DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1942 str. 29 <-- 29 --> PDF |
dina, tokom kojih je stablo raslo na slobodi. Ali ovako izračunana gospodarska starost mogla bi se sa svojim srednjim brojevima upotriebiti samo za uzpoređivanje sa starošću stabala uzraslih u jednoličnim sastojinama, dok se kao sastojinska starost u taksatorskom smislu i kao temelj za izračunavanje prihoda ne može upotriebiti. Biolle y uzima starost stabala (kod uređivanja prebornih šuma kontrolnom metodom) samo kao jedan od sporednih oslonaca za određivanje odnosno prosuđivanje, da li je postignut cilj gospodarenja. On joj dakle pridaje samo sporedno značenje. Drugačijeg je mišljenja Flury. * On drži, da bi kontrolna metoda, kad bi za svoju računsku podlogu uzimala starost i obhodnju, bila sposobna da se dalje usavršava. Zaista se posvemašnje izključenje starosti kod uređivanja prebornih šuma uobće, a i kod primjene kontrolne metode ne može opravdati. Nitko ne može tvrditi, da visina, promjer i drvna masa stabla nisu funkcije starosti. Da bi pojedino stablo postiglo određene dimenzije, potreban je izvjestan prosječni broj godina. Nije ništa neobično, što jednako debela stabla u prebornoj šumi nisu jednako stara kao ni što u pravilno uzrasloj jednakoj staroj visokoj šumi nemaju sva stabla jednake promjere. U šumiskom je gospodarstvu nemoguće, a nije ni potrebno, da se računa s nekim absolutno točnim veličinama i vrijednostima, već su podpuno dovoljne izpravnim metodama ustanovljene prosječne vriednosti. To tim više što znamo, da je količina proizvedene drvne mase zavisna od više faktora, čiji pozitivni ili negativni upliv na tu proizvodnju leži izvan dohvata naših šumsko-uzgojnih i šumskogospodarskih mjera, tako da i najprecizniji obračuni prihoda mogu vriediti samo za razmjerno malene šum.sko-gospodarske jedinice i za najbližu budućnost, a i to ne uv´ek. Kao što se u jednako staroj šumskoj sastojini ustanovljuje (po izračunanim prosječnim dimenzijama) drvna masa srednjeg stabla za pojedini debljinski stepen, razred ili sastojinu, tako se i u nejednako staroj šumskoj sastojini prebornog tipa može podesnom metodom ustanoviti prosječna starost pojedinog debljinskog stepena. Ova prosječna starost dovoljno je točna podloga za jednostavne računske operacije pri određivanju prosječnih iznosa za temeljne drvne zalihe sastojina i njihovih u budućnosti više ili manje promjenljivih prirasta. Prosječne vriednosti prirasta obračunate na osnovi prosječne starosti razlikovat će se za izvjesni veći ili manji postotak od zbiljnog stanja, ali ta razlika nikad ne može biti tako velika, da bi mogla bitno odlučivati o uspjehu gotspodarenja, koje se temelji ne na apsolutnoj točnosti u obračunu drvnih masa, već na pravilno provedenim šumsko-uzgojnim mjerama. Iztraživanja u svrhu ustanovljenja prosiečne starosti stabala unutar pojedinog debljinskog stepena imaju se provesti u tipičnim prebornim sastojinama podpunog obrasta i to za svaku vrst drveća kao i za svaki stojbinski bonitet. U pojedinom debljinskom stepenu konkretne sastojine odabere se po nekoliko zdravih, normalno uzraslih stabala, izključujući pri tome očito potištena stabla kao i stabla na potpuno slobodnom položaju (sa nerazmjerno velikom krošnjom). Za svako se odabrano stablo točno izmjeri u prsnoj visini promjer, te se pomoću lokalne skrižaljke ili izravnom izmierom u oborenom stanju ustanovi drvna masa deblovine, a na panju što točnije izbroje godovi i tomu pribroji prosječni broj godina koje je biljka trebala, da doraste do visine panja. Od starosti ustanovljenih na više stabala jednog te istog prsnog promiera odnosno debljinskog stepena odredi se aritmetska sredina. Na taj način dobivene aritmetski srednje starosti pojedinih debljinskih stepena nanesu se, u povoljnom mjerilu, u koordinatni sistem tako, da svaki na apscisi naznačeni prsni promier odnosno debljinski stepen dobije svoju na ordinatu nanesenu srednju starost. Spajanjem točaka srednje starosti od najnižeg do najvišeg debljinskog stepena dobiva se izprekidana crta, koja grafičkim izravnanjem prelazi u pravilnu krivulju prosječne starosti za debljinske stepene preborne šume. Predmnijeva se, da je ta krivulja za pojedinu vrst drveta uzraslu u sličnim stojbinskim i sastojinskim prilikama jednaka, tako da se. * Th. Flury: Kritische Betrachtung iiber đie Methode du controle. Schweizerische Zeitschrift fur Forstwesen 1901. Str. 279. 251 |