DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 10-12/1942 str. 12     <-- 12 -->        PDF

drvnih jproizvoda. s _.drug_e strane nije dozvoljeno. U prosjeku kod europskih^ zemalja"´
oko 40^/o cjeiokupnog´uvoza sirovine" obzirom.,na .izvoz ostalo bi neuočei^o.^
Upotrebiti jedinstvene faktore "preračunavanja za sve zemlje izgleda nemoguće.
Isto tako imadu se iznova ispitati stari faktori preračunavanja za drvne proizvode.
Zahtjevi stavljeni na drvnu bilancu u pogledu iskorišćenja spadaju u okv.r mješovitog
statističkog povjerenstva I. I. A. za povišenje drvnih zaliha, prirasta i
proizvodnje u šumi, naime godišnje povišenje proizvodnje, raščlanjeno na tvorivo
i gorivo, oboje u četinjačama i listačama, po mogućnosti iskaz gubitaka kod sječe
drveta i razlučeno povišica prirasta. Potrošak drva. kao sirovine ima se načelno
shvatiti na prvome mjestu obradbe ili izradbeT Prema prilikama zemalja izabrati
će se za iskorištenje i potrošak individualna ili reprezentativna metoda, ..a po-potrebi
i mješovita t. j . obje zajedno. Svaka zemlja će prema stanju svojih prilika
odabrati prikladan put. Uvozne i izvozne količine h5L^iL.J^ ^^^^^ .i.^: _ statistike
vanjske trgovine. Za drvnu bilancu je od značenja pri tome samo specjalna trgovinarZa"
razdiobu drva i drvne robe preporučuju se određeni međunarodni sporazumi.
Od Švicarske, Njemačke, Finske i Itahje predloženi podaci ispituju se kao
podloga za sastav drvne bilance, jer se te pokazale kao najbolji primjeri. Švicarska
je stvarna iskorištenja šumskog posjeda povisila kao i stvarno iskorištenje korisnog
drva ograničenjem obzirom na obrt. Finska je povisila stvarnu potrošnju obrta i
konzuma na tvorivu i gorivu na isti način putem posebne povišice prirasta. Dok
je Švicarska pitala svaki pogon, Finska je išla djelomično reprezentativnim putem.^´^
Njemačka i Italija kao i sve druge zemlje nisu provele povišicu drvne potrošnje.


Stvarno iskorištenje bilo je u njemačkoj državi od svih šumoposjednika do
1933. iskazivano u više nego desetgodišnjim razmacima, a u savezu s tržnim redom
danas se iskorištenja iskazuju mjesečno. Italija može dokazati potrošnju drva i
ugljena za nešto oko 160 gradova s okruglo 8 miliona stanovnika na temelju gradskog
oporezovanja drva. Uvozne i izvozne kohčine mogu sve zemlje, uzeti iz statistike
za vanjsku trgovinu. Finska mora iskonštenje računski ustanoviti. Njemačka
i Italija, kao i sve druge zemlj^e,"haprotiv´^" treba ^u^ potrošnju. Za promi


canje šumarstva i za prikladno iskorištenje izvora sirovine drva bilo bi poželjno,
da bi se postavljanje bilance u izvjesnom opsegu provelo prema međunarodnim
uporedivim količinama drva.


Dr Ing. Kollmann : TEHNIČKE MJERE ZA RASTEREĆENJE DRVNE
BILANCE.


Prosuđivanje budućeg razvoja evropske drvne bilance vrlo je oteščano čitavim
nizom raznih okolnosti. Politička- gledišta (kako još nes´gurne granice tako i količine
nakon drugog svjetskog rata potrebnih uređajnih radova), gospodarski činbenici
(visina životnog standarta u cjelokupnoj Europi, te razvoj i obskrba pojedin´h
gospodarskih područja) i konačne tehničke okolnosti igraju pri tom odlučujuću
ulogu, koja se brojevno jedva može procijeniti. Ništa manje uslijed toga ne zahtijeva
misao jednog smišljenog gospodarstva sa sirovinom drva i njegova osnova
unutar većih prostora i duljeg vremena brižno ispitivanje ovih pitanja, kolikogod je
moguće. Misao vodilja mora pri tome biti, da gospodarsko-političkom predstojećem
opterećenju evropskih bilanca drva suprotstavi tehn´čke mjere.


Postoje slijedeće mogućnosti;
a) Štednja na drvu: 1. snižavanje zahtjeva na kakvoći; 2. povišenje dopustivih
traženja; 3. pojednostavljenje i normiranje proizvodnje drva; 4. čuvanje drva,


b) Gospodarstvo s odpatcima drva: 1. smanjenje drvn´h odpadaka kod obradbe
1 izradbe; 2. iskorištenje odpadaka u opticaju drva; 3. povišenje iskorištenja kod
obradbe drva u celulora i papir; 4. upotreba odpadnih tvari preostalih ^:za izrabde
celuloze i papira.


c) Nadomjestak drvu i »zamjene«: 1. obustavljanje i isključenje određenih
vrsta drveta iz potrošnje; 2. nadomjestak drva kao građevni i tvorivi materijal;


* Vidi i članak Balen: Pogledi na šumsko gospodarstvo Finske, koji´ ie tiskan u Hrvatskom
šumarskom listu br. 1. iz 1942. g-odir^e.
/ 2M