DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1942 str. 5 <-- 5 --> PDF |
nom površinom. Na taj bi način dobili za potrebe šumarske brojidbe dovoljno točnii ukupnu površinu šuma. U mnogo slučajeva moći će se prilikom snimanja odrediti i međe šuma pojedinih šumovlasnika, no bit će mnogo slučajeva, gdje će se to moći veoma težko ili se ne će nikako moći ustanoviti. Mislim ovdje na komplekse privatnih šuma malih seljačkih šumoposjednika, gdje mede nisu u naravi označene. Da se saznaju međe, morali bi prilikom snimanja biti prisutni i dotični šumovlasnici, te bi se iste prema njihovu izkazu unosile u skicu. Ne treba ni spominjati, da bi tom prilikom dolazilo do raznih neželjenih izpada (prepirke zbog međe i si.). Ipak bi tako dobivene granice kao i površine bile samo približne, a za samu brojidbu nije ni važno, da se znadu međe ovih malih šumskih posjeda, koji su često tako malene površine, da u nacrtu (karti 1 : 100.000) ne bi uopće dolazile u obzir. Dovoljno je znati za neki suvisli kompleks, koji pripada takvim šumovlasnicima, koliko imade u njemu vlasnika i kolike su od prilik e površine pojedinog od njih (ovdje bi se mogli upotrijebiti podatci gruntovnice ili dapače izkazi samih vlasnika, jer se ne radi o površini šume, kao takove, već o podatcima o veličini šumskog posjeda, odnosno gospodarstva, za obrazac 8 brojidbe). Za veće privatne šumske posjede, na pr. od 30 ha na više, trebalo bi svakako snimiti i međe njihove. Dobivši tako osnovne brojidbene podatke t. j . površine i opise šuma, mogli bismo izpuniti prvih 15 obrazaca statistike, koji prikazuju u glavnom stanje šuma i proizvodnu sposobnost njihovu. Posljednji od ovih t. j . obrazac 15 (»Proizvodna sposobnost šuma«) za sada je najviše izložen opasnosti da bude popunjen podatcima, koji su daleko od stvarnosti. To proizlazi odatle, što su podatci obrazaca 1—14 prilično nesigurni, a izkazivanje drvne mase i prirasta uzko je vezano s površinom. Za približno točne podatke u obrazcu 15 potrebno nam je__za sve šume u kotaru (razlučeno po vrsti vlasništva), ili točnije rečeno za svak u sastojinu, ne samo točna površina, već i opis šume (vrst drveća, starost, obrast i bonitet tla). Ovo je za sada moguće dati donekle samo za državne, imovinske i neke šume iz § 56. zakona o šumama i to ne posve točno. Za najveći dio posebničkih šuma, a osobito za male seljačke šumske posjede, to je sada upravo nemoguće znati, jer se ne vodi o njima nikakova očevidnost. Kako je već naprijed spomenuto, potrebni podatci za kratki opis ovih šuma mogli bi se pribaviti prilikom snimanja njihovih površina, te onda računom izvesti potrebni zaključci. Posebnu potežkoću predstavljaju za kotarske šumare promjenljivi podatci od 16. obrazca dalje, koje treba svake godine prikupljati i sređivati. Za državne šume i ostale veće šumoposjednike, gdje se vode očevidnici o sječama i drugim izkorišćavanjima šuma, to je razmjerno jednostavan posao. Ali na potežkoće opet nailazimo kod malih privatnih šumovlasnika. »Uputstva« doduše propisuju, da se od ovakovih šumoposjednika podatci pribavljaju t. zv. anketnim putem, to jest izravnim izpitivanjem samo stanovitog broja pojedinih tipova statističkih objekata (šum. posjeda, kućanstva, obrta i t. d. Računanjem prosječnih podataka za pojedini tip i množenjem s ukupnim brojem pojedinih tipova dobivaju se traženi podatci. Ali potežkoća leži baš u izravnom izpitivanju pojedinih tipova, osobito kad se radi o seljačkim gospodarstvima i obrtima. Nepovjerenje i nerazumijevanje za samu svrhu brojidbe uzrok je davanju često posve krivih podataka ili pače uzkraćivanju svakog podatka (bojazan da se ne radi možda o odmjeri poreza ili o oduzimanju zemljišta i t. d.). Svako obrazlaganje i upućivanje, da se radi samo o stastističkim podatcima, koji ne će imati nikakovih posljedica u posjedu razpolaganja imovinom, često puta ne pomažu ništa, a često imaju pače i protivan učinak, jer seljak misli da se hoće zaobilaznim putem doći do pravog cilja. Osobito je takovo mišljenje danas, kada se u svrhu pravilne prehrane vrše razna popisivanja i prisilni odkupi živežnih namirnica. Prema tomu često puta, ili bolje rečeno, gotovo uvijek, šumaru ne preostaje drugo, nego da podatke o sječi i potrošnji drveta te o izkorišćenju nuzgrednih šumskih užitaka, dobije na posve zaobilazni i kao slučajni način t. j . u razgovoru prilikom uredovanja povodom sasvim druge stvari. Naravno da tako »uzputne« podatke treba na više mjesta prikupiti i provjeriti (odnosno procjeniti) njihovu vrijednost i upotrebu i tek onda ih uzeti u račun. Sav taj posao također iziskuje dosta vremena i ne može se odrediti rok za njegovo svršavanje — a za brojidbu je važno, da bude na vrijeme izrađena, inače gubi svoju vrijednost. 131 |