DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8-9/1942 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Za u = Us i obzirom na jedn. (*) je: I´. ^^vA\ = ^v,2t, = ~l, . (20) Prema prije (jedn. 18), dužina zaletnog poteza sad je 4/3 puta veća. Za naš vlak, kad putuje smjerom A—>B (iz šume), zadani su ovi podaci: Q = 66t, Wv = 7,4 kg/t, s = 9,5%, »/^Ž = 2000 kg; a treba da postigne brzinu na kraju zaletnog poteza V. = 15,8 km/h. Onda je Z = Q{w^ + s) = 66 (7,4 + 9,5) = 1115 kg; I\ = rj Zt — Z = 2000 — 1115 = 885 kg; masa vlaka m = 102 Q = 102 X 66 = 6732 kgm-´sec=. Ubrzanje sile Pj je a^ =^ P^ : m = 885 : 6732 = 0,131 m sec~"; brzina vlaka na kraju poteza: »^ = = V^ : 3,6 = 15,8 : 3,6 = 4,4 m sec~\ Uz konstantnu silu Pz utrošeno vrijeme mjeri: t^ ^= v^ : a^ = 4,4 : 0,131 = 33,5 sec, a dužina zaletnog poteza h= v^ t^ / 2 = 4,4 X 33,5 : 2 = 73,7 m. Uz promijenljivu silu P = kt, utrošeno vrijeme mjeri t´^ = 4 = 2 t^ = 2 X 33,5 = 67 sec = 1,12 min, a dužina zaletnog poteza l´z = -q~ 4 = 4 X 73,7 : 3 = 98,3 m. Nadalje je k = P. : f, = 885 : 67 = 13,2 kgsec-\ U suprotnom smjeru B -> A, kad vlak polazi u šumu, zadani su pak ovi podaci: Q^=i46t, w^ = 8,5 kg/t, s = —l,6%o (pad), rjZi = 2000 kg, a treba da postigne brzinu na kraju zaletnog poteza Vz = l?> km/li. Onda je: Z = Q ( w„ + s) = 46 f8,5 — 1,6) = 317 kg; P, = riZt—Z = 2000 — — 317 = 1683 kg; masa vlaka m = 102 X 46 ==-4692 kg m-*sec´. Ubrzanje sile P, je az ^= Pz ´ m = 1683 : 4692 = 0,359 m sec~^; brzina voza na kraju poteza v^ = = V^ : 3,6 = 15 : 3,6 = 4,2 m sec"~\ Uz konstantnu silu Pz utrošeno vrijeme mjeri t^ ^= Vz : ciz = 4,2 : 0,36 = 11,6 sec, a dužina zaletnog poteza 4 = »^ 4 / 2 = 4,2 X 11,6/2 = 24,4 m. Uz promijenljivu silu P = Tct utrošeno vrijeme mjeri t´.. = 4 = 2i^ = 2 X 11,6 = 23,2 sec. = 0.39 min, a dužina zaletnog poteza l´z = -^lz = 4 ´ S y . 24,4 = 32,5 m. Nadalje je fc = P. : t´z = 1687 : 23,2 = 72,5 kg sec-\ 8. Kočenje vlaka. Pada li pruga sa nagibom s%o, djeluje na nj komponenta težine vlaka P = sQ, koja goni nizbrdo i ubrzava vlak, ako je veća od odoora kretanja vlaka W„ = w,. Q. Poradi toga proviđena je lokomotiva i još koja kola (u svakom slučaju zadnja kola) sa kočnicama, kojima je svrha poništiti obrzanje te sile i pri,siliti voz, da se giba jednolično, sa dozvoljenom brzinom, na nizbrdici najviše sa 15 km/h. No i onda, kad je rečena sila P = sQ, t. z, »pogon pruge« jednak ili manji od odpora kretanja vlaka, potrebne su kočnice, da se može zaustaviti vlak. Kočnice šumske lokomotive i šumsk´h željezničkih kola redovno su udešene na paniiće, obično gvozdene, rjeđe drvene. Poradi toga obaziremo se samo na ovu vrst kočnica. Ako su kočnice pritegnute tako čvrsto, da točkovi, na koje djeluju, ne mopu kotrljati i kad se voz šiba, kočna sila (B) mjeri: B = nQ},. U ovoj jednadžbi Qh označuje teret, koji leži na ukočenim osovinama, a /; je koeficijenat trenja između ukočenih točkova i sinja. Kod kočenja taj se koeficijenat kreće po Metzkowu u granicama 135 ^ // <, 250 kg/t. Ukupni pritisak panjića na točkove — nazivamo ea sa P^ — izaziva trenje između panjića i točkova, koje koči točkove sa silom/B´=:/^´Pj. Koeficijenat trenja M´ između panjića i točkova je funkcija pritiska na jedmicu površine periferije točka {ph kg/cm^) i brzine gibanja vlaka (Vkm/h). Kod šumskih željeznica (V ^ 20 km/h) tai se koeficijent kreće — prilično podjednako kao kod gvozdenih tako 1 kod drvenih panjića — po Wickertu i Metzkowu u granicama: 160 < /t´ ^ 450 kg/t. Općenito je dakle trenje između panjića i točkova veće od trenja između ukočenih točkova i šinia (/(´>/<). a onda je i ^´PJ>JM^ J ako sii kočnice udešene tako, da ie Pt = Qb Poradi toga kočnice djeluju snažnije, ako točkovi još kotrljaju, dakle 232 |