DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1942 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Ing. STJEPAN KANOTI Zagreb ZADRUŽNO ŠUMSKO GOSPODARSTVO GEMEINSCHAFTLICHE FORSTVVIRTSĆHAFT (Svršetak) Mali šumoposjednik prodaje obično samo šumske poluprerađevine: cjepanice i oblu građu, jer nije u stanju preraditi šumske proizvode u gotove trgovačke artikle. Preko granica naše Države izvozi se godišnje nekoliko stotina tisuća kubika šumskih polufabrikata, koji se tamo dalje prerađuju i onda vraćaju k nama, ali deset puta skuplji, nego su izašli iz naše Države. Na taj način na našem drvetu najprije dobro zarađuju naši domaći posrednici, zatim strani posrednici i strani radnici, a onda se taj isti materijal, samo u drugom obliku, vraća opet k nama. Tada ga plaćamo po kilogramu a ne po kubnom metru. Međutim bi bilo pravo, da sva ta zarada ostane u rukama onoga, koji je na tim proizvodima radio, to jest u rukama našeg malog šumskog posjednika i našeg radnika. Pod sadašnjim prilikama i uslovima to je međutim nemoguće Za 5 ili najviše 10 hektara šume naš mali šumoposjednik ne će i ne može podizati pilanu ili bilo kakvu tvornicu za preradu drveta.. Jedino zadrugarstvo spašava i u ovom slučaju. Preradbom drveta u gotove trgovačke artikle ostat će u rukama naših malih šumoposjednika sva ona dobit, kojom bi se inače koristilo samo nekoliko osoba i to većim dijelom stranaca. U nekim našim krajevima razvijeni su razni kućni obrti, pa među njima ima mnogo i takvih, koji se bave izradbom raznih predmeta iz drveta. Ovaj obrt je međutim svuda slabo ili nikako organiziran, pa seljak nema od njega bogzna kakve koristi, jer svu izrađenu robu mora i opet prodavati raznim seoskim prekupcima, koji mu plaćaju minimalne cijene, pa na njoj samo oni dobro zarađuju. Organizacijom takvih kućnih obrta na zadružnoj osnovi, mnogi do sada zaostali i siromašni krajevi bili bi moralno i materijalno preporođeni! Pošto mali šumoposjednik ne može svoje šumske proizvode prodavati izravno velikim drvarskim poduzećima ili konzumentima, ne preostaje mu drugo, nego svoje drvo dovoziti na najbliže domaće tržište. Posljedice su toga očite: lokalna tržišta postaju prenatrpana šumskim proizvodima. I zaista, u šumovitim krajevima nailazimo na drvo i drVne proizvode svuda: na željezničkim postajama, na posebničkim skladištima, na cestama, ulicama, mjesnim trgovima i uopće svuda, gdjegod ima makar kakvi prazni prostor, gdje se drvo može istovariti i složiti. Ovakva slika nam pruža dojam, da ima drva svuda u izobilju, pa mu stoga i cijena pada. Zadruga, međutim, sve ovakve pojedinačne male količine drveta, koje su rasijane po raznim mjestima, sabire na svom skladištu te ih povremeno šalje izvan područja lokalnog, tržišta. Time postaju lokalna tržišta slobodnija, dobiva se utisak da drva nema tako mnogo, pa je stoga i lokalna potražnja za drvom veća od ponude. Tako zadruga indirektno pomaže i onim šumo posjednicima, koji nisu članovi zadruge, jer i oni mogu uslijed toga svoje drvo lakše i bolje prodati u svom mjestu. Tarifna politika sviju država daje obično velike pogodnosti za prijevoz one robe, koja se odprema na velike udaljenosti i u velikim količinama. Ovom pogodnošću snizuju se kadkada znatno podvozni troškovi, a prema tome se povećava čista dobit, što je kod prodaje svake robe od velike važnosti. Mali šumoposjednik nema od te pogodnosti nikakve koristi, jer odprema redovno samo neznatne količine drveta i to obično volovskom ili konjskom zapregom, koja je redovno najskuplja i najsporija. Savezi šumskih zadruga, koji raspolažu s velikim količinama raznog drvnog materijala, mogu se u velikoj mjeri koristiti takvim povlasticama i pogodnostima, a time se indirektno koriste i sami zadrugari, čije drvo zadruge, odnosno zadružni savezi, puštaju u promet. Sve naprijed spomenute prednosti šumskog zadrugarstva u pogledu trgovine drvetom takve su prirode, da se njima mogu koristiti ne samo mali nego i veliki šumoposjednici a naročito: općine, sela, samostani pa i posebnički veliki šumoposjednici. Šumske zadruge, koje se osnivaju u prvom redu u svrhu zajedničke pro 133 |