DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1942 str. 30 <-- 30 --> PDF |
ako je za izvjestni stojbinski razred već jednom ustanovljena, može upotriebiti za sve sastojine jedne te iste stojbinske vrstnoće, pa je onda samo potrebno pomoću visinske krivulje odrediti, u koji stojbinski razred pojedina sastojina spada. Na taj se način krivuljom prosječnih starosti odredi prosječna starost svakog debljinskog stepena pojedine vrste drveća na pojedinom stojbinskom razredu. Podatci očitani sa te krivulje služe ujedno kao podloga za određivanje obhodnje, obhodnjice kao i prosječnog prirasta preborne šume. Obhodnj a u prebornoj šumi znači onaj prosječni broj godina, koji je potreban, da stabla postignu prosječni promjer najjačeg debljinskog razreda, unutar kojeg će se po gospodarstvenoj osnovi (kao stabla zrela za sječu) redovno posjeći. Ispod dolnje granice toga najjačeg debljinskog razreda ostavljaju se sva normalno razvijena i zdrava stabla, te ona čine temeljnu drvnu masu preborne šume. Obhodnja je određena prosječnim brojem godina potrebnim da stabla postignu određene prosječne dimenzije. Obhodnja je dakle ovisna o prosječnoj debljini stabala, do koje želimo stabla uzgojiti. Ona za isti bonitet, za istu vrst drveća, za isti prosječni jpromjer najjačeg debljinskog razreda predstavlja jednak prosječni broj godina. Imamo li u jednoj te istoj gospodarstvenoj jedinici više stojbinskih razreda, to — uz istu obhodnju — na svakom stojbinskom bonitetu postizavaju stabla u doba sječe različite prosječne promjere. Oni od prvog prema posljednjem bonitetu padaju. Ova se činjenica kod formiranja debliinskih razreda u gospodarstvenoj jedinici prebornog oblika, koja obuhvaća više oštro razlučenih stojbinskih razreda, mora uzeti u obzir, t. j . da se na lošim bonitetima uz istu obhodnju uzgajaju stabla sa slabijim promjerima. Obhodnjic a je onaj prosječni broj godina, koji je potreban, da prosječno debela stabla predposljednjeg debljinskog razreda postignu prosječni prsni promjer najjačeg debljinskog razreda, t. j . onog, u kojem postaju zrela za sječu. Obhodnjica se za konkretnu sastojinu određuje iz razlike prosječnih starosti, što ih imaju stabla posljednjeg i predposljednjeg debljinskog razreda. Ona nam ujedno pokazuje i prosječni broj godina, koji je potreban, da stabla iz predposljednjeg debljinskog razreda urastu u posljednji debljinski razred. Osim obhodnje i obhodnjice važan je za ustanovljivanje temeljne drvne zalihe i onaj prosječni broj godina, koji je potreban, da stabla postignu najmanji prsni promjer posljednjeg debljinskog razreda. Taj broj godina jednak je razlici između ustanovljene obhodnje i obhodnjice. Prije određivanja prosječnog dobnog prirasta za stabla pojedinog debljinskog stepena treba osim prosječne starosti ustanoviti i drvnu masu prosječnog stabla unutar svakog debljinskog stepena, u koliko nemamo za nju dovoljno točnih podataka u lokalnim skrižaljkama. Ta se prosječna drvna masa srednjeg stabla za pojedini prsni promjer odnosno debljinski stepen dade očitati iz krivulje prosječnih drvnih masa, koja se određuje za pojedinu vrst drveća i stojbinski razred — na analogan nač´n — kao i krivulja prosječne starosti. Prosječni dobni prirast srednjeg stabla unutar pojedinog debljinskog stepena dobije se diobom drvne mase toga stabla sa brojem godina očitanim iz grafikona prosječnih starosti za taj debljinski stepen, dakle po formuli: Tako dobiveni prosječni prirasti također se još i grafičkim putem izravnaju, pa se njihove konačne prosječne vrijednosti za pojedini debljinski stepen očitaju iz krivulje prosječnih prirasta. Da se za konkretnu prebornu sastojinu olakšaju obračuni prosječnog prirasta, valjalo bi za izvjesni ograničeni predjel izraditi lokalne skrižaljke drvnih masa ili ako takove već postoje, onda bi ih trebalo upotpuniti sa podatcima o prosječnoj starosti stabala svakog prsnog promjera, kao i sa podatcima o prosječnom dobnom prirastu tih stabala. Ovakove skrižaljke sadržavale bi prema tome za svaki prsni promjer iznad 10 cm — po vrsti drveća i stojbinskom razredu — prosječnu starost, drvnu masu, prosječni dobni prirast i prosječnu visinu. 252 |