, pa se radi što jače zaštite izvora i dovodne mreže za grad Beč provode vrlo oprezne sječe na malim, uskim površinama s osobitim obzirom na pošumijenost sječina. Kaiserbrunn, gdje je glavni sabirni bazen, leži na 500 m nadmorske visine, dok šume sve leže iznad 500 mdosižu do gornjeg ruba vegetacije. Uža zona zaštitne šume," gdje se nalaze bujičarski objekti, ograđena je žicom ipristu p žiteljima je u to p odr u c j e z a b r a n j en. ^ šmnsko gospodarstva u Češkoj sami. Bečka šuma (der Wiener Wald) nalazi se na istočnim ograncima istočnih Alpa. Glavni greben proteže se od jugozapada na sjeveroistok. Najviša točka je Schopfel (803 m nad morem), a najniža točka Dunav kod sela Kalenberga 164 m. Srednja godišnja temperatura kod Beča je 0° C. Najniža mjesečna temperatura je u siječnju 1,0**,. najviša u srpnju 20,3*^ C. Padavine godišnje iznose na jugoistojnom rubu područja oko 620 mm, u Kerngebiet-u oko 900 mm, dok najviše oborina ima mjesto Hainfeld oko 1062 mm. Minimum padavina je u veljači, a maksimum u srpnju. Temeljni je kamen najvećim dijelom bečki pješčenak (formacia fliša), u uskim zonama protkan s laporom, a na jugoistočiiom rubu vapnenac i dolomit. Raspadanjem pješčenjaka nastaju manje više teška glinena tla. Temeljno kamenje rijetko izbija na površinu. Vapnena tla su pretežno sipka, prilično svježa, a sušija samo na zapadnim i sjeverozapadnim padinama. Brijegovi su zaokruženi s blag´m položajima, rijetko strmiji obronci- Glavne vrste drva su u istočnom dijelu hrast (kutnjak i cer), bukva i grab, u srednjem dijelu bukva s jelom, u zapadnom dijelu dolazi još omorika i ariš. Osim toga dolazi brijest, jasen, javor, crna joha i druge vrti. U p odr učju vapnenca najviše dolazi crni bor. Zatvorene šume jugoistočno od glavnog grebena bečke šume su pretežno u posjedu njemačke države (državna uprava), jedan dio državne šume leži i s onu stranu glavnog grebena. Ukupna površina državnog posjeda iznosi SS-GSt) ha, od če^a otpada na šumu 36.160 ha. Organizatorno je posjed razdijeljen u dvanaest šumskih uprava. Najveći d^o šume je gotovo od 1.002. godine u posjedu zemaljskih knežija, odnosno države. -´´ Gospodarenje je u visokom razvoju. Do početka 19. stoljeća većinom´ su vršene velike čiste sječe s ostavljanjem sjemenjaka. Od po prilici 1.820. do 1862. god. provađana je oplođna sječa sa 120 do 150 godišnjom ophodnjom. Od 1863. do 18 73. čista sječa sa 100 godišnjom ophodnjom, djelomično u velikim čist^´m sječinama (preko 200 ha) s umjetnim pomlađenjem s uglavnom bijelim borom i smrekom. Od 1873. do 1925. ponovo oplodna sječa s kratldm (5 do 10 godišnjim) pomladnim razdobljem i male čiste sječe, pošumljen je u glavnom sa starekom i različite egzote, a u istočnom dijelu hrast i druge plemenite listače. Glavni cilj bijaše potiskivanje bukve kao manje vrijedne, i unošenje vrednijih vrsta. Od 1926. sječa na pruge uz oohodnju od 100 godina s jakim predpomlađivanjem (do 200 m duboko od ruba). Davanje prednosti pođmlatku hrastovom i jelovom u temeljnoj bukovoj sastojini. Naravna i umjetna primjesa ariša u bukovim sastojinama. Njezi sastojina ima se prikloniti pojačana pažnja. Uvođenje visokih proreda u bukovoj sastojci. U posljednje vrijeme opet prelaz na progale na većoj površini, djelomično povišena obhođnja radi uzgoja stabala jačih dimenzija, naročito kod hrasta. Izgradnja izvoznih nuteva. Odnošaj dobnih razreda je približno normalan. Sječivi prihod je okruglo 200.000 m^ deblovine bez kore, od toga oko 60Vo listača. a 40Vo četinjača. Prva procjena šuma datira iz 1720. godine, a prvo uređenje iz 1858. godine. Prigodom terenskog izviđa u bečkoj šumi razvila se zanimiva rasnrav a o razlozima propadanja jelovine u bečkim sumama. Svestranim ispitivanjem razloga došlo se do spoznaje, da je jela bila zavedena u ;^ospodarstvu na staništima, g-dje ne spada i gdje joj manjkaju za rast makroklimatsM i mikro 287 |