DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Bil jeik«


UTJECAJ ŠUME NA KLIMU


u 7. svesku VIII. godišta časopisa »Z e i tschrift
fUr Weltforstwirtschaft«
piše Dr. Buchholz o utjecaju šume na lilimatske
odnose na ruskim ravnicama (»D e r
VVald als Klimafaktor in đer russischenEbene
«). U tom članku Dr. Bucliholz
u prvom redu daje pregledan prikaz fitoklimatskih
zona područja europske i azijske
Rusije, prikazuje utjecaj izvršenih hidroteliničkih
radova na režim vode u porječju Volge
i Kaspijskom moru (kojeg je nivo vode u posljednjih
nekoliko godina spao za 2,5 met.!),
kao i utjecaj šume u reguliranju vodnog i klimatskog
režima. U potonjem dijelu nalazi se
nekoliko podataka, koje je vrijedno zabilježiti
i u šumarskoni listu, jer će biti od neposredne
koristi i za naš rad.


Većina podataka iznijetih u članku Dra
Buchholza plod su rada profesora Georgija
Nikolajevića Wysockog, koji je umro 1940.
godine u starosti od 75 godina. Utjecaj šume na
režim vode Wysocki Izrazio je u rečenici:
»Suma isušuje ravnice, a povi su je
vlažnost tla u bregovim a«. Isušuje
ravnice zbog jake transpiracije drveća, a povisuje
vlažnost tla bregova, jer ublažuje otok
oborinske vode. Jaka transpiratorna moć šumskog
drveća i s tim u vezi isušenje tla uzrokom
je za teško prodiranje šume u ruske stepe, u kojima
se visina godišnjih oborina kreće između
170 do 300 mm. Ovisnost vlažnosti tla o jačini
obrasta sastojina utvrđena je ispitivanjima u


šumi Mahnočanska (ukako nam kazuju oviKod broja stabala po


1 ha


6.500
2,300650


u bukovoj šumidana.


2. Otok vođesa zemljišta
pod šumom
u stepi


harkovskom okrugu),
podaci:
iznosila je vlažnost


tla u »/o
2 8
5´,3
7,4


Povoljan utjecaj šume na režim oborinske
vode pokazuju nam podaci dobiveni ispitivanjem
u šumi šipovo kod Voroneža;


1. Topljenje snijega za vrijeme ispitivanja
iznosilo je u smrekovoj šumi 40 dana,
27 dana, a na polju samo 12


iznosi 10 ]e:
godine


1938. 1939.
u ms po 1 ha
3,6 4,0


209,0 1.151,0


Iz ovoga je vidljivo, da na tlu pod šumom
veliki dio vode otiče u niže dijelove zemljišta
i onda tim putem slazi do vodotoka i to baš u
vrijeme sušnog doba, kada vodotoci dobivaju
malo površinske vođe.


3. Odnošenje plodne zemlje iznosio
je:
sa zemljišta godine


1938.´ 1939.


u kg po 1 ha
pod šumom 0,2 0,1
u stepi 426,0 3.171,0


Pokusna stepska postaja Kamenaja Step (u
voroneškom okrugu) za. vrijeme sušne 1921.
godine ustanovila je, da je urod raži na
njivama između pojaseva šume iznosio 8,69 qu
po ha, a na njivama vi slobodnoj stepi samo
2,17 qu po ha. Međutim istovremeno u
međuprostoru šumskih pojaseva jačin a
vjetr a bila je prema visini stabala smanjena
za 55—80", 1), a vlažnost zraka povećana
za 8—30",/o spram prostora u slobodnoj stepi.
Isto tako ustanovljena je i znatna razlika u
apsolutnoj količini oborina između prostora u
šumi i u slobodnoj stepi. Tako podaci i petogodišta
1918.—1922. god. pokazuju, da je godišnji
prosjek oborina u međušumskom
prostoru iznosio 475 mm,
a u slobodnoj stepi svega 406 mm ili
86"/i) količine oborina prvog prostora.


Zanimivi su podatci o utjecaju šume na
klimu, koje je dobio Knorre u stepi Busuluker,
koja se prostire 150 km istočno od Kujbiševa
(Samara). U toj stepi nalazi se jedan zatvoreni
šumski kompleks od 80.000 ha. Promatranjem
ustanovljen je ovaj godišnji apsolutni


Iznos oborina:


u šumskom kompleksu
80-90 km zapadno od šume
70—80 km istočno od šume
60 km sjeverno od šume
40-50 km južno od šume


Unutar same šume više je oborina bilopadnoj strani (524 mm), a manje na


(365 mm).


Iznijeti podatci očito nam govore onom utjecaju šume na jačinu oborinaveličina šume odlučna samo na jakosttoga utjecaja.


Tehničke novosti


PROIZVODNJA TANINA IZ JOHOVINE


(p) Tvornica tanina u Sisku u pomanjkanju
sirovina (hrastovine, kestenovine, prekomorskih
vrsta) provela je istraživanja o upotrebivosti
drugih vrsta domaćeg drveća za dobivanje
tanina. Nakon višemjesečnog rada uspjelo
je postići dobre rezultate preradbom johov
e kor e i dobiti taninski ekstrakt, koji
odgovara taninu iz quebracho-đrveta. Tvornica
tanina u Sisku pristupila je praktičnom dobivanju
tanina iz johove kore, te u tu svrhu kupuje
sve raspoložive količine kore ove \Tsti
drveta.
Iako je ovo korištenje johove koreuz današnje izvanredne ratne prilike,
upotreba za dobivanje tanina produžiti


475 mm
385 mm
247 mm
336 mm
275 mm


na zaistočnoj


povolji
da je
i doseg


P.
vezano
njezina
će se


poslije rata. Time je johovina dobila novo područje
upotrebe, jer je poznato, da je do sada
bila vrlo tražena kao fumlrsko drvo. Ovo nam
ujedno stavlja u dužnost, da se uzgoju johe
posveti još veća pažnja i to ne samo u obliku
sastojina, nego i kao pojedinih stabala ili skupina
stabala, koje so često nalaze uz potoke
po livadama.


206