DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1942 str. 22 <-- 22 --> PDF |
ZAPISNIK SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA ODRŽANE DNE 22. OŽUJKA 1942. GODINE U ZAGREBU PRISUTNI. Sjednici upravnog odbora od 22. ožujka 1942. god., icoja je treća u društvenoj 1941./42. godini prisustvovali su: Ing. Ante Abramo V i ć, predsjednil?; Ing. Petar O s t o j i ć, podpredsjednili; Ing. Osl^ar P i š k o r i ć, tajnik; Oskar D r e m i 1, blagajnik; Dr Josip Ba len, urednik; te odbornici - šumarski inženjeri: Ivan A s a n č a i ć, Rasim Bečiragić, Makso F i š e r, Ivan G o d e k, Josip J o z i ć, Mihovil M a r k i ć i Petar M a t k o v i ć. Otsutnost od sjednice ispričana je, bilo neposrednim dopisom bilo izjavom prisutnih odbornika ostalim odbornicima t. j . šum. inženjerima: Vladimiru Bosiljeviću, Dane Bulutu, Krešimiru Katiću, Čedomilu Koludroviću, Milanu Rosandiću i Stjepanu Skopcu. Dnevni red: I. Otvaranje sjednice; II. Izvještaj tajnika; III. Izvještaj blagajnika; IV. Izvještaj urednika Hrvatskog šumarskog lista; V. Hrvatski šumarski dom i šumarski muzej; VI. Pitanje šumarskog podmiatka; VII. Kretanje u članstvu; VIII. Eventualije. I. OTVARANJE SJEDNICE. Sjednica je započela u 9 sati pozdravom društvenog predsjednika Ing. Ante A b r a m o V i ć a svih prisutnih odbornika. Zatim pozdravlja prof. Dr. Josipa Balena izražujući mu čestike Hrvatskog šumarskog društva na imenovanju za poglavnog župana, koje imenovanje služi na čast ne samo osobi gospodina profesora, nego jednako i šumarskom staležu. Nakon toga predsjednik saopćuje, da je na zagrebačkom fakultetu položio doktorski ispit iz šumarskih nauka društveni član Ing. Ivo H o r V a t, asistent gospodarsko-šumarskog fakulteta i izrazuje zadovoljstvo o ovoj afirmaciji šumarske struke. Prije prelaza na dnevni red predsjednik se sjeća umrlih članova Hrvatskog šumarskog društva. Među prvima je Ing. Dušan Lapaine, y upravitelj državne šumarije u Novom Vinodolskom, koji je svoj život junačkom smrću k položio za dobro hrvatske domovine, a na braniku Nezavisne Države Hrvatske (sudionici * sjednice ustaju i kliču »Slava mu!«). Nakon toga sjeća se preminulih članova u vremenu od posljednje odborske sjednice, a to su: Ing. Levin H a u e i s e, Ing. Petar G r a h o v a c, / r^ i\^ Ing. Srećko Madjarević (Slava im!). .7 II. TAJNIČKI IZVJEŠTAJ. U okviru tajničkog izvještaja iznijeto je i naglašeno: 1. Izobrazba šumarskih vježbenika. Prema zaključku sjednice upravnog odbora od 8. XII. 1941. god. ovo pitanje trebalo se raspraviti na sjednici društvenih odbornika u Zagrebu, te je to i izvršeno dne 21. III. 1942. god., a prema zapisniku br. 269./43. Na ovoj se sjednici nakon razmatranja predmeta došlo do zaključka, da slaba sprema šumarskih vježbenika, koja se očituje prigodom polaganja državnog stručnog ispita za samostalno vođenje šumskog gospodarstva rezultira iz dviju komponenata: Prva je komponenta nedovoljna teoretska sprema koju šumarski inžinjeri donose iz školskih klupa, a druga je komponenta nedovoljna i manjkava praksa šumara početnika t. j . kao šumarskih vježbenika. Nedovoljna teoretska sprema posljedica je i pomanjkanja življe veze studenata šumarstva sa šumom i radovima u šumi, preslabo zaokruživanje znanja u vježbeničkoj službi posljedica je opet činjenice, da se svaki šumarski vježbenik smatra u prvom redu jednom radnom jedinicom, te mu se ne pruža dovoljno prilike, da svoje znanje nadopuni u praktičnom radu različitih grana šumarske djelatnosti. Obzirom na današnje vanredne prilike, kao i obzirom na pomanjkanje stručnog osoblja na sjednici od 21. III. zaključeno je, da bi se za sada moglo krenuti putem poboljšanja samo u izobrazbi studenata šumarstva i to na ovaj način: 1. skrenuti gospodarsko-šumarskom fakultetu, odnosno profesorskom zboru pažnju na činjenicu slabe teoretske spreme mladih inžinjera šumarstva; 2. za upotpunjenje teoretske obuke studenata šumarstva potrebna je jedna prikladna šuma, a ta je šuma Maceljska gora, danas vlastničtvo državnog šumskog poduzeća »Turopolje « (prije F. Deutscha sinovi), pa je potreiano predložiti Ministarstvu šumarstva i rudarstva, da se ova šuma stavi Gospodarskošumarskom fakultetu za praktičnu obuku na raspolaganje time, da se osnova za rad u ovoj šumi izradi u sporazumu s istim ministarstvom. Kako bi se praktična obuka doista mogla izvesti bilo bi potrebno da ministarstvo šumarstva i materijalno pripomogne izgradnjom nastambi za profesore i studente za vrijeme zorne obuke, a ovu obuku stalno potpomaže osiguranje prehrane studenata; 3. da se provede revizija naukovne osnove u pravcu, da studenti za vrijeme studija na naprijed iznijetim praktičkim radovima provedu najmanje pola godine, te da im se pruži jače komercijalno znanje. Prof. Dr. J. B a 1 e n moli ovlašćenje od sjednice, da o zaključcima izvijesti sjednicu profesorskog zbora gospodarsko-šumarskog fakulteta, a koja će sjednica biti održana kroz koji dan. Zaključak: Upravni odbor u cijelosti prihvaća zaključke sjednice od 21. III. 1942. god. te ovlašćuje prof. Balena, da o njima obavijesti profesorski zbor na prvoj njegovoj sjednici. 2. Hrvatsko staleško organiziranje. Kako je društveni predsjednik Ing. A. Abramović na sjednici odbora od 8. XII. 1941. god. izvijestio staleško organiziranje (ustrojavanje) cjelokupnog hrvatskog javnog života vršit će se 148 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1942 str. 23 <-- 23 --> PDF |
prema Poglavnikovoj Odredbi o osnutku staliških i drugih postrojbi u okviru Hrvatskog ustaškog oslobodilačkog pokreta od 25. XI. 1941. god. Prema saopćenju savezničara Hrvatskog saveza uljudbenih i prosvjetnih društava Dr. M. Starčevića, Hrvatsko šumarsko društvo bit će uključeno u ovaj savez poput ostalih sličnih društava (agronoma, veterinara, inžinjera i t. d.), te da se tako u narodu na općem prosvjetnom radu nađu zajedno svi stručnjaci i time izvrši zadaća narodnog prosvjećivanja u punoj mjeri. Do sada nisu izašle još nikakove odredbe o pristupanju društava savezu budući da se prikupljali i sređivali podaci o društvima. Samo organiziranje izvršit će se na osnovu posebnog propisnika, kod čije će izrade sudjelovati predstavnici zainteresiranih društava. Stoga je savezničar pozvao Hrvatsko šumarsko društvo: 1. da odredi jednog člana, kao stalnu vezu između saveza i društva; 2. da se odrede 2—3 člana, koji bi sudjelovali na izradi pomenutog propisnika. Zaključak: Za stalnog izaslanika određuje se društveni tajnik Ing. Oskar P i š k o r i ć, a za izaslanike društva Icod izrade pomenutog propisnika upućuje se: Ing. Ante A b r a m o- v i ć, Ing. Ivo G o d e k, Ing. Mihovil M a r k i ć i Ing. Oskar P i š k o r i ć. 3. Predavanja Hrvatskog šumarskog društva. Kako bi kod organizacije predavanja Hrvatskog šumarskog društva mogli sudjelovati svi članovi, u br. 11. Šumarskog lista iz 1941. god. (str. 500.) upućen je svemu članstvu poziv na suradnju kako obzirom na teme predavanja, tako i obzirom na osobu predavača. Ovom pozivu nije uslijedio ni jedan odaziv, te se pristupilo realiziranju nacrta izrađenog po upravi društva: Međutim od nacrta mogla su biti ostvarena samo dva predavanja: 1. Prof. Dr. M. Ivšića: »Šumsko gospodarstvo u sklopu narodnog gospodarstva, održanog dne 9. XII. 1941. g.; 2. Prof. Dr. M. Mar ino vica: Ustrojstvo drvarskog prirada u Njemačkoj, održanog dne 3. veljače 1942. g. Ostala predviđena predavanja nisu mogla biti održana s razloga, što su zamoljeni predavači izjavili, da im je zbog prezaposlenosti nemoguće zamoljeno predavanje održati. Predavanja posjetili su uglavnom šumari. Slušača iz redova studenata šumarstva bilo je vrlo malo, kao i posjetioca iz izvanstručnih krugova, iako su predavanja bila objavljena ODetovano u zagrebačkim dnevnicima. Međutim među posjetioce predavanja zabilježiti nam je rektora EKVS-a Dr M. Sladoviča, dekana Gospodarsko-šumarskog fakulteta Dr P. Kvakana, sveuč. prof. Dr A. Petračića, upravitelja Gospodarsko-društvovnog zavoda Dr Drag. Cutvarića, šumarskog ataše-a pri njemačkom poslanstvu u Zagrebu W. Funka, kao i druge odlične posjetioce. Zagrebački su dnevnici svakom prilikom donijeli kraći ili opširniji prikaz održanog predavanja. Kao naredno predavanje treba se održati Ing. Solca. šum. savjetnika o primjeni drveta u graditeljstvu, a napose o izgradnji drvenih kuća. Zaključak: Izvještaj se u cijelosti prima. 4. Knjižnica i muzej, a) Knjižnica: Od posljednje odborske sjednice u društvenu knjižnicu zaprimite su ove nove knjige: 1. Knight-Wulpi: Furniere und Speerholz I. u. II. T. (knj. br. 1720), 2. Dr L. Vorreiter: Handbuch fiir Holzabfallwirtschaft (knj. br. 1729), 3. Dr F. KoUmann: Technologie des Holzes (knj. br. 1730), 4. Dr V. Dieterich: Forstliche Betriebswirtschaftslehre (br. 1731), 5. Ing. A. Perušić: Prilog rješavanju pitanja kultiviranja našega krasa (knj. br. 1732), 6. Ing. S. Tregubov: Les forets vierges montagnardes des masifs de Klekovača et Grmeč (knj. br. 1733). Prve četiri knjige kupljene su na trošak Društva prema zaključku sjednice od 13. IX. 1941. god. Petu je knjižnici poklonio autor, a šestu, koja predstavlja doktorsku radnju Ing. S. Tregubova, poklonio je knjižnici Ing. Piškorić, koji je od autora primio dva primjerka ove knjige. b) Muzej je primio ove predmete: 1. Od prof. Dr A. Ugrenovića 8 komada >d e s e t i n e«, koje je g. profesor svojedobno primio od šum. nadsavjetnika u m. M. Drnića , i poklon popratio ovom bilješkom: »Nakon okupacije Bosne i Hercegovine plaćao se svaki tovar drveta, koji se sjekao u baltaliku tek nakon ulaza u grad (na malti) s ´/lo tržne cijene. Nakon uplate izdana je donosiocu tovara ovakova desetina (vidi prilog). Ova se desetina plaćala sve dok nije stupila na snagu nova instrukcija za Bosnu.« 2. Od Ing. M. Kotarskog, šumarskog upravitelja kod Državnog dobra Topolovac kod Siska, primjerke rezanog furnira cvjetaste hrastovine. Zaključak: Izvještaj se uzima na znanje, a po prijedlogu prof. Dr J. Bal e n a zaključuje se, da se o ovim predmetima, donesu u Šumarskom listu posebne bilješke uz sliku desetine i cvjetaste hrastovine. 5. Hrvatski šumarski list. a) Do sada izašli ovogodišnji brojevi Hrvatskog šunmr«Eo^ lista tiskani su u nakladi od 1.000 fccrfnada svaki naprama 800 komada, koiliko/fe iznosila naklada prošle godine. Razlcfc povećanoj nakladi jest u prilivu novih članotk, kao i u očekivanju pretplatnika, jer je početkom godine povedena akcija za povećanje broja pretplatnika. U tu je svrhu u prvom redu zamoljeno ministarstvo šumarstva i rudarstva, da se na šumarski list pretplate sve državne šumarske ustanove (br. 49./42.). Zamoljen je i Savez trgovaca i veleobrtnika šumskim proizvodima, da svojim članovima preporuči pretplaćivan je Hrvatskog šumarskog lista, kao što su na pretplatu pozvane i druge gospodarske ustanove (trgovačko-veleobrtne komore, burza i dr.). Konačno je zamoljeno ministarstvo šumarstva i rudarstva, da bi u svrhu promičbe šumarstva pretplatilo na Hrvatski šumarski list knjižnice i čitaonice raznih ustanova, u kojem bi bilo interesa za šumarski stručni list, ali koje inače ne smatraju potrebnim da se na njega pretplate (na pr. knjižnica seminara pravnog fakulteta, trgovačke akademije, preparandijesi. — br. 136./42.). Posljedica ove akcije jest do sada 40 novih pretplatnika i to uglavnom uplaćene po ministarstvu šumarstva i rudarstva. 149 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1942 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Zaključak: Izvještaj se uzima ododbrenjem na znanje. b) K cijeni tislianja Šumarskog lista. Bu dući da se kod petitnog sloga počam od prvog ovogodišnjeg broja prešlo ne samo na veće iskorištavanje stranice po površini nego i po zbitosti sloga, to je spram zaključka od 8. XII. 1941. god. povišena i cijena tiskanja za petit slog u iznosu od 15 Kuna po stranici. Kako je uz ovo neznatno povišenje cijena iskorištenje stranice znatno veće, jer mjesto prijašnjih 14 redaka na visinu od 5 cm dolazi sada 17 re daka, to se moli odobrenje ove povišice. Zaključak: Povišenje od 15 Kuna po stra nici petitnog sloga odobrava se. c) Ministarstvo šumarstva i rudarstva na ručilo je i ove godine 500 primjeraka posebnih otisaka normativnih naredaba — posebnog pri Zaključak: uzima se odobrenjem na znanje. d) Zamjene za Hrvatski šumarski list: Za mjenu je zatražila uprava glasila Zajednice za kožu Kožarskog vijestnika (br. 1259./ 41.), a Slovensko planinsko društvo u Ljubljani zamolilo je, da bi se i dalje vršila zamjena njihovog časopisa Planinski vestnik za Hrvatski šumarski list (br. 31./42.). s Hrvatskim šumarskim listom (br. 158./42.). Sa strane Društva pak počela se zamjena Šu marskog lista s Gospodarskim glasni k o m, glasilom hrvatskih agronoma (br. 88./42.). Zaključak: Sve naprijed navedene zamjene odobravaju se. e) Pokloni Hrvatskog šumarskog lista: Državni ured za oblikovanje ciena i nadnica zamolio je za poklon 3—4 primjerka Hrvatskog šumarskog lista, dok je u 1941. god. bio pretplatnikom jednog primjerka (br. 145./42.). Prof. Dr B a 1 e n predlaže, da se uredu Zupanstva pri Poglavniku šalje jedan primjerak Hrvatskog šumarskog lista. Zaključak: Zupanstvu pri Poglavniku odobrava se jedan besplatan primjerak. Uredu za oblikovanje ciena 1 nadnica odobrava se poklon jednog primjerka, dok ostale primjerke mogu dobiti samo uz redovitu pretplatu. 6. Poklon knjig^a CIS-u. Ministarstvo šumarstva i rudarstva pod br. 2432./42.-Š u vezi s jednim izvještajem prof. Dr M. Marinovića obavijestilo je Hrvatsko šumarsko društvo, da je u knjižnici CIS-a (Međunarodnoj središnjici za šumarstvo) vrlo slabo zastupana hrvatska šumarska književnost, U vezi toga zamoljeno je naše društvo, da bi izvolilo: »a) staviti u rečenu svrhu ovom ministarstvu na raspolaganje bilo pojedina djela domaćih autora, koje ima u dva ili više primjeraka u svojoj biblioteci, — bilo komplete svojih revija; b) pozvati svoje članove, neka u rečenu svrhu odstupe po jedan primjerak svoje stručne publikacije ovom ministarstvu. Razumljivo, da dolaze u obzir samo oni članovi, koji su autori pojedinih stručnih djela.« (br. 100./42.). Po drugom dijelu zamolbe u trećem broju ovogodišnjem Šumarskog lista upućen je poziv autorima šumarskih djela, da ustupe po primjerak svoje knjige. Prije zaključka prof. Dr J. B a I e n iznosi mišljenje, da se CIS-u mogu poslati samo ona stručna djela, koja nose pečat i koja odgova raju duhu Nezavisne Države Hrvatske. Stoga bi bilo potrebno, da se sva predložena djela prije pošiljanja CIS-u po posebnom povjerenstvu pregledaju, da li ona i po vanjskom obliku (jeziku, pismu) odgovaraju i doprinose upoznavanju hrvatskog naroda. Zaključak: Prijedlog prof. Dr J. Balena prihvaća se i ovlašćuje društveni predsjednik na izbor predloženog povjerenstva, koje će za svako djelo donijeti odluku, da li odgovara načelima iznijetim u prednjem prijedlogu. 7. Komasacija 1 šumsko gospodarstvo. Svojim dopisom od 27. II. 1942. god. g. Ing. I. S m i 1 a j predložio je, da se zaključak njegovog članka »Komasacija i šumsko gospodarstvo «, koji izlazi u br. 4. Šumarskog lista, usvoji i kao stanovište Hrvatskog šumarskog društva u ovom pitanju. Nadalje je predložio, da bi se primjerci posebnih otisaka ovog članka poslali mjerodavnim osobama u komasacijskim pitanjima, kao i komasacijskim ustanovama (br. 201./42.). Srž članka, kojeg je Ing. I. Smilaj napisao mjesto predavanja u Hrvatskom šumarskom društvu, a na poticaj urednika prof. Dr Balena, sastoji se u ovom: Prema §-u 5. Zakona o komasacijama iz 1902. god. od šumskog zemljišta moglo se uvući u komasaciju >omanje šumske čestice, šikare, lugovi i ine čestice, opredieljene za pošumljenje, koje osamljeno leže među zemljištima navedenim pod toč. 1. i 2. (t. j . među poljodjelskim zemljištem) ili u ova zemljišta zasižu, u koliko se trajna njihova upotreba za druge namjene nego li za šumsku kulturu ne protivi javnom interesu, te je prikladna komasaciju olakšati.« Međutim § 6. Zakonske odredbe o nadopuni propisa o komasaciji zemljišta (od 29. VIII. 1941. god.) veli: »U komasaciju se mogu radi što podpunijeg ostvarenja skupnih probitaka komasacionih učesnika povući odnosne nekretnine bez obzira na odredbe §§ 4.—7. zakona o komasaciji zemljišta od 22. lipnja 1902. god.«, a u §-u 7. iste zakonske odredbe zahtijeva se i sastav novog katastarskog operata dotične porezne općine, kao i provedba poboljšnih radova (odvodnje). U ovom propisu Ing. Smilaj na osnovu dosadanje prakse vidi u prvom redu ugrožavanje šume, kao jedne grane narodnog prirada. a zatim svaljivanje nesrazmjernog dijela komasacionih troškova na šumsko gospodarstvo, kojemu provedena komasacija sa svim provedenim radovima (uređenje katastra, odvodnja) donosi minimalne ili dapače nikakve koristi. Na osnovu ovih činjenica Ing. Smilaj je mišljenja, da Hrvatsko šumarsko društvo predloži mjerodavnim dopunu ove zakonske odredbe s provedbenom naredbom u kojima će biti istaknuto: a) Kod šume, kao komasacionog objekta: 1. oznaka veličine šume, koja se može povući u komasaciju; 2. osiguranje nadležnosti šumarskih vlasti u slučaju komasacije šumskih zemljišta; 3. visina odštete za šumsko zemljište i način njezinog ostvarenja. b) Da se obzirom na visinu troškova komasacije, izvršenja revizije katastra, izvedbom poboljšnih radova, ne smije dogoditi, da šuma snosi troškove, koji su nesrazmjerni koristima koje provedeni radovi pružaju dotičnoj šumi. / 150 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1942 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Zaključak: Prijedlog Ing. Smilaja prihvaća se u cijelosti time, da se zamoli ministarstvo šumarstva i rudarstva, da ono poduzme po tom predmetu inicijativu u svoje ruke. 8. Iz dopisa Kluba šumara u Banjoj Luci br. 14./41. saopćuje se dio u kojem Klub traži, da im se prizna pravo na 20"/o od ubrane stare dugovine. Zaključak: Kako predloženi doprinos nije predviđen u čl. 8. Poslovnika za osnivanje i rad klubova Hrvatskog šumarskog društva, već samo doprinos od >20´´/o članarine članova kluba«, to se prijedlog odbija. 9. Razno, a) Sjednici odbora od 8. XII. 1941. god. nisu prisustvovali odbornici Ing. C. Koludrović i Ing. P. Matković. Od istih je članova, međutim, 9. XII. 1941. stigao brzojav, upućen 5. XII., u kojem javljaju, da sjednici ne mogu prisustvovati, jer su »službeno zaprječeni«, pa se predlaže, da se njihova otsutnost na pomenutoj sjednici ispriča (br. 1228./41.). Zaključak: Prijedlog se usvaja. b) U vezi zaključka pod III./3. sjednice od 8. XII. 1942. saopćuje se, da je Državni ured za oblikovanje cijena i nadnica svojim otpisom od 29. XII. 1941. br. 1382./42. odobrio isplatu zaključenog dodatka društvenoj namještenici Lj. Jozić (br. 9./42.). III. BLAGAJNIČKI IZVJEŠTAJ. STANJE BLAGAJNE 21. III. 1942. Gotovina Kn. b. U blagajni se nalazi gotovog novca 22.297.50 Efekti Čekovni račun kod Post. štedionice 5.996.90 Uložnica Grad. šted. broj 114015 36.621.97 „ 114016 216.282.63 I. hrv. šted. broj 120418 113.043.63 „ 120420 43.282.30 „ 120423 26.465.65 „ 308614 6.700.42 Ukupno 448.393.50 ZAKLADE Pripomoćna zaklada (Kereškenjijeva) Kn. b. Uložnica broj 115.265 Grad. šted. 94.363.42 „ 120.421 I. hrv. šted. 20.124.93 120.422 13.232.90 120.424 16.816.72 „ 120.425 6.892.18 „ 120.426 5.789.53 „ 117.265 15.273.93 „ 303.468 23.473.79 tri kom. 7% obveznica investicionog zajma 11.500.— Ukupno 207.467.40 Literarna zaklada (Boršićeva) Uložnica broj 113.788 Grad. štedione 3.227.88 Porezi za prvu četvrt t. g. uplaćeni su i to: Državni porez 17.000.´— Gradski porez ... . 3.000.— Ukupno 20.000.— Najamni ugovor 1942. prihvaćen je sa godišnjom stanarinom od Kunra 212.500.— i stigao je ovaj mjesec, nu najamnina, koja se imade četvrtogdišnje plaćati unaprijed, nije jošte stigla. U Zagrebu, 21. ožujka 1942. Blagajnik: (Br. 261. —1942.) Oskar Dremil, v. r. IV. IZVJEŠTAJ UREDNIKA HRVATSKOG ŠUMARSKOG LISTA. Urednik Hrvatskog šumarskog lista Prof. Dr. J. B a 1 e n izvješćuje, da je njegov poziv za suradnju u Hrvatskom šumarskom listu našao lijep odaziv i medu mladim kolegama i novim suradnicima, kao što se njegovoj molbi za suradnju odazvali i sveučilištni profesori (prof. Ing. Fantoni, Prof. Ing. Flogl). Zatim moli sve odbornike, da bilo usmeno bilo pismeno izraze svoje mišljenje i iznesu potrebe o načinu rada, rasporeda i sadržaja Hrvatskog šumarskog lista, a osobito obzirom na posljednja tri broja t. j . obzirom na brojeve za siječanj, veljaču i ožujak ove godine. Konačno se g. Balen zahvaljuje g. predsjedniku na izraženoj čestitci o imenovanju za poglavnog župana izjavljujući, da on uza sve nove dužnosti ostaje uvijek šumar i da ne će zapustiti rad na njivi šumarstva. Predsjednik Ing. A. Abramovi ć zahvaljuje se uredniku na njegovom trudu oko uređivanja Šumarskog lista ističući, da je jedino njegova Zasluga što se kao suradnici Hrvatskog šumarskog lista javljaju i mlađi ljudi. V. RASPRAVA O ŠUMARSKOM DOMU I ŠUMARSKOM MUZEJU. 1. Tajnik saopćuje prijedlog člana Ing. Ive C e o V i ć a o hrvatskom šumarsko - lovačkom muzeju, a u vezi s time i o šumarskom domu. Glavna misao prijedloga Ing. Ceovića jest, da bi muzej trebao biti organiziran kao državni šumarski i lovački muzej, jer je samo država, obzirom na materijalne potrebe muzeja, moguća, da muzej uredi i da ga uzdržava tako, da bi odgovarao svojoj svrsi (br. 95./42.). U vezi tog prijedloga tajnik Ing. Piškorić je mišljenja, da bi se ovo pitanje moglo riješiti na bazi posebne zakonske odredbe o hrvatskom šumarsko-lovačkom muzeju. Hrvatsko šumarsko društvo bi u ovaj muzej unijelo svoj sadanji muzej, a za uzvrat u upravi muzeja treba biti osigurano mjesto i za predstavnika Hrvatskog šumarskog društva. Prof. Dr. Bale n saopćuje, da je pitanje šumarskog muzeja potakao već prije u ministarstvu nastave, pa predlaže, da se započeti razgovori nastave, a u tu svrhu da odbor ovlasti jednog člana. Zaključak: Pitanje muzeja treba razmotriti u duhu iznijetih prijedloga, a za dogovor u ministarstvu nastave ovlašćuje se predsjednika za izbor izaslanika Društva. 2. U naprijed prikazanom prijedlogu Ing. Ceovića stavio je mogućnost, da se za šumarsko- lovački muzej upotrijebi zgrada šumarskog doma, a Hrvatsko šumarsko društvo, da u zamjenu dobije drugu jednako vrijednu zgradu. Prisutni odbornici, koji su s ovim prijedlogom bili upoznati uz poziv na sjednicu i zamoljeni za saslušanje mišljenja i drugih društvenih članova, izjavljuju, da članovi nisu za ustupanje današnjeg šumarskog doma ni za zamjenu, jer današnji dom za Hrvatsko šumarsko 151 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1942 str. 26 <-- 26 --> PDF |
društvo ne predstavlja samo materijalnu nego i moralnu vrijednost kao baština pređašnjih šumarskih pokoljenja. 3. Obzirom na činjenicu, da će se upotreba doma već tokom naredne godine iseljenje šumarskog fakulteta izmijeniti, tajnik predlaže, da se za sada ne vrše nikakovi veći popravci, već samo najnužniji za uzdržavanje zgrade. Međutim Ing. M. M a r k i ć predlaže, da bi svakako bilo potrebno izvršiti popravak prilaznog hodnika iz Vukotinovićeve ul., jer će taj hodnik uvijek ostati netaknut. Zaključak: Usvaja se prijedlog Ing. M. Markića i ovlašćuje predsjednik, da poduzme sve potrebno za ovaj popravak, koji će se isplatiti iz u svrhe popravka šumarskog doma u proračunu osigurane svote. 4. Konačno Prof. dr. J. B a 1 e n predlaže, da se u sadanjem muzeju izvrši revizija muzejskih predmeta i izvrši nova nomeklatura. Ovaj posao mogao bi se povjeriti bilo starijem šumaru (pa i u mirovini) bilo kojem studentu šumarstva, ako se ovaj posao ne može povjeriti mlađoj stručnoj sili. Zaključak: Prijedlog se i:svaja. VI. PITANJE ŠUMARSKOG PODMLATKA. Pitanje šumarskog podmlatka stavlja se na dnevni red s razloga pomanjkanja šumarskih inženjera, te srazmjerno malog broja studenata šumarstva. Prema stanju od 1. I. 1942. god. u državnoj službi nalazi se svega 551 šum. inženjera, od čega otpada 167 na šumarske vježbenike. Zanimiv je raspored obzirom na pojedine generacije, a o čemu nam pruža pregled prema činovnim razredima. Taj nam pregled kazuje, da je: u IV. čin. razredu 1 šumar, u V. „ 16 šumara, u VI. „ 114 u VII. „ 29 u VIII. „ 47 u IX. „ 94 u X. „ 83 Nasuprot ovome broju stoji potreba (racu najuči i najbližu budućnost) od približno: za šumarije, i kotarske oblasti 400 šumara, za ravnateljstva i velike župe 150 za taksativne poslove posebni 50 „ za bujičarstvo 50 „ za provedbu drvarske politike 50 „ u ministarstvu 50 „ dakle u svemu 750 šumara — šumarskih inžinjera. Ovaj broj izrađen je obzirom na novo cazgraničenje odnosno osnivanje ravnatelj stava šuma i šumarija i, kako je već rečeno, odnosi se za potrebe današnjice i najskorije budućnosti. Broj studenata šumarstva na zagrebačkom gospodarsko-šumarskom fakultetu u zimskom poljeću 1941./42. godine iznosio je: u I. godištu 31, u II. godištu 44, u III. godištu 33, u IV. godištu 38, iz čega izlazi, da se u prvo godište upisalo studenata ispod prosjeka sve četiri godine, jer prosjek iznosi okruglo 36 studenata. U raspravi prof. Dr J. B a 1 e n iznosi mišljenje, da bi se broj studenata mogao povećati podjeljivanjem stipendija sa strane ministarstva šumarstva i rudarstva. Podjelom stipendija privukla bi se pažnja za šumarski studij i time bi se povećao broj studenata. Stipendistima pak mogli bi se dobiti vrlo dobri stručnjaci i marljivi radnici, jer bi primanje stipendije svakako bilo uslovljeno valjanim svršavanjem nauka, a pored toga moglo bi i trebalo se odrediti i vršenje ferijalne prakse stipendista kod raznih šumarskih ustanova tako, da bi stipendisti već tokom studija stekli i izvjesnu paktičnu izobrazbu, koja bi mu vrlo dobro poslužila pri stupanju u službu. Ing. A. Asančaić je mišljenja, da bi se pored podjele stipendija trebala provesti i promičba za šumarski studij navodeći primjer iz 1919. godine, koje je provedena promičba za studij šumarstva i imala za posljedicu rekordan broj studenata šumarstva. Dodaje, da se u praksi osjeća pomanjkanje stručno-pomoćnog osoblja, koje pomanjkanje bi se moglo ukloniti ostvarenjem srednje šumarske škole, te davanjem stipendija i za ove škole, naročito za đake iz građanskih škola. U vezi sa srednjim šumarskim školama Ing. M. M a r k i ć iznosi, da se potreba šumarskog stručno-pomoćnog osoblja ne osjeća u skupini uzgoja i taksacije šuma, nego u skupini iskorišćavanja šuma, odnosno preradbe drveta. O pojačanju ili bolje ubrzanju proizvodnje šumara putem skraćenja studija izjavljuju se svi odbornici protiv s navodom, da su protiv skraćenja studija i ostali pa i najmlađi kolege, koje su upitali za mišljenje, raspravljajući o ovom pitanju. Ing. P. Beč i r a g i ć pledira, da se do osnutka šumar skog fakulteta u Sarajevu stipendije podjeljuju naročito siromašnim studentima iz područja Bosne. Zaključak: Pojačani interes za šumarski studij neka se izvrši u prvom redu putem podjeljivanja stipendija i to po ministarstvu šumarstva i rudarstva, a zatim i prikladnom pro- mičbom. VII. KRETANJE U ČLANSTVU. 1. Saopćuje se dopis Kluba šumara Hrvatskog šumarskog društva u Banjoj Luci br. 3./42. od 13. II. 1942. god., u kojem ovaj predlaže, da se i uvjetno primljenim članovima redovito šalje Šumarski list, a nakon što ovi dadu izjavu, da će dugovinu stare članarine u redu isplatiti (br. 45./42.). Tajnik izvješćuje, da je odaziv za uplatu dugovine na staroj članarini bio do sada vrlo slab, jer je na račun duga dio dugovine uplatio svega jedan član. Međutim kako redovita članarina obzirom na ustezanje na isplatnim blagajnama stiže, to se članovima- dužnicima šalje Hrvatski šumarski list po primitku članarine za odnosni mjesec. Predlaže se i za dalje ovakav postupak. Zaključak: Predloženi način odobrava se. 2. Prema dopisu Kluba šumara u Banjoj Luci br. 5./42. od 2, II. 1942. god. šumari sa srednjoškolskom kvalifikacijom tamošnjeg područja sudjelovat će u radu Hrvatskog šumarskog društva samo u onom slučaju, ako mogu biti redoviti članovi. Stoga Klub predlaže: »da se primi u svojstvu redovitih članova svi šumari, koji su svršili sarajevsku srednju školu, 152 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1942 str. 27 <-- 27 --> PDF |
koja je posebnom uredbom ministarstva prosvjete (iz 1939. godine) priznat rang srednje šliole, a njezinim apsolventima priznato pravo polaganja stručnog ispita i napredovanja od IX. do V. tadanje činovničiće grupe.« (br. 111. 142.). Zaključak: Kalco ovaj prijedlog nije u slcladu s propisima društvenih pravila o podjeli članstva, to se odbija. 3. Primanje novih članova: a) za redovite članove primaju se: I , V Ing. B a 1 li o v s k i Aleksandar, šum. viši !0Ing. Blaž e va c IViaksimilijan, šum. vježbenik, Prnjavor; Ing. B u j i ć Zivko, šum. viši pristav, Banja Luka; Ing. C V i t o V a c Vjekoslav, šum. viši pristav, Modruš; Ing. D u m i ć Krunoslav, šum. vježbenik. Hrvatska Mitro vica; Ing. D e g 0 r i c i j a Zlatko, šum. vježbenik, Zagreb; Ing. F i 1 i p o v i ć Hajrudin, šum. vježbenils, Ključ; Ing. Hasandedić Semsudin, šum. viši pristav, Sarajevo; Ing. Isaje v Ivan, šum. pristav, Sarajevo; Ing. Jezovše k Josip, upr. šumarije Dvor na Uni; Ing. K r e s o Sejdo, šum. vježbenik, Nova Gradiška; Ing. M a j n a r i ć Milivoje, šum. vježbenik, Fužine; I 1 \)6 /ing. T r o h a r Vladimir, šum. pristav vla i. sfelinstva Vukovar; Ing. Moća n Franjo, upravitelj šumarije, Delnice; Ing. S e r t i ć Ivo, šum. vježbenik. Ravna Gora; Ing. G o j m e r a c Milan, šum. inž. Varcaf Vakuf; Ing. Radosavljević Ivan, šumar, pristav, Ogulin; Ing. M i h a j 1 o v i ć Nikola, šum. vježbenik, Ogulin; Ing. Lonča r Milutin, šum. nadzornik. Nova Gradiška; Ing. Prs a Pavao, šum. vježbenik, Vinkovci; Ing. C e p e 1 a k Dragutin, šum. vježbenik, Vinkovci; Ing. G j u k i ć Dušan, šum. savjetnik, Sarajevo; Ing. M a r k o v i ć Ivan, šum. nadzornik, Nova Gradiška; Ing. S u r u 1 i z Muhamed, šum. pristav. Nova Gradiška; b) za izvanredne članove primaju se: K 1 i m e š Josip, viši šum. povjerenik, Sarajevo; O r o s z Aleksandar, nadšumar Lacičići, p. Sljivoševci; c) za članove podmlatka primaju se: Beu s Stanko, stud. šum., Zagreb; Dekani ć Ivo, stud. šum., Zagreb; Gjerk i Antun, stud. šum., Zagreb; Hi l Stjepan, stud. šum., Zagreb; Hulje v Matej, stud. šum., Zagreb; Ivaniševi ć Miroslav, stud. šum., Zagreb; Kub o vi ć Milan, stud. šum., Zagreb; Kordi š Franjo, stud. šum., Zagreb; Radiče v Josip, stud. šum., Zagreb; Tumb i Josip, stud. šum., Zagreb; Widr a Roman, aps. šum., Zagreb; Wehman n Stjepan, stud. šum.. Varoš; Pintari ć Stanko, stud. šum., Đakovo; Luckman n Ferdinand, stud. šum. Pož. Brestovac; Pliveri ć Krešo, stud. šum., Pleternica; c) iz članstva istupili su: I V e 1 j i ć Juraj, šum. povjerenik. Nova Gradiška; P o p j a n o V Ing. Nikola, Banja Luka. d) Umrli članovi: .yy/o^ Qxa h o V a c Ing. Petar, šum. savj., Zagreb Haueis e Ing. Levin, šum. savj. u m., Zagreb; L a p a i n e Ing. Dušan, upr. drž. šumarije. Novi Vinodol; M a d j 4r e V i ć Ing. Srećko, šum. insp. u m., ^´´´^^^/ Zagreb; " ^ d) u članstvo nije mogao biti primljen Ing. R i h t a r Ciril, šum. savjetnik Celje, jer živi izvan područja Nezavisne Države Hrvatske. VIII. EVENTUALIJE. 1. Tajnik izvješćuje o pozivu pripremnog odbora za proslavu prve godišnjice osnutka Nezavisne Države Hrvatske, prema kojem trebaju sva društva dne 9. travnja održati sjednicu svog upravnog odbora, na kojoj će se zaključiti o jednom većem radu, koji će se sprovesti tokom druge godine Nezavisne´ Države Hrvatske, a kao spomen na obnovu hrvatske države. U vezi toga predlažu: Ing. Ivo G o d e k, da bi Hrvatsko šumarsko društvo poduzelo inicijativu za pošumljavanje brijega Grmošćice na zapadnom dijelu Zagreba sa svrhom, da se taj brijeg pretvori u park, koji Je Zagrebu potreban; Ing. Josip J o z i ć je mišljenja, da bi se godišnjica mogla proslaviti podjelom jedne stipendije iz sredstava Hrvatskog šumarskog društva, a Ing. Ivan A s a nč a i ć nabacuje ideju izdavanje jedne šumarske knjige, kao trajnog spomenika na ovu obljetnicu. Zaključak: Za održavanje sjednice i donošenje zaključaka u ime cijeloga odbora ovlašćuju se odbornici iz grada Zagreba. 2. Zatim tajnik saopćuje stigle zahvale na pripomoći, koje je društvo isplatilo prigodom Božića prošle godine. 3. Za ovjerovitelje ovog zapisnika izabiru se odbornici Ing. Ivo G o d e k i Ing. Petar O s t o- j ić. Zaključeno i potpisano: Tajnik: Predsjednik: Ing. O. Piškorić, v r. Ing. A. Abramović v. r. 153 |