DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1942 str. 21 <-- 21 --> PDF |
>Ukidanjem imovnih općina pridonosi se sređivanju našeg šumarstva«). Sam članak ne donosi ništa nova, nego predstavlja opetovanje misli iznijetih u službenom obrazloženju k samoj zakonskoj odredbi. Pored toga važnost šumarstva za Hrvatsku naglašena je i u u prikazu o gradnji zgrada pojedinih fakulteta hrvatskog sveučilišta u Zagrebu. II. Priradni dnevnik »Gospodarstvo« donosi priloge »G ospodarstvo na našem Krš u«, te »M ogu li se šume seliti« s podnaslovom »Jedan poticaj za pošumljenje krša i za dobivanje veće površine poljodjelskog tla«. U prvom članku nepotpisani autor naglašuje, da su »melioracije kraških polja u hidrografskom pogledu sasvim različite od ostalih melioracija«. Hidrografske melioracije kraških polja znače reguliranje vodnog režima pomoću ponora zahtijevajući od izvršioca ovih poboljšbi velike zahtjeve znanja i opažanja, ako se hoće polučiti postavljeni cilj. Izvršenje ovih radova pisac povjerava ministarstvu prometa i javnih radova, gdje bi trebalo ustanoviti »savjetujući i kontrolni odbor , u kojim bi surađivali stručnjaci svih znanstvenih struka, osobito pak inženjeri (građevinski s dugom praksom, agronomi, šumari — pošumljivanje i uređivanje bujica), kemičari, agrarne operacije — komasacije zemljišta, zdravstveni zavod i veterinari. Ovaj odbor davao bi općenite upute za pravilno izvađanje radova na melioraciji kraških poljakultiviranju Krasa«. U članku »Mogu li se šume seliti«, kao i u članku prof. Ing. Stj. Horvata: »Hrvatsk i narod gospodarski osvaja svoj životni prostor« (u »Hrvaskom Narodu«) dodiruje se pitanje relativnog šumskog tla, a tvrdnje iznijete u ovim člancima predmetom su posebnog članka. P. HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTV O U SPOMEN PRVE GODIŠNJICE NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE U spomen prve godišnjice uspostave Nezavisne Države Hrvatske Hrvatsko šumarsko društvo na sjednici upravnog odbora održanoj dne 11. travnja 1942. godine zaključilo je izvršiti ove radove izvan svog redovnog programa rada: 1. Izdati knjigu o važnosti i zadaći šuma u suvremenom životu uopće, a za Hrvatsku napose. Knjiga će biti u prvom redu namijenjena hrvatskom seljaku, koji je u neposrednom dodiru sa šumom, kako bi mu se pružila prilika upoznati vrijednost hrvatskih šuma i kako bi ga se potaklo, da i svoj odnos spram šume uredi kao spram velikog dobra i dragocjenog svog blaga. Ova knjiga bit će doprinos ne samo Hrvatskog šumarskog društva kao cjeline, nego i svakog pojedinog društvenog člana, koji će svojim doprinosima u novcu omogućiti podjelu što većeg broja ove knjige narodu. 2. Članovi će Hrvatskog šumarskog društva, izvan svog službenog rada, povesti promičbu za iskorišćavanje svakog slobodno g komadića zemljišta nesposobnog za drugu sadnju (na pr. uz živice, puteve, bare i t. d.) sadnjom šumskog drveća. To znači sadnja po posjedniku takvog zemljišta često od svega nekoliko stabala, ali koja će sadnja od mnoštva pojedinaca predstavljati veliku šumu od desetak milijuna stabala. 3. Kao treću vidnu uspomenu na prvu godinu samostalnog državnog života zaključeno je potaknuti pošumljavanje nepošum- Ijenog dijela brijega Grmošćica, koji se brijeg nalazi na zapadnom dijelu grada Zagreba, te koje pošumljavanje znači prvi korak k ostvarenju parka u tom dijelu grada. Hrvatsko šumarsko društvo izvršilo bi tehničke predradnje (osnovu za pošumljavanje i ostale radove), dok bi se sama izvedba pošumljavanja imala izvršiti sporazumno s ministarstvom hrvastkog domobranstva, kao i uz pomoć ministarstva šumarstva i rudarstva, te grada Zagreba. Na osnovu naprijed iznijetih zaključaka pozivaju se gg. članovi na izvršenje njihovih dužnosti. Dobrovoljni prinosi mogu se poslati i čekovnom uplatnicom Hrvatskog šumarskog društva, koja se u tu svrhu prilaže ovom broju Šumarskog lista. Nadalje pozivamo gg. članove, da izvrše i drugi dio zaključaka sjednice od 11. IV. 1942. godine t. j. provedu promičbu pošumljavanja odnosno sadnje šumskog drveća . K poslu valja odmah prionuti i tokom ljeta ustanoviti potreban broj sadnica, te iste pravovremeno osigurati i za sadnju dobaviti. Krajem ožujka 1943. godine ne zaboraviti Hrvatsko šumarsko društvo izvijestiti o broju i vrsti posađenog šumskog drveća, te o broju osoba, koje su ovu sadnju izvršile. Tajništvo Hrvatskog šumarskog društva. 147 |