DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1942 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Justus Wilhelm Gorggrup: DIE HOLZZUFUHR AUS DEN TROPEN NACH EUROPA (Uvoz đrveta iz tropskih krajeva u Evropu) Uvoz tropskog drveta počima nekako u isto vrieme, kad se je razvila i trgovina na velike udaljenosti, ali koja je kroz stoljeća bila skučena unutar uzkih granica. Tropsko je drvo vrlo dragocjena roba. Tokom XVIII. vieka dobiva izvoz ovog drveta (mahagoni iz centr. Amerike) velike razmjere. U tadanjim pa i kasnijim prikazima iznose se pretjerane gromade, i te pretjeranosti su uzrokovale konfuziju u poznavanju pojedinih vrsta i raznih mjerila. Izkorištavanje se ograničavalo samo na izolirana stabla na temelju pogrešnih predpostavaka, da bi nekoje od brojnih stabalnih vrsta uslied množine oborina bile sačuvane. Ovakovo je krivo gledanje dolazilo od nepoznavanja kvalitete tropskog drveta. Drvno se poduzeće bilo ono europsko ili američko smatralo u tropskim krajevima kao vrlo unosno. Prema brojitbi vanjske trgovine izvoznih i uvoznih zemalja može se zaključiti na sadanji dovoz GLASNIK ZA ŠUMSKE Osma knjiga Glasnika za šumske pokuse, kojeg izdaje Zavod za šumske pokuse na PoIjodjelsko- šumarskom fakultetu hrvatskog sveučilišta u Zagrebu, donosi ovaj sadržaj: Dr A. Ugrenović: Istraživanja o čvrstoći cijepanja i njenom odnosu prema sržnim trakovima (str. 1—19); — Dr A. Ugrenović: Istraživanja o čvrstoći cijepanja i njenoj zavisnosti o ravnini cijepanja i stepenu vlage (str. 21—59); — Ing. Ivo Horvat: Istraživanja 0 specifičkoj težini i utezanju slavonske hrastovine (str. 61—135); — Dr N. Neid hardt : Prilozi poznavanju tromosti busole (str. 137—155); — Dr N. Neidhardt: Prilog teoriji logaritmičkog računala (str. 157-177); — D. A. Petračić : Šumski i dendro.geografski odnosi na otoku Braču (str. 179—237); — tropskog drveta u Europu. Međutim sve brojitbe pokazuju mnogo nedostataka. U razpravi se posebno obradjuju brojitbeni podatci izvoza drveta iz francuzke eguatorialne Afrike te podatci uvoza Velike Britanije, Francuzke i Njemačke. Uvoz tropskog drveta u Europu cieni se godišnje na jedan milion kubnih metara a isto toliko i u zemlje van Europe. Drži se, da postoje mogućnosti još izdašnijeg izvoza. Šume tropskog pojasa u mnogim slučajevima imaju prosječnu gromadu od 100 m" po hektaru, ako se u račun uzme samo upotrebivo drvo (deblovina bez granja iznad 40 cm). Današnji izvoz predstavlja jedan mali dio sječa gradjevnog đrveta, a to je zapravo minimum proizvoda sječe. Medjutim i u tropima se je bojati opasnosti od devastacije i erozije zemljišta. Svakako, da čuvanje produktivne snage u tropima i ravnoteža izmedju tamošnjih domaćih potreba i potreba Europe spada medju zadaće budućnosti. Ing. S. Frančišković POKUSE KNJIGA BR. 8. Dr M. Anić : Dendroflora otoka Brača (str. 239—290); — Dr M. Anić : Divuza ili diviza na otoku Braču (str. 291—305); — Dr M. A n i ć: Pogledi na denđrosociološke odnošaje državnih šuma na Mljetu (str. 307—340). Radnja ing. I. Horvata o istraživanju o specifičkoj težini i utezanju slavonsk e hrastovine , koja predstavlja doktorsku disertaciju autora, kao poseban otisak nalazi se u knjižnici H. S. D. pod br. 1742. Zavod za šumske pokuse ujedno objavljuje: Glasnik za šumske pokuse šalje se bespla+no svim uredima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Radi sadanjih nesigurnih prometnih prilika poslan je prethodno samo ravnateljstvima šum., a pojedinim državnim šumarijama dostavit će se naknadno, kad se srede prometne prilike. »EKONOMIST« GODINA VIII. Br. 1.—5. Prvih pet ovogodišnjih brojeva »Ekono mista « , mjesečnika za suvremena ekonomska i socijalna pitanja« donosi ovaj sadržaj: Br. 1.—2.: O. F.: K problemu prenapučenosti u Hrvatskoj; Milan Gjureković: Općinska poduzeća s osobitim obzirom na hrvatsko obrtno pravo; Eugen pl. Sladović: Novo talijansko fašističko i trgovačko pravo; Božidar Latković : Dva temeljna zakona organizacije njemačkog poljoprirada. Br. 3.—4.: Eugen pl. Sladović: Trgovina kao grana hrvatskog narodnog gospodarstva; O. F.: K problemu prenapučenosti u Hrvatskoj; Milan Gjureković: Općinska poduzeća s osobitim obzirom na hrvatsko obrtno pravo; Vladimir Nikša : Zaposlenje stranih radnika u Njemačkoj. Br. 5.: Juraj Mrzi jak: Struktura dioničkog kapitala u Hrvatskoj; Milan Gjure ković : Općinska poduzeća s osobitim obzi rom na hrvatsko obrtno nravo; Konstantin Selestrin : Neki pogledi na kriminalnu brojidbu. Svaki pregled ima nadalje još i ove rubrike: Pregled, Književni prikazi i Vijesti. Ekonomist je jedini hrvatski časopis, koji raspravlja o pitanjima i problemima narodnogospodarskog života kao cjeline, pa je potreban prepia tome svakom hrvatskom radniku na bilo kojoj grani hrvatskog gospodarskog djelovanja. Iz suradnje prvih ovogodišnjih brojeva napose napominjemo onaj 0. F.: K pro blemu prenapučenosti u Hrvatskoj, te onaj J. Mrzljaka: Struktura dioničkog kapitala u Hrvatskoj. O. F. za ilustraciju problema prenapučenosti u Hrvatskoj razmotrio je odnos napučenosti i poljodjelskih mogućnosti Hrvatske u tri Velike Župe i to Vuke, Zagorja i Huma, kao 267 |