DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1942 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Ako je poznat koeficijent a, /? ili Z, taj se odpor može odrediti, kako smo rekli, iz grafikona a, fj ili 2, predočenih na slikama 3a i 3b (točke P, P´ i P"), ili računski, iz formule (6), (7) ili (8). Najjednostavnije računa se iz formule (8), koja u tu svrhu prelazi u: Sm — {si + ´Uh )/? — »*. (12) Mjerodavni uspon u pravcu je n„, = s„ ; u krivulji treba ublažiti taj uspon na ´ZnOS Mr = s,„, — Wr . Trasa naše pruge položena je uz uvjet, da naša u točki 1. opisana lokomotiva može po njoj voziti rečeni najteži vlak u smjeru A ^^ B (iz šume). Za taj vlak je: a = K ; Q = 50 : 66 = 0,758, (i = L : Q = 16 : 66 = 0,242 (točka P´ i P" na slici 3b), i = K ; L = 50 : 16 = 3,125. Odpor kretanja vlaka (form. 10): w^ — = (15 — 5) 0,242 + 5 = 7,4 kg/t. Mjerodavan odpor pruge (form. 12): s^ = = (110 + 5) 0,242 — 5 = 22,9%o (točka P na slici 3a). Najveći uspon, uz odpor krivosti pruge Wr == 4,9, može iznositi Ur = 22,9 — 4,9 = 18,0%o. Dužina vlaka: 6,4 + 5 X 8,2 = 47,4 m. Ako je pak zadan mjerodavan odpor oruge s«, , a treba odrediti mjerodavan teret kola, t. j . odrediti najveću vrijednost K,^ , uz koju se vlak još giba jednoličnom brzinom, za račun najzgodnije poslužit će formula (6), koja u tu svrhu poprima oblik: K^ ^ ´´ -´-L . (13) M´fc i" Sm Kad putuje naš voz u suprotnom smjeru (B -> A, u šumu) treba da svlada najveći odpor pruge s™ = tOr -f- n^ = 4,9 + 30 = 34,9%o. Najveća težina kola može mjeriti: , ^´´?^ K,. == "V´sf/ 16 = 1,882 X 16 = 30t. Kako u tom smjeru lokomotiva redovno vozi prazna kola. Km može sastojati od 30 takovih kola al t tara težine ili od 15 dvostrukih takovih kola. Težina cijelog vlaka mjeri Q = L + K = 16 + 30 = 46 t. Nadalje je a = K ; Q = 30 : 46 = = 0,652, /? = L ; Q = 16 : 46 = 0,348: ´/I = K ; L = 30 : 16 = 1,875. Odpor kretanja vlaka: w„ = (15 — 5) 0,348 + 5 = 8,5 kg/t. Dužina vlaka 6,4 + 15 X 5,1 = = 82,9 m. 5. Odpor krivosti pruge. Taj se obično računa kod šumskih pruga (kolosijek 0,76 m) iz Haarmanove formule: Wr = 350 : (r — 10). U novije doba pokazalo se međutim, da ova, kao i Haarmanove formule za druge kolosijeke, daju rezultate, koji se ni približno ne pokrivaju sa stanjem uistinu (Nordmann-Miiller). Mnogo bolje odgovara stečenom iskustvu Parodi-eva formula, koju je pomno i empirički preispitao, te za praktičku upotrebu preuredio Protopapadakis. Poradi nestalnosti koeficijenta trenja između točka i sinje, ta nova formula ima dva oblika: jedan vrijedi za zimski promet, a drugi za ljetni. Za kolosijek 0,75 m glasi ovako: za ljetni promet: Wr = (128,5 + 100,3 a) : r kg/t, (14a) za zimski promet: Wr = ( 96,4 + 75,2 a) : r kg/t, (14b) Vrijede pak za čvrsti razmak osovina a u granicama 1,0 ^ a ^ 3,0 m; r označuje polumjer krivosti pruge u metrima. Kako naša lokomotiva ima pomične osi, a razmak čvrstih osovina kola mjeri a = 1,0 m, za naš vlak gornje formule poprimaju oblik: Wr = 228,8 : r kg/t za ljetni promet, M´r = 171,6 : r kg/t za zimski promet. Prispodobe radi u tablici 1. donosimo po ovim novim formulama, kao i po starijoj Haarmanovej formuli izračunate vrijednosti Wr za karakteristične ili naj 229 |