DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1942 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Uz rečenu predpostavku koeficijent ^ je dakle linearna funkcija koeficijenta iskorišćenja lokomotive ^ = K : L. Najveću vrijednost ^ = ´>Pi, ima za ^ = O, dotično K = O, jer je u tom slučaju i mjerodavan nagib pruge Si najveći. Sa sve većim brojem i težinom kola xp pada, jer je i mjerodavan nagib pruge to manji, što je vlak teži. Na nagibu pruge s^ = w„ dakle kad je: 2, =z (fitQ — 2wi.) : 2wk, jednak je nuli (´/´ = 0),jer se vlak nalazi u labilnom stanju ravnoteže na takoj pruzi i bez po moći kočnica lokomotive. Dok se kreće koeficijent iskorišćenja lokomotive ^ u granicama O ^ ^ ^ (fit, Q — 2 wi):2w],, vlak se nalazi u stanju labilne ravnoteže na pruzi za nj mjerodavnog nagiba, ako se koef´cijent ^ istodobno kreće u granicama >; ^ V ^ 0 Prema prof. Dr. W. Miilleru taj koeficijent treba uzimati u račun sa vrijednostima 0,50 ^ ´fp ^ 0,67. Za našu lokomotivu izračunali smo rfH = 0,733. Prema izloženom u slučaju ravnoteže koeficijent ^ mjeri, kad naš vlak putuje .smjerom A->B (form. 28a):«/´ = = 0,733 — 2 X 3,125 X 5 : 150 X 0,75 = 0.455, kad pak putuje smjerom B ^ A : tp = = 0,733 — 2 X 1,875 X 5 : 150 X 0,75 = 0,566. Kako se radi o istoj lokomotivi, u daljnjem uzimamo u račun aritmetičku sredinu obiju vrijednosti ^ = 0,5 (0,455 + + 0,566) = 0,51. Tako smo i postigli prema najvećoj vrijednosti tpi = 0,733 dovoljno veliku sigurnost. U smjeru vožnje A ^ B je Q = 66 t, w„ = 7,4 kg/t, a s = 28,5%o. Po form. 27) treba da je ft : Q > (28,5 — 7,4) : 150 X 0,51 = 0,276 t. j. treba da je ft > 0,276Q = = 0,27 X 66 = 18,2t. Kako ie ft = L^ -}- iTj bruto težina svih kočn^´h kola, treba da je L„ -]-TO > 18,2 t ili Ki > 18,2 — 12 = 6,2 t. Iznosi li bruto težina opterećenih kočnih kola A:;, = 5 t, u vlak treba ukop čati barem dvoja takova kola. Onda će biti ft = 12 + 2 X 5 = 22 t > 18,2 t. U smjeru vožnje B-> A je Q = 46 t, w„ = 8,5 kg/t, a s = 16,8%». Po form. 27) treba da je ft : Q > (16,8 — 8,5) : 150 X 0,51 = 0,108 t. j. treba da je ft > 0,108 X X 46 = 5,0 t. Kako je La ~ 12t>5,0t , za kočenje dostaje lokomotiva sama. Poradi sigurnosti vožnje posljednja kola u vlaku ipak treba da su proviđena sa kočnicom. d) Po t e z kočenja . Sila kočenja vlaka treba da poništi na kraju kinetičku energiju E = 3,933 qp ^ F;, ^ (formula 16a), koju je vlak imao na početku poteza kočenja dužine h- Po mehaničkom zakonu o energiji i radnji, treba da je radnja kočne sile Ai izvršena duž poteza h jednaka rečenoj živoj sili, dakle, da je: Af, = = .6^/4"= E, odakle izlazi dužma kočnog poteza: I J E ^ EIQ ^ 3,933 yV^ ^2g^ ^" ^´´^ ^,^-^ + ´A + « ´ U tu formulu treba uvrstiti s sa predznakom minus, ako označuje pad, a sa predznakom plus, ako označuje uspon pruge. Prema izvodima točke 7) formula 29) vrijedi samo u slučaju, ako kočna sila vlaka konstantno djeluje duž cijelog kočnog poteza sa punim svojim iznosom B„ . U slučaju pak, ako je kočna sila vlaka funkcija vremena, t. j . na početku kočnog poteza jednaka nuli, a punog iznosa tek na kraju tog poteza, ta dužina mjeri: ^V=y?r. ´ (29a) označuje dužinu definiranu jednadžbom 29) e) Vrijeme kočenja. Na kočenje utrošeno vrijeme duž kočnog poteza mjeri prema formuli 18), ako kočna sila sila vlaka konstantno djeluje duž cijelog kočnog poteza sa punim svojim iznosom: ti, = —— = -.=— , a (dU) t\ = 24 = ^ ^ , (30 a) 235 |