DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 13 <-- 13 --> PDF |
S. nadomjestak drvu kao sirovine za celulozu i papir; 4. nadomjestak drvu kao tvari za proizvodnju energije. Brojčani učinak tih mogućnosti dade se većim dijelom ocijeniti samo za pojedina područja i to na osnovu vrlo oskudnih podataka. Unatoč toga je određen}e jedxiog redosljeda u tome smislu moguće tako, da se najnužnije odredi utvrđenjem najvažnijih mjera za štednju. I ovdje A^alja uzeti u obzir nerazdruživu vezu s ostalim područjima proizvodnje sirovine. Kod praktične provedbe mjera rasterećenja evz^opske drvne bilance treba imati pred očima slijedeća dva načela: 1. ušteda di"va, gospodarenje odpatcima i zamjena drva ne smije ići tako daleko, da drvno gospodarstvo po količini -^ dobroti potrajno pada; 2, prebacivanja na temelju općih odredaba samo su tamo na mjestu, gdje je moguće osjetljivo rasterećenje drvne bilance, ali samo tako da to rasterećenje ne dovodi do nereda u drugim područjima sirovina. Dr L. M 0 s e r : POUGLJAVANJE DRVA S OSOBITIM OBZIROM NA ITALIJU. Industrijskim razvojem posljednjeg stoljeća izgubio je drvni ugljen dominantan položaj što ga je imao u proizvodnji i preradbi željeza i na njegovo mjesto došao je kameni ugalj. Osim toga su kameni ugalj i njegovi nuzprodukti, elektriciteta, bezdimni barut i dr. smanjili upotrebu drvno´^ ugljena u drugim granama industrije i kućanstva. Novi načini upotrebe u obrtu nisu mogli značajno promijeniti položaj, na koji s drvni ugalj morao povući. Kako pro"´zlazi iz male količine prometa u međunarodnoj trgovini, prilagodila se proizvodnja drvnog ugljena u vremenu od posljednjeg rata tuzemmm uvjetima unotrebe. Dok su u Njemačkoj destilati drva zauzeli važnija položaj nego sam u^alj. u Italiji proizvodnja drvnog uglja služi, kao i u drugim zemljama, na Sredozemlju, za nokrće kućne notrebe, a u Švedskoj ima još izvjesno značenje u industriji željeza. Nanrotiv ie svoiedobno važna proizvodnja drvnog ugljena u bazenu^ Dunava ograničena na obskrbu okolnih država i prije sve^a zemalja Sreozemlja. f Usprkos znatnog 0L>´raničenja proizvodnje drvnoe u^^liena vlada o^^im Ni-^^m^čke prim´´tivna metoda DouManj^^iu još potnum* statistički podatci, koi-i bi omogućili prosuđivanje položaja u raz´i^´čitim zemli^ma i zammljive usporedbe. Pr´jp rat;^ vodile su sliiedeće euronske zem^^ie rns^rn RnsnA´^ u pro^´T-tro´^-m´i ijo-ijonfl.: Tt^Ti´ia Švedska i Francu´^ka. Pr^ma Šum^r^^V-^ni Italij a ie nokazala u svojoj nroizvodnji u ´f´oku j^^o^i-ne 1^-^4. r\n 1Q5?Q n^vn^^^na Vol´=^Kani^: -nrosiek je iznosio 575 OO´O tona. Ako se još uzmu u obzir male uvo^n^ i izvozne količine, to nrelazi srednja godišnja potrošnja zs to -^m*jeme jedva 58^ OO´O tona. U predratnom vremenu bilo je više od ^^Vo talijanske proizvodnje potrošeno u kućanstvu. Ostatak upo^r^>)h´^n je u 7^Ti´^´7noj i metalnoj industriji, sumpornom ugljenu, te kem^´čkim električnim industrijama. Za pouc^lj^^vanje određena drvna masa iznosi od nr´like ^U cijele šinn^r^ke nroiz^/ odnie C13 do 14 milijuna m^) dok se više od 40Vo odnosi na prosj^^č^^u r>rnizvodnju ifforiva u šumama. Proizvodnja noti´če n^jvAćim dii´^lnni iz v^^on^r^Vh šuma. koie u Italiji zauzimaju oko BOVo šumske površine (´ni^k^ ,$n-rno R^f^/o or^-^-m´o šnm^ 50/^) <. oiohodnjom od 10 do 25 godina; one rastu na tVma sredni^ Hoi-M-nfo i proizvode vrlo slabe sortimente. Kako je pozn^^tp, da su šume iz demoo^r^f^^kih razloga potisnute na položaje, koji se teško dosižu, to niiho\n nrodnkti n^i-^^^^^´n! (5iif=^"!om ostaiu neiskorišteni, ako nisu na mif^stu nono´liavani. T^ko se i ra-^i^^nim´o polože i kojep" urfjen u Italiji ioš uvijek zauzima i čmi^nica. da se niif^ morfls, T^T^^H´ industrija drvne destilacije. Uslijed položaja stvorenog ratom stofe zp^li-^. koi^ nijesu pravodobno provele organizaciju nadomjestaka i noconskih c;rf^r{Qfotrn v^c. suprot nepredviđenom porastu potrebe drvnog uf^li^na. To i<^ bila -noci-j-^´^Vc, -joVo izcrrađene upotrebe plinskih proizvoda i drvnog ugljena. kAT^rnu ^» i^^ ´^^"´^ r^"-^´^_ nost. uzevš´ u obzir njegovo usavršavanje, koje ie već u 1939- p"od. nncfirrao j-^^^^o V jednoj g^odini poskočila je upotreba te sirovine u i n d u s t r i 1 i i kod generatora na plin iz drvnog´ ugfljena u Francuskoj za više nego na trostruko, u Švedskoj na peterostruko, a u 28:5 |