DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8-9/1942 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Konačno, na ovaj način određeni nagibi drugog reda u dužim potezima, redovno se predočuju još i u zasebnoj shematskoj skici, na način predočen na slici 4h) za onaj dio pruge, a na slici 5f) za cijelu prugu. Nagib poteza, označen strijelicom i brojkom, u jednom smjeru vožnje brojčano razlikuje se od nagiba istog poteza u suprotnom- smjeru vožnje poradi odpora krivosti, koji se u jednom smjeru vožnje pribraja nagibu n, a u suprotnom smjeru odbija od tog nagiba, kako smo obrazložili. 10. Brzina i vrijeme vožnje. Pošto je na opisani način određena jedinična sila potezanja lokomotive z = Z : Q potrebna za jednolično gibanje vlaka za svaki skupni potez osrednjeg nagiba s^ duž cijele pruge, može se prijeći na računanje brzine vožnje. Ta se određuje iz zadanog efekta lokomotive u konkretnom slučaju, iz poznatog snošaja iV=Zj-F/270. Efekat JV zadan je u konjskim silama,.^´ označuje silu potezanja lokomotive u kilogramima, indiciranu iz parnog stroja, a V brzinu gibanja vlaka u kilometrima po satu. Z = zQ je pak sila, koja se javlja na periferiji pogonjenih točkova. Kako Zi gubi od svoje vrijednosti na putu od parnog valjka do pogonjenih točkova. moramo staviti Z =^ t] Zi,´kad ih ispoređujemo. O koeficijentu t]<čl već smo govorili u točki 1, a glede sile Zi dodajemo, da nam ovdje ne označuje samo najveću, nego svaku vrijednost indicirane sile za razliku od sile potezanja Z na periferiji pogonjenih točlcova. Onda stoje ovi snošaji: Z n^i 270 # ,^ 270 i\^ ^_ ]z posljednje jednadžbe može se izračunati svakoj vrijednosti jedinične sile potezanja z odgovarajuća jednolična brzina vlaka V. U našem primjeru ta formula po prima oblik: za smjer vožnje A-^B : F = 0,93 270 X 7066 z 266,3 a za. smjer vožnje B ^A : TrV = Ano 270 X U,yd -^ 70 = 382,1 . Brzina V ograničena je konstrukcijom lokomotive. Kod naše lokomotive najveća dozvoljena brzina iznosi 25 km/sat (općenito cea Vs promjera pogonjenih točkova). Po posljednjim formulama izračunate vrijednosti brzine imaju dakle praktično značenje samo ako su jednake ili manje od 25 km/h. U stupcima V tablice 4 i 5 iskazali smo ovako izračunate vrijednosti brzine vlaka za svaki potez istog osrednjeg nagiba Sg. Na takovim potezima, koji padaju (samo Sg ili Sg i z negativno), dopuštena brzina vlaka poradi kočenja i sigurnosti vožnje može iznositi najviše 15 km/h. Na potezima pred nizbrdicom kao i na posljednjem potezu poradi zaustavljanja vlaka također smo snizili računsku vrijednost brzine na 15 km/h, ako je ispala veća od ove. Napuštene iznose brzine stavili smo u zagradu, a povrh njih napisali ispravljene iznose. Na drugi način može se odrediti brzina jednolične vožnje neposredno iz nagiba pruge s s pomoću dijagrama. Iz jednadžbe 31) i 34) slijedi naime: 270 iV ,_. s = z — iOv "= V Q y w.o . (35) jednadžba, koja nam daje neposredni snošaj između nagiba pruge i brzine vožnje, a predočuje hiperbolu u koordinatnom sustavu s, V. Poradi toga i zove se ta krivulja s-V-linija. Nazivaju ju također »linijom sile vožnje«, jer u koordinatnom sustavu z, V predočuje vezu između jedinične sile potezanja (sile vožnje) i brzine gibanja. Jedan i drugi sustav imaju istu os apscisa V, a vezu među osima ordinata čini jednadžba z = s + w^. U našem primjeru jednadžba 35) poprima oblik: 266,3 _ . I n A T , za smjer vožnje A -^ B: s = —-; 7,4; z = s -\- 7,4 kg/t, 382 1 a za smjer vožnje B -» A: s = —:^ S;5 5 z =^ s -{- 8,5 kg/t. 242 |