DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1942 str. 8 <-- 8 --> PDF |
daje šumskih proizvoda, imaju dakle isto toliku važnost za velikog kao i za malog šumoposjednika. Time nismo još sasvim iscrpili sve one prednosti, koje pruža zadružni prirad u šumskom gospodarstvu u trgovačkom pogledu. Razvitkom šumskih zadruga i zadružnog šumskog pokreta otvarati će se šumskim zadrugama sve šire polje rada naročito u oblasti trgovine šumskim proizvodima, čime će se ujedno ostvaritijedan stalniji i solidniji čimbenik za određivanje cijena na drvnom tržištu. Konačno se moramo s nekoliko riječi osvrnuti i na prednosti šumskog zadrugarstva s obzirom na šumsko-redarstvene i opće društvovne prilike i potrebe. Pobude za osnivanje šumskih zadruga u šumsko-redarstvene i opće društvovne svrhe nisu šumoposjednicima tako blize. Možemo sigurno ustvrditi, da će za osnivanje takvih zadruga vrlo rijedko doći pobuda od samih šumoposjednika. S tim e j e dobro računao i Zakon o šumama, kada je u §-u 108. odredio osnivanje prisilnih šumskih zadruga. Ovakve prisilne šumske zadruge Zakon o šumama propisuje samo za privremeno i stalno zaštitne šume, dakle za šume, koje zbog svojeg naročitog karaktera imaju u prvom redu služiti nekom općem dobru, nekom javnom probitku, a tek drugostepeno probitcima njihovih vlasnika. Zakonodavac je vrlo dobro predvidio, da mali šumski posjedi sa joovršinom do 100 hektara nisu u stanju vršiti sve one zadatke, koje su im kao takvima u prvom redu namijenjene, pa se stoga moraju udružiti u šumske zadruge, kako bi tim funkcijama mogle lakše udovoljavati i kako bi državna vlast mogla nad udruženim švimskim posjedima lakše vršiti nadzor. Iz dosadašnjeg smo razmatranja vidjeli, da se na velikom šumskom posjedu lakše provode sve one gospodarske i uzgojne mjere koje su potrebne, da šumsko zemljište stalno ostane dovoljno^ obrašteno drvećem. Tim samim je osigurana i mogućnost provedbe svih šumsko-redarstvenih mjera, kojima se želi spriječiti odronjavanje i puzanje zemlje, stvaranje usova, nagle poplave i promjene u temperaturi, stvaranje močvara a š time i nezdravih krajeva, stvaranje bujica te stvaranje i širenje naše velike narodne nesreće — golog Krša. Udruženi mali šumoposjednici lakše će se obraniti i od svih tih nevolja i nesreća, a osim toga će u zadruzi steći i jači osjećaj odgovornosti i prema društvu i prema općim probitcima zajednice. Kako i u kojem će se pravcu kod nas razvijati šumsko zadrugarstvo i dali će se uopće stvoriti povoljni uslovi i mogućnost za njihov razvitak, teško je već sada predvidjeti. Činjenica je, da je narod izgubio mnogo povjerenja u sve, što je zajedničko, a pogotovo u zajedničku imovinu. Za to je potrebno iz temelja mijenjati dosadašnju strukturu komunalnog šumskog posjeda, a potreban je i požrtvovan rad u samom narodu, kojemu treba opet vratiti vjeru u njegov tradicionalni zadružni način života. VI. ORGANIZACIJA ZADRUŽNOG SELJAČKOG ŠUMSKOG GOSPODARSTVA. Od neostvarenih zadataka šumarske politike, predviđenih Zakonom o šumama, ostao je do sada neostvaren i neriješen i problem zadružnog gospodarstva seljačkih šumskih posjeda, predviđen u § 107—111 Zakona o šumama. U smislu § 180 istoga Zakona nisu se ove odredbe mogle odmah po stupanju na snagu Zakona primjenjivati, nego tek onda, kada se donese zako n o zadru gama . Kako je zakon o zadrugama donesen tek 11. rujna 1937. god., ostale su i sve pomenute odredbe u pogledu osnivanja šumskih zadruga samo pusto slovo na papiru. Prije nego pređemo na razmatranje organizacije našeg seljačkog šumskog gospodarstva na zadružnoj osnovi, potrebno je istaći barem najvažnije principe Zakona o zadrugama, jer se oni primjenjuju i na šumske zadruge. Gospodarska zadruga je u smislu tog zakona društvo neodređenog broja članova (zadrugara) sa promjenljivim brojem poslovnih udjela, u kome svaki član učestvuje neposredno i ,koje zajedničkim vođenjem poslova, po načelu uzajamne pomoći članova, ima zadatak da unapređuje njihov prirad. 134 |