DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1942 str. 26 <-- 26 --> PDF |
društvo ne predstavlja samo materijalnu nego i moralnu vrijednost kao baština pređašnjih šumarskih pokoljenja. 3. Obzirom na činjenicu, da će se upotreba doma već tokom naredne godine iseljenje šumarskog fakulteta izmijeniti, tajnik predlaže, da se za sada ne vrše nikakovi veći popravci, već samo najnužniji za uzdržavanje zgrade. Međutim Ing. M. M a r k i ć predlaže, da bi svakako bilo potrebno izvršiti popravak prilaznog hodnika iz Vukotinovićeve ul., jer će taj hodnik uvijek ostati netaknut. Zaključak: Usvaja se prijedlog Ing. M. Markića i ovlašćuje predsjednik, da poduzme sve potrebno za ovaj popravak, koji će se isplatiti iz u svrhe popravka šumarskog doma u proračunu osigurane svote. 4. Konačno Prof. dr. J. B a 1 e n predlaže, da se u sadanjem muzeju izvrši revizija muzejskih predmeta i izvrši nova nomeklatura. Ovaj posao mogao bi se povjeriti bilo starijem šumaru (pa i u mirovini) bilo kojem studentu šumarstva, ako se ovaj posao ne može povjeriti mlađoj stručnoj sili. Zaključak: Prijedlog se i:svaja. VI. PITANJE ŠUMARSKOG PODMLATKA. Pitanje šumarskog podmlatka stavlja se na dnevni red s razloga pomanjkanja šumarskih inženjera, te srazmjerno malog broja studenata šumarstva. Prema stanju od 1. I. 1942. god. u državnoj službi nalazi se svega 551 šum. inženjera, od čega otpada 167 na šumarske vježbenike. Zanimiv je raspored obzirom na pojedine generacije, a o čemu nam pruža pregled prema činovnim razredima. Taj nam pregled kazuje, da je: u IV. čin. razredu 1 šumar, u V. „ 16 šumara, u VI. „ 114 u VII. „ 29 u VIII. „ 47 u IX. „ 94 u X. „ 83 Nasuprot ovome broju stoji potreba (racu najuči i najbližu budućnost) od približno: za šumarije, i kotarske oblasti 400 šumara, za ravnateljstva i velike župe 150 za taksativne poslove posebni 50 „ za bujičarstvo 50 „ za provedbu drvarske politike 50 „ u ministarstvu 50 „ dakle u svemu 750 šumara — šumarskih inžinjera. Ovaj broj izrađen je obzirom na novo cazgraničenje odnosno osnivanje ravnatelj stava šuma i šumarija i, kako je već rečeno, odnosi se za potrebe današnjice i najskorije budućnosti. Broj studenata šumarstva na zagrebačkom gospodarsko-šumarskom fakultetu u zimskom poljeću 1941./42. godine iznosio je: u I. godištu 31, u II. godištu 44, u III. godištu 33, u IV. godištu 38, iz čega izlazi, da se u prvo godište upisalo studenata ispod prosjeka sve četiri godine, jer prosjek iznosi okruglo 36 studenata. U raspravi prof. Dr J. B a 1 e n iznosi mišljenje, da bi se broj studenata mogao povećati podjeljivanjem stipendija sa strane ministarstva šumarstva i rudarstva. Podjelom stipendija privukla bi se pažnja za šumarski studij i time bi se povećao broj studenata. Stipendistima pak mogli bi se dobiti vrlo dobri stručnjaci i marljivi radnici, jer bi primanje stipendije svakako bilo uslovljeno valjanim svršavanjem nauka, a pored toga moglo bi i trebalo se odrediti i vršenje ferijalne prakse stipendista kod raznih šumarskih ustanova tako, da bi stipendisti već tokom studija stekli i izvjesnu paktičnu izobrazbu, koja bi mu vrlo dobro poslužila pri stupanju u službu. Ing. A. Asančaić je mišljenja, da bi se pored podjele stipendija trebala provesti i promičba za šumarski studij navodeći primjer iz 1919. godine, koje je provedena promičba za studij šumarstva i imala za posljedicu rekordan broj studenata šumarstva. Dodaje, da se u praksi osjeća pomanjkanje stručno-pomoćnog osoblja, koje pomanjkanje bi se moglo ukloniti ostvarenjem srednje šumarske škole, te davanjem stipendija i za ove škole, naročito za đake iz građanskih škola. U vezi sa srednjim šumarskim školama Ing. M. M a r k i ć iznosi, da se potreba šumarskog stručno-pomoćnog osoblja ne osjeća u skupini uzgoja i taksacije šuma, nego u skupini iskorišćavanja šuma, odnosno preradbe drveta. O pojačanju ili bolje ubrzanju proizvodnje šumara putem skraćenja studija izjavljuju se svi odbornici protiv s navodom, da su protiv skraćenja studija i ostali pa i najmlađi kolege, koje su upitali za mišljenje, raspravljajući o ovom pitanju. Ing. P. Beč i r a g i ć pledira, da se do osnutka šumar skog fakulteta u Sarajevu stipendije podjeljuju naročito siromašnim studentima iz područja Bosne. Zaključak: Pojačani interes za šumarski studij neka se izvrši u prvom redu putem podjeljivanja stipendija i to po ministarstvu šumarstva i rudarstva, a zatim i prikladnom pro- mičbom. VII. KRETANJE U ČLANSTVU. 1. Saopćuje se dopis Kluba šumara Hrvatskog šumarskog društva u Banjoj Luci br. 3./42. od 13. II. 1942. god., u kojem ovaj predlaže, da se i uvjetno primljenim članovima redovito šalje Šumarski list, a nakon što ovi dadu izjavu, da će dugovinu stare članarine u redu isplatiti (br. 45./42.). Tajnik izvješćuje, da je odaziv za uplatu dugovine na staroj članarini bio do sada vrlo slab, jer je na račun duga dio dugovine uplatio svega jedan član. Međutim kako redovita članarina obzirom na ustezanje na isplatnim blagajnama stiže, to se članovima- dužnicima šalje Hrvatski šumarski list po primitku članarine za odnosni mjesec. Predlaže se i za dalje ovakav postupak. Zaključak: Predloženi način odobrava se. 2. Prema dopisu Kluba šumara u Banjoj Luci br. 5./42. od 2, II. 1942. god. šumari sa srednjoškolskom kvalifikacijom tamošnjeg područja sudjelovat će u radu Hrvatskog šumarskog društva samo u onom slučaju, ako mogu biti redoviti članovi. Stoga Klub predlaže: »da se primi u svojstvu redovitih članova svi šumari, koji su svršili sarajevsku srednju školu, 152 |