DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1942 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Zaključak: Izvještaj se uzima ododbrenjem na znanje. b) K cijeni tislianja Šumarskog lista. Bu dući da se kod petitnog sloga počam od prvog ovogodišnjeg broja prešlo ne samo na veće iskorištavanje stranice po površini nego i po zbitosti sloga, to je spram zaključka od 8. XII. 1941. god. povišena i cijena tiskanja za petit slog u iznosu od 15 Kuna po stranici. Kako je uz ovo neznatno povišenje cijena iskorištenje stranice znatno veće, jer mjesto prijašnjih 14 redaka na visinu od 5 cm dolazi sada 17 re daka, to se moli odobrenje ove povišice. Zaključak: Povišenje od 15 Kuna po stra nici petitnog sloga odobrava se. c) Ministarstvo šumarstva i rudarstva na ručilo je i ove godine 500 primjeraka posebnih otisaka normativnih naredaba — posebnog pri Zaključak: uzima se odobrenjem na znanje. d) Zamjene za Hrvatski šumarski list: Za mjenu je zatražila uprava glasila Zajednice za kožu Kožarskog vijestnika (br. 1259./ 41.), a Slovensko planinsko društvo u Ljubljani zamolilo je, da bi se i dalje vršila zamjena njihovog časopisa Planinski vestnik za Hrvatski šumarski list (br. 31./42.). s Hrvatskim šumarskim listom (br. 158./42.). Sa strane Društva pak počela se zamjena Šu marskog lista s Gospodarskim glasni k o m, glasilom hrvatskih agronoma (br. 88./42.). Zaključak: Sve naprijed navedene zamjene odobravaju se. e) Pokloni Hrvatskog šumarskog lista: Državni ured za oblikovanje ciena i nadnica zamolio je za poklon 3—4 primjerka Hrvatskog šumarskog lista, dok je u 1941. god. bio pretplatnikom jednog primjerka (br. 145./42.). Prof. Dr B a 1 e n predlaže, da se uredu Zupanstva pri Poglavniku šalje jedan primjerak Hrvatskog šumarskog lista. Zaključak: Zupanstvu pri Poglavniku odobrava se jedan besplatan primjerak. Uredu za oblikovanje ciena 1 nadnica odobrava se poklon jednog primjerka, dok ostale primjerke mogu dobiti samo uz redovitu pretplatu. 6. Poklon knjig^a CIS-u. Ministarstvo šumarstva i rudarstva pod br. 2432./42.-Š u vezi s jednim izvještajem prof. Dr M. Marinovića obavijestilo je Hrvatsko šumarsko društvo, da je u knjižnici CIS-a (Međunarodnoj središnjici za šumarstvo) vrlo slabo zastupana hrvatska šumarska književnost, U vezi toga zamoljeno je naše društvo, da bi izvolilo: »a) staviti u rečenu svrhu ovom ministarstvu na raspolaganje bilo pojedina djela domaćih autora, koje ima u dva ili više primjeraka u svojoj biblioteci, — bilo komplete svojih revija; b) pozvati svoje članove, neka u rečenu svrhu odstupe po jedan primjerak svoje stručne publikacije ovom ministarstvu. Razumljivo, da dolaze u obzir samo oni članovi, koji su autori pojedinih stručnih djela.« (br. 100./42.). Po drugom dijelu zamolbe u trećem broju ovogodišnjem Šumarskog lista upućen je poziv autorima šumarskih djela, da ustupe po primjerak svoje knjige. Prije zaključka prof. Dr J. B a I e n iznosi mišljenje, da se CIS-u mogu poslati samo ona stručna djela, koja nose pečat i koja odgova raju duhu Nezavisne Države Hrvatske. Stoga bi bilo potrebno, da se sva predložena djela prije pošiljanja CIS-u po posebnom povjerenstvu pregledaju, da li ona i po vanjskom obliku (jeziku, pismu) odgovaraju i doprinose upoznavanju hrvatskog naroda. Zaključak: Prijedlog prof. Dr J. Balena prihvaća se i ovlašćuje društveni predsjednik na izbor predloženog povjerenstva, koje će za svako djelo donijeti odluku, da li odgovara načelima iznijetim u prednjem prijedlogu. 7. Komasacija 1 šumsko gospodarstvo. Svojim dopisom od 27. II. 1942. god. g. Ing. I. S m i 1 a j predložio je, da se zaključak njegovog članka »Komasacija i šumsko gospodarstvo «, koji izlazi u br. 4. Šumarskog lista, usvoji i kao stanovište Hrvatskog šumarskog društva u ovom pitanju. Nadalje je predložio, da bi se primjerci posebnih otisaka ovog članka poslali mjerodavnim osobama u komasacijskim pitanjima, kao i komasacijskim ustanovama (br. 201./42.). Srž članka, kojeg je Ing. I. Smilaj napisao mjesto predavanja u Hrvatskom šumarskom društvu, a na poticaj urednika prof. Dr Balena, sastoji se u ovom: Prema §-u 5. Zakona o komasacijama iz 1902. god. od šumskog zemljišta moglo se uvući u komasaciju >omanje šumske čestice, šikare, lugovi i ine čestice, opredieljene za pošumljenje, koje osamljeno leže među zemljištima navedenim pod toč. 1. i 2. (t. j . među poljodjelskim zemljištem) ili u ova zemljišta zasižu, u koliko se trajna njihova upotreba za druge namjene nego li za šumsku kulturu ne protivi javnom interesu, te je prikladna komasaciju olakšati.« Međutim § 6. Zakonske odredbe o nadopuni propisa o komasaciji zemljišta (od 29. VIII. 1941. god.) veli: »U komasaciju se mogu radi što podpunijeg ostvarenja skupnih probitaka komasacionih učesnika povući odnosne nekretnine bez obzira na odredbe §§ 4.—7. zakona o komasaciji zemljišta od 22. lipnja 1902. god.«, a u §-u 7. iste zakonske odredbe zahtijeva se i sastav novog katastarskog operata dotične porezne općine, kao i provedba poboljšnih radova (odvodnje). U ovom propisu Ing. Smilaj na osnovu dosadanje prakse vidi u prvom redu ugrožavanje šume, kao jedne grane narodnog prirada. a zatim svaljivanje nesrazmjernog dijela komasacionih troškova na šumsko gospodarstvo, kojemu provedena komasacija sa svim provedenim radovima (uređenje katastra, odvodnja) donosi minimalne ili dapače nikakve koristi. Na osnovu ovih činjenica Ing. Smilaj je mišljenja, da Hrvatsko šumarsko društvo predloži mjerodavnim dopunu ove zakonske odredbe s provedbenom naredbom u kojima će biti istaknuto: a) Kod šume, kao komasacionog objekta: 1. oznaka veličine šume, koja se može povući u komasaciju; 2. osiguranje nadležnosti šumarskih vlasti u slučaju komasacije šumskih zemljišta; 3. visina odštete za šumsko zemljište i način njezinog ostvarenja. b) Da se obzirom na visinu troškova komasacije, izvršenja revizije katastra, izvedbom poboljšnih radova, ne smije dogoditi, da šuma snosi troškove, koji su nesrazmjerni koristima koje provedeni radovi pružaju dotičnoj šumi. / 150 |