DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1942 str. 3 <-- 3 --> PDF |
^ HRVATSKI ŠUMARSKI LIST GOD. 66. SVIBANJ 1942. Ing. M. ŠPIRANEC (Sv. Ivan Zelina): O NAŠOJ ŠUMARSKOJ BROJIDBI ETWAS VON UNSEKER FORSTSTATISTIK ´ — -—;- -- Danas je već obćenito priznata važnoL,t brojidbe i njezina velika uloga u svim granama ljudske djelatnosti. Brojidba je temelj, na kojem počiva svaka smišljena radnja oko uređenja i poboljšanja prilika bilo koje vrsti narodnih ili državnih potreba. Ona je putokaz, koji nam daje smjer, u kojem treba da se razvije neka akcija, barometar koji osjetljivo bilježi svaku promjenu na bolje ili gore u svakoj grani prirada, prosvjete ili uljudbe uopće. Točna i podpuna državna brojidba pokazuje s jedne strane jasnu sliku stanja neke države i njezine mogućnosti u proizvodnji materijalnih i duhovnih dobara, a s druge strane odkriva potrebe radi pokrića možebitnog manjka ili upodpunjenja nedovoljne proizvodnje. Na temelju brojidbe mogu se praviti osnove za budućnost i odrediti mjere, koje su nuždne za izvedbu tih osnova. Posve je izključeno, na primjer, da bi Njemačka u sadašnjem ratu mogla postići tolike uspjehe, da se nije za vremena temeljito priredila. Ne malu zadaću obavila je u pripremama točna brojidba, koja je dala jasnu sliku mogućnosti i pokazala na eventualne nedostatke, koji su uklonjeni, te tako stvorila mogućnost izrade preciznog plana vođenja rata (ili bolje reći planova — zbog različitih mogućih obrata i situacija, koje su se imale predvidjeti za vrijeme trajanja samoga rata). Za mnoge je zemlje šumarstvo jedna od najvažnijih grana narodnog prirada. Zbog toga je nuždno, da i ta grana prirada imade točnu i podpunu brojidbu, kako bi se dobila vjerna slika stanja šumarstva i šumarska politika zemlje postavila na zdrave temelje. Među takove države, u kojima šumski prirad ima veliku ulogu u općenarodnom gospodarstvu, pripada i Hrvatska. Radi toga. je potrebno, da i mi uredimo našu šumarsku brojidbu tako, da nam bude ogledalo prilika i mogućnosti na tom polju. To je potrebno i zbog toga, što cijela država ne pruža jednoličnu sliku u pogledu važnosti šumarstva odnosno u pogledu načina vođenja šumarske politike. Mora se priznati, da danas još nemamo točne i pouzdane brojidbe šuma i šumskog prirada. Prije prvog svjetskog rata imali smo dosta dobre podatke, ali ti danas više ne odgovaraju stanju u naravi, a poslije rata nije se odmah od početka počelo sustavno prikupljati i obrađivati gradivo. Od vremena do vremena mijenjao se okvir i obseg traženih podataka — tapkalo se, tako reći, u tami, bez pravog i određenog cilja. Tek izdavanjem »Uputstava za vođenje statistike šuma i šumske privrede«, koja su izašla početkom god. 1939., udaren je temelj i izrađena osnova, po kojoj se trebala urediti šumarska brojidbena služba. Međutim u samom provođenju ove osnove pošlo se krivim putem. Godinama nismo imali sustavnu i jedinstvenu brojidbu niti izgrađenu organizaciju prikupljanja podataka, a novim se »Uputstvima« htjelo u roku ođ jedne godine stvoriti obsežnu i razrađenu (detaljiranu) šumarsku statistiku. Posao prikupljanja podataka i sređivanja istih pao je u glavnom na kotarske šumare, koji su ga morali svladati pokraj ostalih redovitih poslova, a doŠao 129 |