DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1942 str. 43 <-- 43 --> PDF |
tnedju izvoznim zemljama Evrope. Pod konac ovog vieka počima nastojanje za intenzivnijim izkorištavanjem drveta: 1866. osniva se prva tvornica drvenjače, 1874. prva tvornica sulfatne celuloze a 1883. prva tvornica sulfitne celuloze i prva tvornica papira. Izvoz je drvne gromade, celuloze i papirnih proizvoda iznosio 1939. svega 1.1 mil. tona u vriednosti od 175 mil. norvežkih kruna. Pilanski je veleobrt medjutim dosta nazadovao. Dvije trećine površine šuma pripadaju malom i srednjem privatnom posjedu, 13% pripada veleobrtu a nešto oko . 20Vo državi. Potrošnja je drveta iznosila god. 1870. svega 6 m´ po jednom žitelju a god. 1936. tek polovinu toga iznosa t. j . 3 m´. Ukupni je potrošak drveta u zemlji danas oko 5 mil. m´ dok za izvoz ostaje oko 3.5 mil. m´. Cjelokupna površina šuma iznosi 7.6 mil. ha odnosno 2.8 ha po jednom žitelju. Medjutim produktivni areal četinjača, koji zapravo čini pravi objeltt šumskog gospodarstva, iznosi samo 3.7 mil. ha ili 1.2 ha po stanovniku. Ova se površina dieli na smreku (65´´/o), bor (20Vo) s nešto listača (15"/o). prosječna drvna zaliha iznosi 78 m-´´ po hektaru, prirast 2.9 m´ po hektaru i godini. Obzirom na razmjer dobnih razreda valja iztaći, da prevladavaju srednji i viši dobni razredi. U prijašnja se vremena pokušavalo više puta primieniti oštre mjere protiv neracionalnih sječa, medjutim tek suvremeno veleobrtno izkorištavanje drveta stvara predpostavke za uredjeno šumsko gospodarstvo, kakovo u jače napučenoj Danskoj i Njemačkoj postoji već 150 godina. Kulturni radovi, uredjene prorede, dokidanje paševinskih servituta i pošumljavanja (pa i izvan područja četinjača) stoje danas na dnevnom redu i nalaze se već u punom toku. Godišnji je etat na četinjačama u razdoblju od 1919—1939. iznosio 8.32 mil. m´ tako da postoji sigiirno ravnovjesje izkorištavanja i prirašćivanja. Proizvodnja drva listača iznosi oko 2 mil. m´ i rabi se u glavnom kao ogrievno drvo. >INTERSyLVA^ 1942. II. godina, broj 2. Paavo Aro: DIE PRAKTISCHE AUSWERTUNG DER ERGEBNISSE ĐER SAEGEUNTERSUCHUNGEN IN DEN NORDISCHEN tJND MITTEI.EUROPAEISCHEN LAENDERN (Praktično izkorišćavanje rezultata iztraživanja Zahvaljujući arheološkim iztraživanjima možemo danas pratiti razvitak pile od najstarijih vremena do danas. U kamenom se doba drvo pililo pomoću oštrobridnog kamenja. U bakrenom se i brončanom doba razvija pila sve do podpunog današnjeg oblika, a već u toku željeznog doba nastaju razni tipovi pile već prema raznolikim vrstama uporabe. Medjutim, kad se je u toku prošlog stoljeća pojavila tvornička izrada pile, nastala je mogućnost većeg razmjera za upotrebu pile kod radova u šumi. Zajedno s ovom pojavom nastaje i poseban interes za iztraživanje same pile i njezine funkcije (Micklitz. Kayser, Ihrig, Hess, Gayer, Betzhold, Lorey, Exner, Eberts, Kast, Heuer i Weise). Sva su ova izpitivanja imala svrhu stvoriti normalni tip pile, pa je tako tvrdka »Dominicus« pokušala izraditi takovu normalnu pilu na osnovi Gayerovih pokusa, poznatu pod imenom »non plus ultra«. Ipak, u koliko se više radilo na takovim pokušajima, sve se više dolazilo do uvjerenja, da je nemoguće stvoriti jedinstveni tip pile, koji bi mogao udovoljavati raznim zadaćama. Radi toga su ovakova izpitivanja konačno napuštena i čitav se rad usredotočuje na povećanje rad EugenGagarin: pila u zemljama sjeverne i srednje Evrope) nog efekta pile pomoću prikladnog rukovanja, pri čemu se naročito vodi računa o raznim kvalitetama drveta. U tom su pogledu već prikupljena mnoga izkustva, koja su kao na pr. u velikom njemačkom Reichu (»Iffa«) objavljivana u obliku popularnih naputaka i ustmenih predavanja kod tečajeva za manuelni rad u šumi. U drugim su zemljama kao na pr. u SvajcarskoJ i Skandinaviji ova pitanja uzeta u razpravu tek poslije svjetskog rata. Najnovija su njemačka iztraživanja pokazala, da je vrlo težko doći do sigurnih rezultata, pošto kod rada s pilom djeluje vrlo mhogo raznolikih čimbenika, koji svaki za se utječe na konačni uspjeh. U Finskoj je upravo sam autor uzevši u obzir sve potežkoće poduzeo iztraživanja na svoju ruku. Slični su radovi poduzeti i u Švedskoj koristeći se tekovinama njemačkih iztraživanja. Rezultati se mogu sažeti u sliedeće dvije činjenice: a) Normalna se pila za sve poslovne svrhe ne može konstruirati, i b) kod rada je s pilom mnogo važnije pravilno rukovanje i uzdržavanje pile nego njezin model ili vrsta. DIE ENTAVICKLUNG DER SOWJETRUSSICHEN HOLZBEARBEITUNGSINDUSTRIE (Razvitak veleobrta za preradu drva u Sovjetskoj Rusiji) Razvitak jedne grane veleobrta u Sovjetnapose važi za podizanje veleobrtne prerade skoj Rusiji uviek se prikazuje s raznih stanodrveta, obzirom na okolnost, da se drvne revišta. Njemu se u pravilu daje značaj osvajazerve u velikom dielu nalaze u sjevernim i donja i kultiviranja novih zemalja, osnivanja žesad neizkorištavanim oblastima. ljezničke mreže i ustrajanja novih ;iaselja. Ovo Prvi dio ove razprave prikazuje obćenitu 265 |