DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1942 str. 33 <-- 33 --> PDF |
osnove prve obhodnjice, te se u njoj smiju vršiti samo najpotrebnije sječe u cilju provođenja neodgodivih šumsko-uzgojnih mjera t. j . razna čišćenja dot. oslobađanja odraslog podmlatka od kržljavih, granatih i bezvrijednih stabala i slično. Ako je pak drvna masa konkretne sa stoj ine veća od temeljne drvne zalihe, tada njihova razlika, stavljena u postotni omjer sa drvnom masom konkretne sastojine daje tako zvani intezite t sječe, t. j . onu drvnu masu, koja se može tokom prve obhodnjice posjeći, a da se temeljna drvna zaliha ne smanji. Da li će se ovaj višak drvne mase konkretne sastojine nad temeljnom zalihom izkoristiti tokom prve obhodnjice u jednom, ili dva sieka, ovisi o obćem stanju te sastojine, te se kod tog mora uzeti posebni obzir na njezine šumsko-uzgojne okolnosti. U slučaju, da nema izrađenih skrižaljaka, to se svi potrebni faktori moraju za konkretnu sastojinu ustanoviti izravnom izmjerom, pa se praktički temeljna drvna zaliha izvjesne konkretne sastojine prebornog tipa može uzeti kao jednaka polovini umnoška između u—o godina i zbroja prosječnih dobnih prirasta svih debljinskih stepena u toj sastojini. Kod nepotpuno obraslih sastojina ima se ustanovljeni prosječni godišnji prirast svesti na podpuni obrast. To se može učiniti iz razloga, što se zbroj prosječnih dobnih prirasta za sve debljinske stepene izvjesne sastojine — sveden na podpun obrast — ima smatrati kao moguća godišnja prosječna drvna proizvodnja te sastojine — uz postojeće ekološke prilike. Kao primjer za ovakav obračun temeljne drvne zalihe u konkretnoj sastojini uzet ćemo podatke sabrane za čistu smrekovu sastojinu u jasenačkoj kotlini*. Iz skrižaljke na str. 307 (iste razprave) sastavljene na temelju podataka dobivenih na primjernoj plohi br. 1. razabire se, da prosječna starost stabala od 50 cm prsnog promjera iznaša 100 godina. Uzme li se, da najviši debljinski razred obuhvaća stabla od 50—60 cm prsnog promjera, te da za urašćivanje stabala iz predposljednjeg u posljednji debljinski razred u ovom slučaju treba 10 godina, to odabranoj obhodnji od 110 godina odgovara 10 godišnja obhodnjica. Svrstamo li debljinske stepene u 10 cm široke debljinske razrede i očitava njem iz odgovarajućih grafikona obračunamo njihove prosječne vrijednosti, to dobivamo za pojedine debljinske razrede kao i za čitavu sastojinu ove podatke: Deblj. razr. Širina deblj. razreda Broj Stabala Prosječna visini smrekovih stabala Drvna masa deblovine Prosječni prirast Prosj ečna starost Trajanje urašćivanja Primjedba cm m m´ god. I 15—20 40 15 11.44 0.1076 56 18 Obrast 11 21—30 160 21 98.44 1.1808 74 10 III IV 31—40 41 — 50 212 104 27 31 268.92 195.16 3.1120 2.2626 84 94 10 10 0,8 V 51—60 16 33 50.68 0.4776 104 VI 61—70 4 84 17.48 0.1608 VII 71—80 4 35 21.28 0.2000 Ukupno 540 28 666.40 7.5014 — — Uz podpun obrast iznaša taj prosječni prirast po 1 ha 9.38 m^ što odgovara smrekovoj stojbini dobrog boniteta. Prema tome temeljina drvna zaliha za tu stojbinu, obračunana po formuli br. 3, iznosila bi: (110—10) 9.38 ,.o , nit = -^^ ^ = 419 m^ * Ing. Z. Vajda; Studija o prirodnom razprostranjenju i rastu smreke u sastojinama Gorskog Kotara. S. L. 1933. str. 304. — Disertacija. 255 |