DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1942 str. 5 <-- 5 --> PDF |
i = oo. Znači, na pruzi, koja pada u nagibu kočenja kola, vlak putuje dalje sa brzinom, koju posjeduje, bez pomoći lokomotive, bio i beskonačno dugačak. Za s = 0 je´^=K:L = = Si : M-´i T. j . na horizontalnoj ravnoj pruzi odnosi se težina kola naprama težini lokomotive kao granični uspon lokomotive naprama nagibu kočenja kola ( = odporu kretanja kola). Konačno za s = Si je -^ = K : |j = = 0. Na pruzi uspona Si može voziti lokomotiva tek samu sebe {K=0). Stupanj iskorišćenj a lokomotive, već prema usponu pruge, kreće se dakle u granicama 0 ^ -^ ^ oo, a karakteriše ga i vrijednost ^ = Si -.iVi, . Na usponu s =^ 0,5 {si — w,i) težina kola jednaka je težini lokomotive (/i=K:L=l). Kod naše lokomotive je, ako računamo odpor šumskih kola sa Wk = 5 kg/t: -i = K: 16 = = (110 —s) : (5 + s). Za s = = 0,5 (110 — 5) = 52,5%o je K = = L = 16 t. Na horizontalnoj pruzi u pravcu (s = 0) je >i = == 110 :5 = 22, K = 22 X 16 = = 352 t. Znači, na horizontalnoj pruzi u pravcu naša lokomotiva mogla bi jednoličnom brzinom voziti 35 natovarenih kola 10 t teških. Poradi ograničene dužine ugibališta i nagiba pruge na ostalim potezima, taj broj može biti uistinu mnogo manji. Slika 3a predočuje krivulju A. To je istostranična hiperbola. Asimptote imaju jednadžbe s = = — wi, = — 5 i i = — 1 Kako je K = ´^^ L., ordinate krivulje, čitane u mjerilu ^L, daju odmah i usponu s odgovarajuću težinu kola K. Uz zadanu lokomotivu i težinu kola ta kriviilja pokazuje traseru, koji uspon može još doći u obzir. Tako na pr. za naš vlak je /i = 50 : 16 = = 3,125, a odgovarajući najveći, odpor pruge s = 22,9%o (točka P na krivulji si. 3a). S druge strane uz zadani najveći odpor pruge, može se odrediti odgovarajuća težina kola za istu lokomotivu. Treba li pak uz zadani vlak i uspon tek izabrati 227 |