DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1942 str. 44 <-- 44 --> PDF |
evoluciju šumskog gospodarstva i drvnog veleobrta u Rusiji. Počimajući s predrevolucionarnom epohom autor obrazlaže, zašto plan o izkorišćavanju šuma sjevernih oblasti nije još do danas podpuno ostvaren. U sliedećem pak poglavlju nastavlja s prikazom o propadanju veleobrta za vrieme prvih godina poslije revolucije i njegovog ponovnog dizanja u doba t. ZV. industrializacije zemlje, koji uzpon traje sve do 1927. godine. Autor obširno iznosi teoretske razprave, koje su se u to vrieme održavale u Rusiji, a njihova je bila svrha udariti osnovne linije šumsko? gospodarstva (prva pjatiljetka 1927—1932, druga 1932—1937). U obćem je gospodarstvu odredjen šumarstvu i drvnom priradu sekundarni položaj. Prva je naime bila briga nabaviti strane devize. Na taj je način kao i radi nedostataka u metodičkoj geografskoj razpodjeli novog veleobrta te Heinrich Eberts: radi nehaja za otvaranje neizkorištenih rezerva pomoću mreže transportnih sredstava stvorena kriza u sovjetskom drvnom veleobrtu. Proizvodnja nije mogla pokrivati domaću potrebu. Tu leži začetak tendencije za favoriziranje racionalnog šumskog gospodarstva. U drugom dielu razprave donosi autor brojčane podatke o razdiobi, obskrbi 1 kapacitetu drvnog i celuloznog veleobrta. Proizvodnja .je drveta u poredjenju s onom prije prvog svjetskog rata utrostručena, dok je celulozni veleobrt upeterostručen. Sigurno je, da je povećanje proizvodnje u veleobrtu za drvnu preradu nemoguće bez izkorištavanja udaljenih rezerva. Ali na to se u dogledno vrieme ne može računati. Inače bi po mišljenju autora ruski drvni veleobrt mogao još dugo godina podržavati bez potežkoća svoj današnji kapacitet. DEUTSCHE FORSTGESETZGEBUNG (Njemačko šumarsko zakonodavstvo) U kratkom uvodu o idejama i zadatcima njemačke šumarske politike, čiji glavni substrat šumsko zakonodavstvo ima podpuno obuhvatiti glavna politička i gospodarska načela vladajućeg sustava, autor pobliže definira šumarsku politiku kao posredni ili neposredni utjecaj države na šumsko gospodarstvo u cilju, da ga učini sposobnim za vršenje njegovih zadataka prema narodnoj cjelini (die unmittelbare oder mittelbare Einwirkung des Staates auf die Forstwirtschaft mit demZiele, sie zur Erfiillung ihrer Aufgaben gegenuber der Volksgesamtheit fahig zu machen). U ostalom dielu prikaz zaprema tri poglavlja: 1) Protivnosti izmedju njemačkog zakonodavstva prije i poslije 1933. godine (šumarskopolitička naziranja prije 1933., sustav šumarskog zakonodavstva do 1933. i temeljne misli nacionalno - socialističkog šumarskog zakonodavstva). 2) Njemačko šumarsko zakonodavstvo iza 1933. (organizacija šumskog gospodarstva, jedinstvena personalna politika, podržavanje i dizanje vriednosti šume, poboljšavanje načina dobivanja, razdiobe i uporabe šumskih proizvoda). 3) Projekat jedinstvenog šumarskog zakona za čitav njemački Reich (Reichsforstgesetz) s prikazom obćih utjecaja na šumsko gospodarstvo, utjecaja na vrste posjeda i posebnih načina upliva te napokon izvodjenja. ad 1) Prije 1933. godine šumsko je zakonodavstvo spadalo u nadležnost pojedinih zemalja (Lander) tako, da su na čitavom državnom teritoriju postojale velike raznolikosti. Obzirom na to stanje te uslied nedostatka valjanih šumskih zakona u prostranim dielovima Reicha nacionalni je socializam odmah nakon svog dolazka na vlast udario put k podpuno novom uredjenju šumskog zakonodavstva. Ovo je zakonodavstvo trebalo preurediti u unitarističkom smislu i osposobiti ga za sve zadatke, koji su mjerodavni u nacionalnoj kulturi, obradbi zemljišta, narodnoj obrani, socialnoj politici i populaciji. Ovim zadaćama moraju biti podredjeni svi pojedinačni probitci. ad 2) Njemačko se zakonodavstvo iza 1933. može obilježiti sliedećom rečenicom: organizacija, čovjek, šuma i drvo (Organisation, Mensch, Walđ und Holz). U organizaciji je šumskog gospodarstva trebalo obrazovati jedinstvenu upravu šuma za čitavi Reich. Ta bi uprava bila nadležna za sve državne šume, samouprave, drvni prirad, lovstvo i zaštitu prirode. Sve je to našlo izražaja u mnogobrojnim zakonskim odredbama, koje autor iznosi prilično detaljno i sredjuje ih na instruktivan način. Da bi se pak doniela jedinstvena pragmatika za sve osoblje, koje je zaposleno u šumarstvu, donesene su uredbe o statusu i izpitima za postignuće raznih stepena u službi, te za jedinstvena nazive funkcija i zvanja. Naročita je pažnja posvećena uredjenju i zaštiti šumskih radnika. Analogni su propisi izdani i za drvni prirad, lovstvo i za zaštitu prirode. Da bi se očuvao i pojačao prihod šume, predvidjene su posebne mjere protiv neracionalnog izkorištavanja i protiv požareva. Poznati zakon o uzgoju šumskih rasa (forstliches Artgesetz) predstavlja poseban napredak u čuvanju i poboljšavanju prirasta. Restrinkcija šumskih servituta pogoduje povećanju proizvodnje gradjevnog drveta. Izdane su i mnogobrojne naredbe o uredjenju drvnog tržišta i šumskih produkata. Njihov je cilj povećanje prihoda sječe, usavršavanje izkorišćavanja i obrade drveta, uredjenje drvnog tržišta, prodaje i ociene, uredjenje razpodjele drveta, proširenje aktivnosti drvnog veleobrta. ad 3) Treći dio razpravlja o projektu jedinstvenog šumskog zakona za čitavi Reich te iznosi osnovne ideje koje će biti značajne za ovaj zakon. On će konačno stvoriti podpuno novo pravno stanje u njemačkom šumarstvu. 266 |