DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1942 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Justus Wilhelm Gorggrup:


DIE HOLZZUFUHR AUS DEN TROPEN NACH EUROPA
(Uvoz đrveta iz tropskih krajeva u Evropu)


Uvoz tropskog drveta počima nekako u isto
vrieme, kad se je razvila i trgovina na velike
udaljenosti, ali koja je kroz stoljeća bila skučena
unutar uzkih granica. Tropsko je drvo
vrlo dragocjena roba. Tokom XVIII. vieka dobiva
izvoz ovog drveta (mahagoni iz centr.
Amerike) velike razmjere. U tadanjim pa i
kasnijim prikazima iznose se pretjerane gromade,
i te pretjeranosti su uzrokovale konfuziju
u poznavanju pojedinih vrsta i raznih
mjerila.


Izkorištavanje se ograničavalo samo na izolirana
stabla na temelju pogrešnih predpostavaka,
da bi nekoje od brojnih stabalnih vrsta
uslied množine oborina bile sačuvane. Ovakovo
je krivo gledanje dolazilo od nepoznavanja
kvalitete tropskog drveta. Drvno se poduzeće
bilo ono europsko ili američko smatralo
u tropskim krajevima kao vrlo unosno. Prema
brojitbi vanjske trgovine izvoznih i uvoznih
zemalja može se zaključiti na sadanji dovoz


GLASNIK ZA ŠUMSKE


Osma knjiga Glasnika za šumske pokuse,
kojeg izdaje Zavod za šumske pokuse na PoIjodjelsko-
šumarskom fakultetu hrvatskog sveučilišta
u Zagrebu, donosi ovaj sadržaj:


Dr A. Ugrenović: Istraživanja o čvrstoći
cijepanja i njenom odnosu prema sržnim trakovima
(str. 1—19); — Dr A. Ugrenović:
Istraživanja o čvrstoći cijepanja i njenoj zavisnosti
o ravnini cijepanja i stepenu vlage
(str. 21—59); — Ing. Ivo Horvat: Istraživanja
0 specifičkoj težini i utezanju slavonske
hrastovine (str. 61—135); — Dr N. Neid hardt
: Prilozi poznavanju tromosti busole
(str. 137—155); — Dr N. Neidhardt: Prilog
teoriji logaritmičkog računala (str. 157-177);


— D. A. Petračić : Šumski i dendro.geografski
odnosi na otoku Braču (str. 179—237); —
tropskog drveta u Europu. Međutim sve brojitbe
pokazuju mnogo nedostataka.


U razpravi se posebno obradjuju brojitbeni
podatci izvoza drveta iz francuzke eguatorialne
Afrike te podatci uvoza Velike Britanije, Francuzke
i Njemačke. Uvoz tropskog drveta u
Europu cieni se godišnje na jedan milion kubnih
metara a isto toliko i u zemlje van Europe.
Drži se, da postoje mogućnosti još izdašnijeg
izvoza. Šume tropskog pojasa u mnogim slučajevima
imaju prosječnu gromadu od 100 m"
po hektaru, ako se u račun uzme samo upotrebivo
drvo (deblovina bez granja iznad 40
cm). Današnji izvoz predstavlja jedan mali dio
sječa gradjevnog đrveta, a to je zapravo minimum
proizvoda sječe. Medjutim i u tropima
se je bojati opasnosti od devastacije i erozije
zemljišta. Svakako, da čuvanje produktivne
snage u tropima i ravnoteža izmedju tamošnjih
domaćih potreba i potreba Europe spada
medju zadaće budućnosti.


Ing. S. Frančišković


POKUSE KNJIGA BR. 8.


Dr M. Anić : Dendroflora otoka Brača (str.
239—290); — Dr M. Anić : Divuza ili diviza
na otoku Braču (str. 291—305); — Dr M. A n i ć:
Pogledi na denđrosociološke odnošaje državnih
šuma na Mljetu (str. 307—340).


Radnja ing. I. Horvata o istraživanju o
specifičkoj težini i utezanju slavonsk e
hrastovine , koja predstavlja doktorsku
disertaciju autora, kao poseban otisak nalazi
se u knjižnici H. S. D. pod br. 1742.


Zavod za šumske pokuse ujedno objavljuje:
Glasnik za šumske pokuse šalje se bespla+no
svim uredima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Radi sadanjih nesigurnih prometnih prilika poslan
je prethodno samo ravnateljstvima šum.,
a pojedinim državnim šumarijama dostavit će
se naknadno, kad se srede prometne prilike.


»EKONOMIST« GODINA VIII. Br. 1.—5.


Prvih pet ovogodišnjih brojeva »Ekono mista
« , mjesečnika za suvremena ekonomska
i socijalna pitanja« donosi ovaj sadržaj:


Br. 1.—2.: O. F.: K problemu prenapučenosti
u Hrvatskoj; Milan Gjureković: Općinska
poduzeća s osobitim obzirom na hrvatsko
obrtno pravo; Eugen pl. Sladović: Novo
talijansko fašističko i trgovačko pravo; Božidar
Latković : Dva temeljna zakona organizacije
njemačkog poljoprirada.


Br. 3.—4.: Eugen pl. Sladović: Trgovina
kao grana hrvatskog narodnog gospodarstva;


O. F.: K problemu prenapučenosti u Hrvatskoj;
Milan Gjureković: Općinska poduzeća s
osobitim obzirom na hrvatsko obrtno pravo;
Vladimir Nikša : Zaposlenje stranih radnika
u Njemačkoj.
Br. 5.: Juraj Mrzi jak: Struktura dioničkog
kapitala u Hrvatskoj; Milan Gjure ković
: Općinska poduzeća s osobitim obzi


rom na hrvatsko obrtno nravo; Konstantin
Selestrin : Neki pogledi na kriminalnu
brojidbu.


Svaki pregled ima nadalje još i ove rubrike:
Pregled, Književni prikazi i Vijesti.


Ekonomist je jedini hrvatski časopis, koji
raspravlja o pitanjima i problemima narodnogospodarskog
života kao cjeline, pa je potreban
prepia tome svakom hrvatskom radniku
na bilo kojoj grani hrvatskog gospodarskog
djelovanja. Iz suradnje prvih ovogodišnjih brojeva
napose napominjemo onaj 0. F.: K pro blemu
prenapučenosti u Hrvatskoj,
te onaj J. Mrzljaka: Struktura
dioničkog kapitala u Hrvatskoj.


O. F. za ilustraciju problema prenapučenosti
u Hrvatskoj razmotrio je odnos napučenosti
i poljodjelskih mogućnosti Hrvatske u tri
Velike Župe i to Vuke, Zagorja i Huma, kao
267