DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Bil jeik« UTJECAJ ŠUME NA KLIMU u 7. svesku VIII. godišta časopisa »Z e i tschrift fUr Weltforstwirtschaft« piše Dr. Buchholz o utjecaju šume na lilimatske odnose na ruskim ravnicama (»D e r VVald als Klimafaktor in đer russischenEbene «). U tom članku Dr. Bucliholz u prvom redu daje pregledan prikaz fitoklimatskih zona područja europske i azijske Rusije, prikazuje utjecaj izvršenih hidroteliničkih radova na režim vode u porječju Volge i Kaspijskom moru (kojeg je nivo vode u posljednjih nekoliko godina spao za 2,5 met.!), kao i utjecaj šume u reguliranju vodnog i klimatskog režima. U potonjem dijelu nalazi se nekoliko podataka, koje je vrijedno zabilježiti i u šumarskoni listu, jer će biti od neposredne koristi i za naš rad. Većina podataka iznijetih u članku Dra Buchholza plod su rada profesora Georgija Nikolajevića Wysockog, koji je umro 1940. godine u starosti od 75 godina. Utjecaj šume na režim vode Wysocki Izrazio je u rečenici: »Suma isušuje ravnice, a povi su je vlažnost tla u bregovim a«. Isušuje ravnice zbog jake transpiracije drveća, a povisuje vlažnost tla bregova, jer ublažuje otok oborinske vode. Jaka transpiratorna moć šumskog drveća i s tim u vezi isušenje tla uzrokom je za teško prodiranje šume u ruske stepe, u kojima se visina godišnjih oborina kreće između 170 do 300 mm. Ovisnost vlažnosti tla o jačini obrasta sastojina utvrđena je ispitivanjima u šumi Mahnočanska (ukako nam kazuju oviKod broja stabala po 1 ha 6.500 2,300650 u bukovoj šumidana. 2. Otok vođesa zemljišta pod šumom u stepi harkovskom okrugu), podaci: iznosila je vlažnost tla u »/o 2 8 5´,3 7,4 Povoljan utjecaj šume na režim oborinske vode pokazuju nam podaci dobiveni ispitivanjem u šumi šipovo kod Voroneža; 1. Topljenje snijega za vrijeme ispitivanja iznosilo je u smrekovoj šumi 40 dana, 27 dana, a na polju samo 12 iznosi 10 ]e: godine 1938. 1939. u ms po 1 ha 3,6 4,0 209,0 1.151,0 Iz ovoga je vidljivo, da na tlu pod šumom veliki dio vode otiče u niže dijelove zemljišta i onda tim putem slazi do vodotoka i to baš u vrijeme sušnog doba, kada vodotoci dobivaju malo površinske vođe. 3. Odnošenje plodne zemlje iznosio je: sa zemljišta godine 1938.´ 1939. u kg po 1 ha pod šumom 0,2 0,1 u stepi 426,0 3.171,0 Pokusna stepska postaja Kamenaja Step (u voroneškom okrugu) za. vrijeme sušne 1921. godine ustanovila je, da je urod raži na njivama između pojaseva šume iznosio 8,69 qu po ha, a na njivama vi slobodnoj stepi samo 2,17 qu po ha. Međutim istovremeno u međuprostoru šumskih pojaseva jačin a vjetr a bila je prema visini stabala smanjena za 55—80", 1), a vlažnost zraka povećana za 8—30",/o spram prostora u slobodnoj stepi. Isto tako ustanovljena je i znatna razlika u apsolutnoj količini oborina između prostora u šumi i u slobodnoj stepi. Tako podaci i petogodišta 1918.—1922. god. pokazuju, da je godišnji prosjek oborina u međušumskom prostoru iznosio 475 mm, a u slobodnoj stepi svega 406 mm ili 86"/i) količine oborina prvog prostora. Zanimivi su podatci o utjecaju šume na klimu, koje je dobio Knorre u stepi Busuluker, koja se prostire 150 km istočno od Kujbiševa (Samara). U toj stepi nalazi se jedan zatvoreni šumski kompleks od 80.000 ha. Promatranjem ustanovljen je ovaj godišnji apsolutni Iznos oborina: u šumskom kompleksu 80-90 km zapadno od šume 70—80 km istočno od šume 60 km sjeverno od šume 40-50 km južno od šume Unutar same šume više je oborina bilopadnoj strani (524 mm), a manje na (365 mm). Iznijeti podatci očito nam govore onom utjecaju šume na jačinu oborinaveličina šume odlučna samo na jakosttoga utjecaja. Tehničke novosti PROIZVODNJA TANINA IZ JOHOVINE (p) Tvornica tanina u Sisku u pomanjkanju sirovina (hrastovine, kestenovine, prekomorskih vrsta) provela je istraživanja o upotrebivosti drugih vrsta domaćeg drveća za dobivanje tanina. Nakon višemjesečnog rada uspjelo je postići dobre rezultate preradbom johov e kor e i dobiti taninski ekstrakt, koji odgovara taninu iz quebracho-đrveta. Tvornica tanina u Sisku pristupila je praktičnom dobivanju tanina iz johove kore, te u tu svrhu kupuje sve raspoložive količine kore ove \Tsti drveta. Iako je ovo korištenje johove koreuz današnje izvanredne ratne prilike, upotreba za dobivanje tanina produžiti 475 mm 385 mm 247 mm 336 mm 275 mm na zaistočnoj povolji da je i doseg P. vezano njezina će se poslije rata. Time je johovina dobila novo područje upotrebe, jer je poznato, da je do sada bila vrlo tražena kao fumlrsko drvo. Ovo nam ujedno stavlja u dužnost, da se uzgoju johe posveti još veća pažnja i to ne samo u obliku sastojina, nego i kao pojedinih stabala ili skupina stabala, koje so često nalaze uz potoke po livadama. 206 |