DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1942 str. 4 <-- 4 --> PDF |
je taj posao baš u vrijeme, kad su kotarski šumari bili upravo obasipani raznim vhitnim, povjerljivim« i t. d. raspisima vojničke prirode, kojima su također morali udovoljavati na vrijeme i po mogućnosti što točnije. Razumljivo je, da je šumarska brojidba kod toga loše prošla, jer — nemojmo se zavaravati — premda se danas obćenito priznaje i uočuje golema važnost statistike, većina šumara »na terenu « ipak daleko veću važnost i prednost pridaje poslovima uređivanja i uzgajanja šuma te šumarskog redarstva, dok za brojidbu ostavlja tek možebitno preostalo vrijeme. Pogriješna je bila predpostavka izrađivača spomenutih »Uputstava«, da se za prvu (1938./39.) godinu sastavi podpuna brojidba, makar i ne sasvim točna, jer za valjano izpunjenje svih 39 obrazaca statistike treba mnogo više vremena, nego što ih kotarski šumari posvećuju i mogu posvećivati statistici. Bilo je zamišljeno, dakle, da se za 1938./39. godinu sastavi makar i netočna, ali podpuna brojidba, koja će se tokom daljnjih godina popravljati i nadopunjavati tako, da bi za nekoliko godina dobili točnu, razrađenu i podpunu statistiku. Međutim ovdje je učinjena posve kriva psihološka predpostavka. Kad je kotarski šumar konačno nekako složio i »uskladio« sve rubrike i obrazce, da mu se slažu, kako to zahtijevaju »Uputstva« i raspisi, te nakon nekoliko primljenih požurnica odpremio podatke višoj vlasti, onda je olakšano odahnuo i spremio koncept statistike 1938./39. te se predao drugim poslovima. Ali došlo je ubrzo vrijeme, da se slaže statistika za 1939./40. Sad bi, dakako, trebalo, prema namjeri izrađivača »Uputstava«, pregledavati, nadopunjavati i izpravljati prošlogodišnje podatke, prikupiti nove i tako popravljenu brojidbu odaslati višoj vlasti. Ali jedno je teorija a drugo život. Kotarski šumar dospije misliti na brojidbu, kad mu dođe rok za nju, i onda zbog obsežnosti posla nema ni volje ni vremena da je dotjeruje, već je sretan što ima lanjske podatke, od kojih one promjenljive po sjećanju i izkustvu izpravi i na vrijeme dostavi nadležnoj vlasti. Pogotovo je to slučaj na on´m kotarevima, gdje se u međuvremenu desila promjena na mjestu kotarskog šumara. Novopremješteni šumar nije još dobro upoznao svoje područje, pa je sasvim prirodno da se posluži podatcima svog predšasnika od prošle godine (tim prije, što mu nije poznato ukoliko su prijašnji podatci točni i na koji su način prikupljeni). I tako se to ponavlja, odnosno ponavljat će se svake godine. Podatci, koji zbog kratkoće vremena u 1938./39. godini razumljivo nisu mogli biti točni, postali su, eto, temelj, na kojem počiva naša brojidba, i oni će se sa svojim pogriješkama voditi i nadalje, premda ne odgovaraju stvarnosti. To su posijed´ce pogriješnog uvođenja u život »Uputstava«, jer se najedamput htjelo sve, a nije se računalo s mogućnošću izvedbe. Držim, da je trebalo uređenje brojidbe provesti postepeno, ali zato od početka točno sa sigurnim podatcima. U prvom red treba znati točnu površinu šuma i šumskog zemljišta, jer je površina osnova, iz koje se izvode svi drugi podatci. A baš ovdje nalazimo mnogo netočnosti. Površine se kod nas redovito uzimaju iz katastra i gruntovnice (u koliko se prilikom sastava gospodarske osnove ne vrši reambulacija međa), koji se razlikuju od stanja u naravi, jer se promjene u vrsti kulture ne provode redovito (a često se uopće ne provode). Time baš podatci o šumama trpe na točnosti, jer se u katastru i gruntovnici iz kazuju kao šume takve površine, koje to već odavna nisu, već su izkrčene i pretvorene u poljodjelsko tlo. Da dobijemo posve točne površine, trebalo bi provesti obnovu čitavog katastra i gruntovnice. Međutim na to će trebati još dugo čekati, a za potrebe šumarske brojidbe nije ni nuždna baš tako velika točnost. Dovoljno bi bilo sastaviti samo »šumski katastar«, t. j . obaviti premjer samo šumskih površina, koji bi služio izključivo u šumskobrojidbene svrhe. Šumske površine mogle bi se snimiti, recimo, pomoću Bezardove busole radi ustanovljenja veličine. Taj bi posao mogli obaviti kotarski šumari u primjerenom roku, ili bi ga obavile, radi pospješenja samoga posla, posebne »terenske sekcije«, koje bi tom prilikom prikupile i ostale podatke vezane s površinom (opise šuma po vrsti sastojina, po vrsti drveća, uzgoju, starosti i debljine stabala i t. d.). Naravno da bi se kod tog posla izpustile šume, za koje postoje uređajni elaborati s izmjere 130 |