DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1942 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Pošto je zbiljna drvna zaliha procjenjena na 666 m\ to bi se tokom slijedeće obhodnjice moglo u toj sastojim posjeći po ha 247 m^ t. j . intenzitet sječe iznašao bi prosječno 37"/o. Hoće li se ta drvna masa posjeći u j ednom ili dva sijeka, ovisi o stanju sastojine t. j . da li ima mnogo starih bolesnih stabala, koja priječe razvoj već postojećeg prirodnog podmlatka, dot. da li treba tek stvoriti uvjete za stvaranje tog podmlatka. Ako podmladak pod starim stablima već postoji, ili ako su ova loše kvalitete, onda bi se teoretski mogla sva za sječu razpoloživa drvna masa najednom sa podpunim intenzitetom izkoristiti, što se ali u praksi ne smije radi opreza nikad činiti, već taj zahvat u sastojinu mora biti slabiji. A u slučaju da podmladak još uobće nije razvijen, morati će se ta sječa izvršiti u dva maha u razmaku od 5 godina, pri čem treba kod svakog sieka izkoristiti samo polovicu drvne mase određene za sječu. Ovo se ali ne da obćenito propisati, već je potrebno, da uređivač prigodom sastavka gospodarstvene osnove odredi za svaku sastojinu onakav način izkorišćenja viška ustanovljenog iznad temeljne drvne zalihe, kakovim će jednako biti osiguran uzrast podmladka kao i što veći kvantitativni i kvalitativni prirast njezine temeljne drvne zalihe, j Određivanje temeljne drvne zalihe osobito je važno za sastojine, u kojima se nakon dosadašnjeg neurednog gospodarenja želi zavesti uredno preborno gospodarenje; osim toga za sastojine prašumskog tipa, s kojima se odlučilo gospodariti na preborni način. O dobroti stojbine i sastojine, koja sačinjava temeljnu drvnu zalihu, ovisi kvantitet i kvalitet budućeg prirasta za tu sastojinu t. j:. visina njezinog prihoda. Zato se podesnim uzgojnim mjerama i opreznim sječama mora nastojati, da se formira što zdravija i za intenzivno prirašćivanje što sposobnija temeljna drvna zaliha. Pravilan razmjer drvnih masa po debljinskim stepenima lizpostaviti će se nakon više obhodnjica, ako se budu redovno sjekla samo stabla zrela za sječu, a od stabala u nižim debljinskim stepenima samo ona, koja se po šumsko-uzgojnim načelima moraju iz sastojine odstraniti. Prvi put ustanovljena visina temeljne drvne zalihe nije nepromjenljiva veličina, već će se pojačanjem prirasta, te s tim povezanom promjenom obhodnje i obhodnjice — nakon izvjesnog vremena promieniti i konačno ustalit na onoj visini, koja najbolje odgovara dobroti stojbine i racionalnom šumskom gospodarenju. To će se ustaljivanje temeljne drvne zalihe na određenoj visini moći postići tek nakon dvije, a u nekim sastojinama i nakon više obhodnjica. Tek onaj prirast, kojim će prirašćivati ta na određenoj visini ustaljena temeljna drvna zaliha, dobiti će izvjestan značaj stalnosti. Ustanovljena visina toga prirasta dati će nam unutar izvjesnih granica prihod, s kojim ćemo moći u bližoj budućnosti stalno računati. Moglo bi se reći, da bi primjena ovakove metode ustanovljivanja temeljne drvne zalihe za svaku konkretnu sastojinu iziskivala kod sastavka gospodarstvenih osnova za velika šumska područja još neuređenih prebornih šuma razmjerno visoke troškove, te da ona zbog toga, i ako teoretski ispravna, ne bi bila racionalna. Međutim, ovaj prigovor odpada, kada se uzme u obzir, da se ovi troškovi mogu znatno smanjiti na taj način, da se za pojedine karakteristične šumske oblasti izrade lokalne tabele u kojima bi za sve stojbinske razrede i vrste drveća, te za određene obhodnje i obhodnjice, bile naznačene odgovarajuće temeljne drvne zalihe. Pomoću visinske krivulje, oblikovisina i temeljnica ustanovila bi se za svaki odjel t. j . sastojinu na najjednostavniji način prosječna drvna gromada po jedinici površine. U koliko bi ta drvna gromada bila jednaka ili manja od one ustanovljene iz podataka lokalne tabele (dakako za isti stojbinski razred, vrst drveta i smjesu) to bi takva sastojina za vrijeme buduće obhodnjice bila od svake redovne sječe isključena. Pokaže li se pak višak konkretne drvne zalihe nad onom u tabeli, to bi se taj višak iskorisitio tokom slijedeće obhodnjice na način, koji je naprijed točno opisan. Zbroj tako ustanovljenih višaka svih odjela jedne gospodarstvene jedinice dao bi nam drvnu gromadu, koja bi se uz izvjesni oprez i obzir na šumsko-uzgojne potrebe sastojine svakog pojedinog odjela, smjela tokom sliedeće obhodnjice iskoristiti. Diobom te drvne gromade sa brojem godina obhodnjice dobiva se prosječni godišnji etat, t. j . onu količinu drvne gromade sa kojom možemo tokom sliedećih godina kao sa nekim donekle sigurnim i stalnim prosječnim prihodom računati. 256 |