DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Švicarskoj na deseterostruko. Ponovo se je prešlo na upotrebu kopa, a u svrhu štednje s radnom silom i da se omogući pougljavanje slabih sortimenata prešlo se na upotrebu pokretnih peći za paljenje ugljena. Istovremeno unapređivala se i destilacija drveta. U međuvremenu je generator.za drvnipl m tako usavršen, da je u velikoj mjeri uveden i da omogućuje upotre^b u zračno suhog drveta. Njegova ekonomičnost proizlazi očevidno iz toga, što 2 kg drva daje -isti učinak kao 1 kg drvnog ugljena, za čiju je proizvodnju potrebno 5 kg drva. Proširena upotreba generatora uz upotrebu drugih pogonskih sredstava za sva vozila na mehanički pogon doprinosi ograničenju upotrebe drvnog ugljena, čija je proizvodnja skopčana s ogromnim rasipanjem organskih tvari bez obzira na znatnu upotrebu radnih snaga. Poželjno bi bilo, da se sadanja nastojanja za što većom proizvodnjom produkata suhe destilacije drva što bolje ustale^tako, da se uzmogne paljenje ugljena u kopama ograničiti samo na najnužnije slučajeve. IZLETI. Treći dio zasjedanja obuhvaćen je izletima u okolne šume Beča. Prvi dan su učesnici pregledali područja zaštitnih šuma bečkog vodovoda (Nasswaid) s radovima na vezivanju bujice Grosses HolientalL Drugi dan bio je posvećen crnoborovim sastojinama u Wienerwald-u s pregledavanjem destilacije smole. Uvodno predavanje o prilikama šuma Nasswald-a održao je Oberforstmeister Ing. Hofinger ; šumsko gosopdarstvo u Wienerwald-u prikazao je Oberlandforstmeister Giide, dok je prilike tamošnjih crnoborovih sastojina prikazao Oberlandforstmeister Schmid . Prema tim predavanjima opisani su pregledani objekti. ) Prilike šmnske uprave Nasswalđ Zaštitno područje šuma Izvora obaju visokih vodnih vodova iznosi 22.350 ha. Na prvi bečki visoki vod otpada u području Rax-a i Schneeberg-a 16.106 ha. koje se unravlja u tri šumarije. Izlet je učinjen u područje Nas´swald-a sa 1750 ha šuma, 4.087 ha zaštitnih šuma i 1988 ha livada, visokih (alpskih) pašnjaka i pustoši. Rax i Schneeberg su najistočniji ogranci Alpa s alpskim karakterom. Tlo se sastoji iz triaskog vapnenca. Klima je vanredno oštra. Godišnje oborine iznose 125´0 mm, srednja godišnja temperatura 6,2*^0. Sastojine su mješovite i to 70*^/o sačinjava smreka, lOVo bukva, 6Vo ariš i 4**/o bijeli bor. Ophodnja 120 godina, prosječni sječiv^ Drirast 3,7 m"^ po ha. Prosječni bonitet po lokalnim skrižaljkama Gutenber.sra je III. kod pet bonitetnih razreda. Prosječna drvna masa po ha iznosi 440 m^ Godišnji potrajni prihod je 6.800 m^ Od dobivenog drva odpada 70**/o na pilanske trunce, 20Vo na celulozno i rudno drvo, lOVo na gorivo. Sječa je ljetna, izvoz u ljeti i zimi vlastitim radnicima. Za potrebe u 18. i 19. stoljeću bile su tadašnje prašume iskorštene čistim sječama. Posljedice takvih sječa su danas sastojine jednake starosti i to najviše smreke. Glavna svrha Šumskog gospodarstva u području ovih izvora nije što veće iskorišćen je drva, nego po mogućnosti što izdašnija i jednakomjerna zaštita izvora. Premda je od Dočetka bio jasan cilj gospodarenja, da se sa šumama, koliko je moguće gospodari konzervativno, to je ipak potrajalo izvjesno vrijeme, dok se takvo gospodarenje usnostavilo. Prvi uređivač u god. 1911. prof. Gutenberg preporučio je gospodarenje s č-stim sječama zamijeniti gospodarenjem s oplodnim sječama. Provedena onlodna sječa u tom smislu na većim površinama dovodila je stalno do vjetroloma. Posljedica tona je bila nastajanje velikih čistina. Gospodarska osnova iz 1931. god. predviđa stoga buduće iskorištavanje sastojina u uskim čistim sjekovima s priključnim najviše 50 metara širokim oplodnim sjekov´ma i potrajnim umjetnim odnosno prirodnim pomlađivanjem. I ovaj način iskorišćenja u jednako starim sastojinama ima velikih poteškoća, jer na razmjerno mahm sječinama postoje opasnosti od vjetra. Njezi" zaštitne šume, osobita u užoj 2% |