DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1942 str. 46 <-- 46 --> PDF |
tipičnih predstavnika za Nezavisnu Državu Hrvatsku. Težište problema postavlja autor na mogućnosti uposlenja radne snage u poljodjelskoj kao primarnoj proizvodnji, te dolazi do ovih zaključaka: Na području Velike Župe Vuka između ovih dvaju činioca postoji danas ravnoteža t. j . sva tamošnja raspoloživa radna snaga (sva, jer je uzet broj stanovnika, a ne samo seljaka — poljodjelaca) potrebna je za poljodjelsku proizvodnju. U hrani pokazuje se kod pšenice višak od prosječno 50 kg po stanovniku, te urod ostalih žitarica i kukuruza, pa se ti visci mogu_ upotrijebiti za ishranu blaga, te za izvoz iz ovog proizvodnog područja. Velika Župa Zagorje (koja zapravo kao upravna jedinica predstavlja samo dio Zagorja) u svom prosjeku je prenapučena, ali to nije prenapučenost »u pogledu prehrane«, nego je to prenapučenost »u pogledu iskorištavanja radne snage«, kako doslovno veli O. F. Sasvim je druga slika južnih hrvatskih krajeva, koji su predstavljeni u Velikoj Župi Hum, u kojoj je »jedna trećina raspoložive radne snage iskorištena u produktivne svrhe, te taj kraj mora ostati bijedan i siromašan, dok god ne bude postupice sve veći broj latentnih, neplodnih radnih snaga aktiviran«. J. Mrzljak u navedenom svom članku daje O. Oppitz: pregled uloženog kapitala u obliku dioničkih društava u hrvatskoj privredi. Pregled se bazira na stanju od 14. VI. 1941. god., kojeg je dana protegnuta obvezanost prijave kapitala u dioničkim društvima na područje cijele Nezavisne Države Hrvatske i iskazuje 718 dioničkih društava s uplaćenom dioničkom glavnicom od 3,963,674.565.— Kuna. Na domaći kapital otpadalo je 2.213,464.419.— Kuna (od toga 211,277.000 Kuna židovskog kapitala), a ostatak na kapital vlastnika iz raznih država. Od stranog kapitala najjače je zastupan švicarski i to s 302,275.955.— Kuna. Zanimivo je, da je od svega stranog kapitala u drvnom veleobrtu prema ovom iskazu uložen samo švicarski kapital i to poimence u ovim poduzećima: >Croatia« d. d. za industriju drva Zagreb (eSVo). Šumska industrija đ. d. Zagreb (75V0), Narodna šumska industrija d. d. Zagreb (91"/o), Slavija d. d. za industriju drva Zagreb (lOC/o), Varda d. d. Višegrad (lOO"/«) i Našička tvornica paropila d. d. Zagreb (lOO^/o). Ekonomist izdaje konzorcij Ekonomista, kome je predstavnik Dr. Vladimir Košak, a uređuju ga Dr Drag. Cutvarić i Dr Mirko Lamer. Godišnja pretplata iznosi 250´— Kuna. a naručuje se u Zagrebu, Gajeva ul. br. 5. ili post. pretinac 556. DRVARSKA ZAVALA, PRILOG GEOMORFOLOGIJI ZAPADNE BOSNE u članku »Drvarska Zavala, prilog geomor- istraživanja rijeke Unca, pritoka Une, obufologijl zapadne Bosne« tiskanom u »Nastav- hvativši Drvarsku zavalu. nom vjesniku« (br. 3. 1941.—42. g-odine), O. Članak se nalazi u knjižnici Hrvatskog šu- Oppltz prikazao je dio svojih geomorfoloških marskog društva pod br. 1734. P. Iz povijesti hrvatskog šumarstva: PRVI IZLET HRVATSKO-SLAVONSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA Prelistavajući prvo godište Šumarskog lista, (kojeg su prva dva broja izišla na njemačkom jeziku) naišao sam na opis poučnog izleta šumara prigodom´ prve glavne skupštine Hrvatsko- slavonskog šumarskog društva. Skupština je održana dne 14. listopada 1876. godine u Zagrebu, a izlet je izvršen 15. listopada u državne šume kod Lepavina. Zanimiv je opis tog ^ . / >prvog izleta šumarskog družtva« izvršenog 10 "^ \ / pred skoro tričetvr^ stoljeća. Izlet je opisao Dragutin F. Hlava/profesor šumarstva na kr. učilištu u Križevcima, a tiskan je u trećem broju Šumarskog lista iz 1877. godine, odnosno u trećem broju prvog godišta. Svrha ovog izleta bila je pregled eksploatacije državnih šuma na području pomenute šumarije, koju je eksploataciju provodila tvrdka A. pl. Weiss na osnovu ugovora iz 1871. godine. Tim ugovorom bila je predvidjena sječa 2.500 kat. jut. bukovih šuma s rokom sječe od 8, odnosno 12 godina. Iz samog izvještaja i u izvornom pravopisu donosimo nekoliko odlomaka. Prikaz izleta Drag. Hlava počima ovim općim prikazom: »Hrvatsko-slav. šumarsko družtvo stupilo je obdržavanjem prve glavne skupštine dana 14. i 15. listopada 1876. u zemaljskom našem gradu u život te je počelo, kako s^ nadam, blagotvorno djelovati. Družtvu našem otvoreno je u našoj šumami obilato nadarenoj domovini široko polje za uspješan rad. Sad mi je pako govoriti ob izletu. Po sastavljenom programu priredili i poduzeli su članovi družtva, pošto su razprave dana 14. listopada dovršene bile, sliedeći dan izlet šumarah u kralj, državne šume blizu Lepavine, da razgledaju tamošnje interesantne predmete, osobito pako u svojoj vrsti još nevidjene tran- SDortne spreme za drvo, vlastničtvo g. Alexandra pl. Weissa, kakovih valjda još ni jedan šumar vidio nije, i nadalje kulture i sjemeništa i t. d. Posebni vlak kr. ugarske državne željeznice nosio je točno u 7 satih u jutro mnogobrojne članove izleta iz zagrebačkog kolodvora prama Lepavini. U postaji Križevac stane vlak nekoliko časovah, da primi nekoliko profesorah križevačkog šumarskog i gospodarskog učilišta i osim ovih još nekoliko šumarah i prijatelja šumarstva, koji su željeli biti učestnici toga izleta. Po prilici oko %10 prije podne stigosmo na kolodvor u Lepavinu, koji je zelenim hrastovim lišćem i crno-žutimi i crveno-bielimi zastavami izkićen bio. Ovdje nas dočeka srdač 268 |