DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-7/1942 str. 47 <-- 47 --> PDF |
u stanovitom okviru treba ostaviti zajedničarima potanko uređenje gospodarenja svojim posebnim pravilnikom. U glavnom se gospodarenje ima vršiti po osnovama i pod nadzorom stručnjaka, koji su državni službenici. Terene sposobne za poljoprirad treba privesti boljoj kulturi, a izrazito šumske pošumiti. Pašnjačke površine treba uistinu kao pašnjake kultivirati. Promicanje svake grane gospodarstva, uzajamno pomaganje u obliku zadrugarstva raznih smjerova, udružbe prosvjetnog i drugih oblika — sve to može da ima temelj u imovnoj zajednici i to s jedne strane u objektima njezine Imovine, a s druge u njezinim ovlašćenim domaćinstvima kao subjektima. Predviditi treba materijalna sredstva za uzdržavanje imovne zajednice te propisati odredbe o sastavku proračuna i završnih računa. c) Uprava Upravu zajedničkom imovinom treba zakonom, provedbenom naredbom i pravilnikom Imovne zajednice organizirati na načelu samouprave podvrgnute jakom javnom nadzoru. Organi uprave ovlašćeni su imovnu zajednicu predstavljati i valjano zastupati. Oni su: 1. Glavna skupština ovlašćenih domaćinstava, kojoj treba propisati nadležnost (pravo glasa, održavanje itd.); 2. upravni odbor s predsjednikom kao izvršnim organom; 3. nadzorni odbor. d) Oblasti Redoviti nadzor pripada upravnoj oblasti prve molbe. Daljnji nadzor 1 rješavanje utoka u predmetima pripada velikim župama i nadležnim ministai-stvima, već prema naravi predmeta, o kojem se radi. Književnost DOKTORSKA DISERTACIJA Iza prikaza omorike (Picea omorica Panč.) na staništimayU višegradskom kotaru Ing. S. T r e g u b o v/na francuskom jeziku izdao je i prikaz sV^s toj ina prašumskog´ tipa šumskog područja Klekovača-Grm e č, koje se područje nalazi na zapadu Bosne. Ovaj je rad Ing. S. Tregubova disertacija, na osnovu koje je autor doktorirao na sveučilištu u Montpellier-u, a tiskan je pod naslovom »Les forets vierges montagnarđes đes Alpes Dinariques, Massif de Klekovatcha-Guermetch. Etude Botanique et Forestižr e.« Ingf. Tregubov u ovoj svojoj radnji dao je botanički i šumarski prikaz oko 160.000 ha šumskog masiva na planinama Klekovača i Grmeč, a kojeg je imao prilike promatrati kroz više godina kao šumarski vježbenik kod državne šumske uprave u Potocima. U botaničkom dijelu radnje pored opisnog dijela nalazi se i 6 biljnoBocioloških pregleda, a u šumarskom dijelu prikaza nalazi se zabilježen brojni dendrometrljski materijal, te je time ova radnja rijedak primjerak koji objavljuje ove podatke i time ih otvara javnosti i omogućuje mali uvid u naše bosanske šume, a naročito u sastojine, koje prolaze. Svoja razmatranja Ing. Tregubov zaključuje ovim smjernicama za gospodarenje u proučavanim šumama; Mje Važniji zaključci o raspolaganju zajedničkom imovinom, njenom otuđenju ili diobi, promjena pravilnika, i konačna potvrda popisa ovlaštenih domaćinstava pripada ministarstvu seljačkog gospodarstva. Za uređenje imovnih zajednica treba predvidjeti posebne urednike ili posebna povjerenstva, nešto slično kao što su koncesionirana i razgođbena povjerenstva, s djelokrugom odlučivanja po slobodnoj ocjeni i posebnom postupku (neke vrsti upravnog sudovanja). U nadležnost ovih povjerenstava spadala bi i dioba zajedničke Imovine, bilo da se ima on« podijeliti na dvije ili više novih imovnih zajednica, bilo da se zajednička imovina ima individualno podijeliti uslijed važnih gospodarskih probitaka same zajednice kao cjeline, ili u javnom državnom interesu. Ovakova povjerenstva imala bi biti nadležna i za likvidaciju imovne zajednice, u koliko se ukazu potrebe, da se cijela ili stanoviti dio imovine imovne zajednice ima upotrijebiti za druge svrhe. e) Po8tui>ak Postupak napried navedenih oblasti treba u tančine propisati. Kod toga treba napose misliti: a) na poseban postupak kod uređenja (organizacije) imovne zajednice; b) na postupak oblasti kod daljnjega življenja i redovitoga upravljanja; c) na poseban postupak kod diobe ili prestanka imovne zajednice. f) Zaključne odredbe Nepokretna i pokretna imovina, sa svun pravima, aktivom i pasivom, ustanova već organiziranih prema propisima navedenim pod A) točka 11. ove osnove prelazi na imovne zajednice bez ikakve posebne nadoknade dosadašnjim ovlaštenicima. O BOSANSKOJ PRASUMI šovite sastojine jele, smreke i bukve "treba sjeći ne prema jačini stabala (promjera) nego prema uzgojnim potrebama; obzirom na hektarski godišnji prirast od 10 m^, te vremena od 22 godine za razvoj jednog desetcentimetričkog razreda ophodnjica treba iznositi 25 godina; intenzitet sječe treba iznositi 25—30"io drvne mase, što danas predstavlja masu od poprečno 220 ms po ha. Naročita vrijednost ove knjige leži baš u činjenici obavljenih naprijed navedenih podataka. To više, što je kod nas vrlo malo objavljeno sličnih podataka. Zašto se ne bi objavljivali podaci gospodarstvenih osnova, kako je to na pr. učinio Ing. P. Ostojić (»O potrajnosti prihoda direkcije šuma Vinkovci-<, Šumarski list br. 3. 1939.). Objavljivanjem rezultata gospodarstvenih osnova u stručnom tisku osigurava im se trajnost i pristupačnost, omogućuje se upoznavanje vlastitih šuma, naročito šumarskom podmlatku, koje će znanje biti od neposredne koristi i u njihovom praktičkom radu. Njihovo objavljivanje predstavlja i jednu afirmaciju struke u izvanstručnim krugovima, a pokraj toga predstavlja kontrolu rada s posljedicom poticaja za bolji i pažljiviji rad. Knjiga se nalazi u knjižnici Hrvatskog šumarskog društva pod br. 1733. Ing. O. Piškorić 205 |