DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1942 str. 24 <-- 24 --> PDF |
stavimo li još Ha= H : a= HQ : K, onda je A = HQ = H„ K. Radnja lokomotive po toni težine kola mjeri A ´K = H« = H : a. Zato i zove prof. Dr. Oerley koeficijent a = K : Q = HK : A »Wirkungsgrad der Zugforderung«. Visinu H pak naziva visinom odpora pruge. To je umišljena visina, na koju bi trebalo vertikalno podići vlak, da se izvrši ista radnja, koju izvrši lokomotiva vozeći taj vlak na zadanom potezu pruge. Kako je za K = l, A^= Ha , to je Ha ujedno i mjerodavna visina radnje.´ Ona je brojčano jednaka radnji, koju izvrši lokomotiva duž promatrane pruge po toni bruto težine svih kola u vlaku. Trasa, između više njih, koja ima najmanju mjerodavnu visinu radnje, obzirom na troškove transporta je najpovoljnija. Treba imati na umu, da se ti troškovi vremenski stalno opetuju. Konstrukcija visine odpora pruge predočena je na slici 5a za L == 825 m dugačak potez naše pruge od profila 1 + 00 do profila 9 + 25 u smjeru vožnje A -> B. Visina h^ jednaka je visinskoj razlici završne i početne točke tog poteza: h, = = 115,00 — 104,80 — 10,20 m. h., ==-Lw,. = 825 X 0,0074 = 6,10 m. h., pronašli smo s pomoću detaljnog uzdužnog profila i tablice 6. Najprije je w´„ = Swrlr-^ K = 995,5 : 265 = 3,76%o. Onda je h.. = u;„ ^ ?r =-0.00376 X 265=-1,00 m. Konačno je H=:h^ + h.2 + h; = 10.20 + 6.10 + 1.00=- 17.30´m. Na pr´je opisani način izračunata i u stupcu H = AjQ tablice 4 izkazana visina mjera H = 17,33 m. D´refencija između jedne i druge vri- Tablica 6. jednosti, kad bi bila i veća ne bi bila od praktičnog značenja. Za naš vlak u tom Podaci o lukovima od prof. 1 + 00 do prof. 9 25 smjeru vožnje je a = K : Q = 50 : 66 = = 0,758. Onda je H„ = A : K = H : a = Ir r Wr 17,30 : 0,758 = 22,82 m. Konačno je radnja », >, lokomotive: A = HQ =- Ha K = 17,30 X m kg/t X 66 = 22,82 X 50 = 1141 trn. Čistim računskim putom dolazi se do 30 50 4,6 138 radnje lokomotive po toni težine vlaka 40 80 2,9 116 s pomoću formule, koja slijedi iz prijašnjih: 30 70 3,3 99 30 60 3,8 114 A/Q = hl -\´ W´,. L -j-SWrlr. 40 47 4,0 196 u našem primjeru: A/Q = 10,20 + 0,0074 X 30 60 3,8 U4 X 825 + 0,9955 = 17,3 m. 30 50 4,6 138 Radnja lokomotive za cijelu prugu dobije se, da se čitava pruga podijeli u 35 100 2,3 80,5 odulje suvisle poteze dužine L. Za diobu daju nam direktivu pravila, spomenuta kod 265 Suma 995,5 određivanja skupnih poteza, istog osred njeg nagiba drugog reda s.2. Izlučiti treba najprije takove poteze, na kojima je z = = w,. + s.,r^O. Na tim potezima je´naime radnja lokomotive, kao parnog stroja, jednaka nuli ili je negativna. S drugim riječima, vlak putuje jednolično sa brzinom, koju posjeduje, ali ga treba kočiti. Preostaju onda još samo skupni potezi sa pozitivnom jediničnom silom potezanja {z^ 0). A i ove možemo sakupiti, više njih u zgodan zajednički oduži potez L, kako smo učinili to u našem primjeru, na slici 5a, od prof. 1 + 00 do prof. 9 + 25, za smjer vožnje A-> B (isp. i si. 5c). Prema prilikama postupiti se može i da se cijela pruga podijeli na parcijalne poteze L,, L.^, L,, . .. tako, da je na svakom potezu z > o. Uostalom kod te diobe nije baš potrebno odviše tjesnogrudno postupati — kaže prof. Dr. Oerlev — jer i veći odstupi od rečenih direktiva ne utječu na praktičnu vrijednost rezultata. Za svaki parcijalan skupni potez L odredi se konačno odgovarajuća visina odpora pruge H, a 2H daje ukupnu radnju lokomotive duž cijele pruge u promatranom smjeru vožnje. Naravno na isti način treba odrediti radnju lokomotive, kad vlak putuje u suprotnom smjeru. 246 |