DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 8-9/1942 str. 15     <-- 15 -->        PDF

u suprotnom smjeru (B-^ A, u šumu) koči lokomotiva sama vlak. U tom slučaju
je ft : Q = 12 : 46 = 0,261. Nagib kočnog poteza s = 6,9%o (pad). Brzina vlaka
Vi = 15 km/h. Nadalje je ?) = 1,29 i tp = 0,51. Onda je


E : Q = 3.933 X 1,29 X 15" = 5,074 X 225 = 1142 kgm/t.
-B^ : Q = 150 X 0,51 X 0,26 + 8,5 — 6,9 = 22 kg/t.
4
h = 1142 : 22 = 52 m; l´i, = ^ 52 = 69 m.


6


h = 7,2 X 52 : 15 = 25 sec; f,, = 2 X 25 = 50 sec = 0,83 min.


9. Grafično predočenje odpora i sila na pruzi. Gibanje vlaka spriječavaju: odpor
kretanja vlaka Wv = w,, Q, odpor krivosti pruge Wr = M^, Q i odpor nagiba
pruge ^F« := wft Posljednja dva odpora zajedno čine odpor pruge: Ws =Wr-\- TF«
= (Wr -\- n) Q ´^^ s Q, gdje je, kako već rekosmo, s = tOr -\-n. Ukupni je
dakle odpor W =^ W^ -\- TV, = (w^ -j- s) Q. Kad je vlak postigao već izvjesnu brzinu,
giba se i dalje sa tom brzinom jednolično, ako je sila potezanja lokomotive upravo
jednaka ukupnom odporu, dakle ako postoji ravnoteža: Z=^ W={w„ -\-s) Q. Odatle
pak izlazi:
z = Z : Q ^=^ w^ -\- s . ´ 31)


Ovo je temeljna jednadžba, koja nam služi za grafično predočenje triju veličina:
sile potezanja lokomotive po toni težine vlaka z kg/t, koja upravo dostaje za svladavanje
odpora kretanja vlaka w^ kg/t i odpora pruge s kg/t.


Slika 4a) predočuje u većem mjerilu dio uzdužnog profila naše pruge, koja nam
služi kao primjer (u cijelosti i u manjem mjerilu predočena je ta kratka pruga na
slici 5a). U tom uzdužnom profilu izneseni su na običan način samo podaci, koji
podpuno određuju dužinu, visinu, nagib i krivost pruge, a ostalo je izostavljeno.
Gradijanta sastoji od triju pravaca nagiba 8´7oo, 4´*/oo i 0"/oo. Povučemo li ispod
prvog pravca, uspon a n = S"/«", ispo d povoljne horizontalne baze (crtkana
linija na si. 4b) paralelu u udaljenosti n ^ 8%o> u povoljnom mjerilu (na pr. l%o :^
= 1 mm), onda ta paralela predočuje liniju odpora pruge uslijed nagiba gradijante.
Ordinata svake točke te linije ima istu vrijednost, jednaku konstantnom odporu
s = n ^ 8"/(") prvog pravca gradijante (od prof. 6 + 60 do prof. 7 + 60). Linija odpora
uslijed nagiba pruge je dakle diferencijalna linija gradijante. U krividji povećaje
se odpor pruge, za odpor krivosti Wr na konstantan iznos s^ = iVr -f-n duž
cijele krivulje. Poradi toga je i u krivulji linija odpora pruge paralela sa istom bazom,
no u većoj udaljenosti od nje nego u pravcu, jer je i &, veće od s za. Wr. Zato
se lomi linija odpora ispod pruge u krivulji, a i na lomu nagiba gradijante poput
stepenica, jer se i daljnji pravci gradijante razlikuju od prvog po nagibu (4"/oo, 0"/("),
u posljednjem slučaju linija odpora nagiba pada u bazu). Ona se lomi poput stepenica
na svakom lomu nagiba, na svakom početku i kraju luka, jer na tim mjestima
mijenjaju odpori pruge s svoje vrijednosti. U samoj krivulji ne lomi se ta linija,
jer u pravilu ne valja smjestiti lom nagiba gradijante u krivulju. Kako se na lomu
nagiba izvodi redovno vertikalan prijelazan luk (obično polumjera r = 2000 m),
zapravo prelazi linija odpora pruge u kosom, a ne u vertikalnom pravcu iz jednog
položaja u drugi (crtkana kosa linija na lomu 7 + 60) i to na dužini tangenata tog
luka; isto tako na početku i kraju luka, na dužini prijelazne krivulje, ako se takova
izvodi. No za naše svrhe crtanje ovih kosih prijelaza nije od značenja, može
dakle izostati. Nacrtamo li još izna d iste baze i paralelno s njom pravac u udaljenosti
Wv (u našem slučaju Wv "= 7,4 kg/t) u istom mjerilu (1 kg/t= 1 mm), dobili
smo t. z. iVv -liniju, ili liniju odpora kretanja vlaka. Razmak obiju linija, t. j .
»f«-linije i s-linije, identičan je sa jediničnom silom potezanja lokomotive z^
=w„ + s. Ovako je, kad se gradijanta diže u smjeru vožnje.


Pada li gradijanta u smjeru vožnje (a taj slučaj nastupa na pruzi slika 4, kad
vlak putuje od desna na lijevo), s-linija poprima oblik, predočen na slici 4e). U
takovom slučaju nagib gradijante je negativan i zato se n-linija nanosi prema
prije na suprotnu stranu t. j . nad bazu. U pravcu je s = — n, dakle z = m^ —n;
u krivulji je s = ^^ — « = — (w — tVr), a z^ =^c„ —(n — Wr ) Kad ee gradijanta
uspinje u smjeru vožnje pribraja se iVr nagibu n, kad pak gradijanta pada u


237