DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1942 str. 26 <-- 26 --> PDF |
zuje se u gramima (gf) po pogonskom satu. Tako na pr. lokomotiva troši po pogonskom satu po Dr. Eckertu. snage N = 45 55 70 KS ulja za mazanje parnog valjka 50 60 70 g/h mašinskog ulja 80 95 120 g/h ulja za čišćenje 15 15 18 g/h vune za čišćenje 20 20 25 g/h Potrošak ulja za mazanje kola mnogo zavisi o konstrukciji ležaja osovina. Kao dobru srednju vrijednost uzima Dr. Eckert takav potrošak od 60 do 70 g po kolima na dan. Po Opletalu taj potrošak iznosi 0,42 grama po osovini i prevaljenom kilometru, tako da 1 kg ulja dostaje po osovini za prevaljenih 2300 km, ili za 39 prevaljenih kilometara za vlak od 60 osovina. Zaključak . U svrhu određenja dinamičn-h podataka iznijeli smo ovdje računske i grafičke metode, posljednje dapače u dva i više oblika. Kojima da se da prednost, teško je odlučiti, jer jedan način rada upopunjuje drugi. Grafičke metode odlikuju se zornošću predočenja i čuvaju nas od grubih pogrešaka. Račun opet je točniji i lakše se preispituje. Svakako jedna metoda može poslužiti kao kontrola drugoj. Koješta može se još i pojednostavniti. Kako se na pr. relativno malo mijenja brzina šumske željeznice (naprama brzini normalne željeznice), može odpasti izračunavanje vremena vožnje na pojedinim skupnim potezima. Namjesto toga može .se odmah izračunati prosječna brzina za cijelu prugu, ili za veće odsjeke pruge, po formuli aritmetičke sredine: V^ = 2Vl: Si, zatim odrediti toj brzini odgovarajuće vrijeme ts iz form. 36, i konačno izračunati vrijeme putovanja vlaka po formuli 37. Za cijelu našu prugu, u smjeru vožnje A -> B, na ovaj nač.´n bilo bi (isp. i tabl. 4) : Fs = (15,8 X 0,11 + 10,0 X 0,45 + 15,0 X 1,06) : (0,11 + 0,45 + 1,06) = 13,7 km/h; U =60 X 1,62 : 13,7 = 7,1 min i konačno T = 1,05 X 7,1 + 0,5 (1,12 + 0,33) = = 8,2 min. Diferencija prema prije i točnije izračunatoj vrijednosti T = 8,46 min, nije od praktičnog značenja. Detaljni račun, o vremenu, potrošenom na ubrzanje i kočenje vlaka može biti od praktičkog značenja na dužim prugama sa mnogo postaja, na kojima vlak često prekida vožnju. Kod određivanja radnje lokomotive najbrže dovodi do cilja metoda Dr. Oerley-a, u naše svrhe i dovoljno točno. Studj dinamike vožnje dovodi nas nadalje do stručnog proračunavanja prometnih troškova šumske željeznike. Još i dalje. Nuka nas na proučavanje i svih daljnjih činbenika, koji utječu na te troškove. Ne mislimo ovdje toliko na plaću strojovođe, ložača, kočničara, upravno-prometne troškove, socijalne terete, amortizaciju itd., koliko na detaljno funkcioniranje cijelokupnog uređaja u iskorišćivanju konkretnog šumskog kompleksa. Lokomotiva i vozni park ekonom´čki se iskorišćuju, ako stalno i jednolično rade. Vlakovi će pak moći jednolično prometali po utvrđenom voznom redu, ako budu na vrijeme, u tu svrhu odmjereno, natovareni i rastovaren´; ako se nalazi na mjestu tovarenja uvijek dovoljno zališne robe. To opet zavisi o transportnim sredstvima nižeg reda, koji ne moraju biti ni istog karaktera, zatim o radu kao u sječi, tako i, na stovarištu. Jednom riječju za valjano osnivanje šumskih prometnih sredstava najprije je potreban u pojedinosti razrađen plan i dobro smišljena organizacija rada. To je prva predpostavka. Tek na temelju takovog plana i smišljene organizacije moći će se prijeći na realno proračunavanje među ostalima i na troškove prometanja. Jer proračun može biti realan samo ako je izrađen na temelju plana, koji će se uistinu izvesti i na temelju organizacije rada, koji će se uistinu odvijati,kako je zasnovan. S druge strane, dinamika vožnje upozorava nas na sve pojedinosti, koje su za stručnu osnovu i za podpun proračun potrebni. Nuka nas, da sabiremo empiričke podatke i da ih ispoređujemo sa proračunatima. Olakšava naš rad kod osnivanja, izgradnje i uzdržavanja prometnih sredstava i prometanja. Usavršuje nas u struci i podbada nas na suradnju oko unapređivanja struke. 248 |