DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1942 str. 42 <-- 42 --> PDF |
J. A. V a n S t e i i n; L´ECONOMIE FORESTIfcRE ET L´APPROVISIONNEMENT EN BOIS DES PAYS-BAS (Šumsko gospodarstvo i obskrba đrvetom u Nizozemskoj) U početku donosi autor kratki historijski | pregled o državnom nadzoru u šumskom go-[ spodarstvu. Tek se pod konac XIX. stoljeća počima u Nizozemskoj gospodariti na bazi teorije i prakse liberalističkog prirada, pa je i zemaljski ustav odredio, da i država ima na području šumskog gospodarstva izpuniti svoj zadatak. God. 1899. ustrojena je uprava drž. šuma, koja je prije svega povela borbu protiv otudjivanja državnih nekretnina, pa je uspjela i kupiti nekoja područja za svrhe pošumljavanja. Tečajem minulih 40 godina uprava je silno razvila svoju djelatnost. Ona neposredno upravlja šumskom površinom od 59.500 ha, a osim toga vrši nadzor nad primjenom zakona i naredaba o uzgoju šuma, šumskom gospodarstvu, šumarskoj nastavi i zaštiti prirodnih ljepota. Zakonske su baze njezine akcije: 1) Šumski zakon od 1922. godine, koji je* doniet umjesto prijašnjeg specijalnog šumskog zakona nužde iz 1917. god. 2) Zakon o zaštiti prirodnih ljepota iz 1928. godine. 3) Zakon o zemljišnoj proizvodnji iz 1939. godine. Nadležnost se državne uprave šuma proteže i na vodjenje šumske brojitbe (statistigue forestiere), koja obuhvaća 256.000 hektara odnosno 1.18"/« sveukupnog teritorija. Na pošumljavanje golog zemljišta sili potreba povećavanja šumske površine. Povrh toga ovi radovi smanjuju i nezaposlenost. Najvaž Prof. Viktor Die te rich: niju granu u ovom poslu čini pošumljavanje sipina kao obrana od navale mora. Taj je posao provadjan već iza 1894. godine, pa je do danas pokazao vidne uspjehe. Učešće uprave državnih šuma naročito je važno u svim poslovima oko zaštite prirodnih ljepota. Zato s upravom državnih šuma suradjuje i družtvo za očuvanje prirodnih spomenika zajedno sa svojim podružnicama u provinciji. Šumarska je visokoškolska nastava organizirana kod Visoke škole za zemljodjelstvo u Wageningenu. Potrebna se pak sprema za šumske pomoćne poslove stiče u posebnim tečajevima Družtva za melioraciju vriština. Domaća proizvodnja drveta može pokriti potrebu samo u jednom neznatnom dielu. Njezin se kapacitet kreće u pravilu od 600.000 do 900.000 m3, pa stoga ogromni manjak od oko 5,000.000 m" treba nadoknaditi uvozom. Odatle i dolaze veliki napori uprave, da se podigne dtmaća proizvodnja napose kod privatnih šuma. Za sva pitanja, koja se tiču obskrbe drvom nadležan je posebni državni ured za drvo. Ova ustanova zajedno s državnom šumskom upravom i povjerenikom za proizvodnju u šumarstvu čini skupinu istovrsnih oblasti, jer sve ove ustanove rade zajednički. Stoga je bilo potrebno, da se imenuje posebni opunomoćenik za sve poslove šumarstva, obskrbe đrvetom i lovstva. Njemu pripada direktiva u svim poslovima. LES BUTS DES RECHERCHES ET L´ENSEIGNEMENT DE L´ECONOMIE DE L´EXPLOITATION FORESTIERE (Svrha studija i iztraživanja nauke o ekonomičnosti šumarstva — Forstliche Betriebswirtschaftslehre) Teorija se čistog prihoda kao i njezine formule, koje su trebale biti indikatorom za prosuđivanje gospodarskog uspjeha, moraju danas kao izražaj jednog statičkog, nerealnog, trgovačkog i kapitalističkog shvatanja podpuno napustiti. Nauka se o ekonomičnosti šumarstva bavi na prvom mjestu s najvažnijim problemom: shvatiti gospodarsku osebujnost šumskog prirada. Tu se odmah pojavljuju krupne protivnosti, koje treba utvrditi prije nego se mogu spoznati i dokučiti bilo obćenita bilo pak barem samo za pojedine slučajeve i područja mjerodavna pravila. Ipak nam solidno iztraži VValdemar Opsahl: L´ECONOMIE FORESTIfcRE(Šumarstvo i drvni vanje gospodarske stojbine otvara vidike za prosuđivanje uspjeha gospodarenja i ustanovljivanje vriednosti. Glavna je predpostavka poznavanje prirodnih i tehničkih osebujnosti šumarstva. Odatle nauka o ekonomičnosti uzima u prvom redu u razmatranje odnošaj šumskog gospodarstva i posjednika a u drugom redu traži puteve k prirodoznanstveno utemeljenoj i tehnički uzkladjenoj ekonomskoj nauci. Autor pomoću čitavog niza primjera ilustrira pojedine fundamentalne radove u šumskom gospodarstvu. ET DU BOIS EN NORVfeGE prirađ u Norvežkoj) Već je u IX. stoljeću bila Norvežka poznata trgovačku flotu. Nakon što je zavedena t. zv. kao izvozna zemlja đrvetom, a godine 1200. »vodena pilana« u XVI. stoljeću, dobiva kobila je eksportna trgovina drva već solidno načno drvni prirad veleobrtnu podlogu. Sve do organizirana struka, koja je imala i svoju XIX. stoljeća zauzima Norvežka prvo mjesto 264 |