DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1942 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Bilješke IZRADBA AEROPLANSKIH PROPELERA IZ DEVETA Zbog svojih dobrih statističkih svojstava, te uslijed spram metala male težine, njemačko zrakoplovstvo velik broj propelera aeroplanskih motora izrađuje iz drveta. Drvo se i prije upotrebljavalo za izradu propelera, ali je velika razlika između nekadanje i sadanje izrade. U početku se komad drveta neposredno izradio u propeler, ali za današnje aeroplane s velikim naponima motora i velikim brojem okretaja takva izrada propelera nije zadovoljavala. Danas se drvo kao tvorivo prethodno priredi na bazi ukočenog (šperovanog) drveta. Za izradu propelera upotrebljava se najviše bukovo drvo. Listovi tankog furnira u hidrauličkom tijesku (preši) slijepe se u daske oko 3 cm debljine. Tako dobivene daske ponovo se sljepljuju na debljinu potrebnu za izradu propelera. Propeleri se izrađuju iz jednog tako slijepitog bloka rezanjem s pilama vrpčanicama. Od tako grubo izrezanog oblika propelera do konačnog oblika i konačne obrade dug je put preko najfinije obradbe, jer svako propelersko krilo ugrađeno u propeler (koji se sastoji od 2 do 3 propelerska krila) mora biti izbalansirano s gramskom točnošću. Obrađeni drveni propeler presvlači se poput paučine finom žičnom mrežom i potom se pristupa lakiranju. Lakiranje se opetuje više puta, a zadnji sloj laka izrapavi se pijeskom, da se ne bi sjajio. Bridovi propelera, koji sijeku zrak, Hidraulički tijesak za Ijepljenjc furuirii. lludnik oblože se metalnim ovojem. E. S. na lijevo vadi gotove furnirske daske. ŠUMARSTVO U NOVINSTVU 10. TRAVNJA 1942. U gradivu povećanih opsega dnevnih i tjednih novina od 10. travnja 1942. god. t. j . o prvoj obljetnici uspostave Nezavisne Države Hrvatske, o pojedinim pitanjima šumarstva raspravljano je, odnosno šumsko gospodarstvo dodirnuto je u »Gospodarstvu«, »Hrvatskom Narodu«, »Novoj Hrvatskoj«, »Hrvatskoj Straži «, te sarajevskom »Osvitu«. I. »Hrvatska Straža«, kao i »Osvit«, donijeli su opće preglede o idejnim smjernicama novog gospodarskog poretka t. j . sustavnog i vođenog gospodarstva. Iz članka sarajevskog »Osvita«, Ing. H. Salković: Gospodarska politika Nezavisne Države Hrvatske u prvoj godini njezinog opstanka , vrijedno je zabilježiti »osnovne momente«, koji su u prvoj godini Nezavisne Države Hrvatske utjecali na gospodarsku politiku, a koji su: »1. Poimanje države i naroda po kome je narod jedan organizam čiji je cilj i po moći i trajanju viši od cilja pojedinaca; 2. stav prema liberalizmu; 3. stvaranje novog gospodarskog poretka i učvršćenje našeg gospodarstva u taj poredak; 4. nesustavno vođenje gospodarske politike od strane bivše države i zatečeni problemi u gospodarstvu, koji su proistekli iz takvog vođenja; 5. rat i ratne posljedice, koje su se odrazile i na hrvatskom gospodarstvu.« Od šumarstva u ovom gospodarstvu naglašeno je dokidanje dugoročnih ugovora, te vršenje iskorišćavanja državnih šuma u vlastitoj režiji s izgradnjom šumskih prometnih sredstava, a navedeno, da se rješavaju »nasljeđena pitanja«: uzurpacije, meremat i šumska paša. Zagrebački tjednik »Hrvatska Straža« u svom članku »Opće smjernice hrvatske gospodarske politike« govoreći o hrvatskom šumarstvu i rudarstva naglašuje ulogu čovjeka u šumskoj produkciji, jer je »količina drveta i te kako vezana za naš postupak sa šumom, pa čovjek od jedne šume može dobiti velike vrijednosti ili je posve upropastiti«. Kao najvažniji rad u minuloj godini života Nezavisne Države Hrvatske označena je Zakonska odredba o prestanku krajiških imovnih općina, koja zakonska odredba ujedno znači »i početak bolje obskrbe drvetom hrvatskog sela, a i gradova«, a što »će se izvršiti na osnovu posebne zakonske odredbe, koju je u svom izvješću hrvatskom saboru najavio ministar šumarstva i rudarstva«. O ukidanju imovnih općina piše i dnevnik »Nova Hrvatska« (članak pod naslovom 146 |
| ŠUMARSKI LIST 5/1942 str. 21 <-- 21 --> PDF |
>Ukidanjem imovnih općina pridonosi se sređivanju našeg šumarstva«). Sam članak ne donosi ništa nova, nego predstavlja opetovanje misli iznijetih u službenom obrazloženju k samoj zakonskoj odredbi. Pored toga važnost šumarstva za Hrvatsku naglašena je i u u prikazu o gradnji zgrada pojedinih fakulteta hrvatskog sveučilišta u Zagrebu. II. Priradni dnevnik »Gospodarstvo« donosi priloge »G ospodarstvo na našem Krš u«, te »M ogu li se šume seliti« s podnaslovom »Jedan poticaj za pošumljenje krša i za dobivanje veće površine poljodjelskog tla«. U prvom članku nepotpisani autor naglašuje, da su »melioracije kraških polja u hidrografskom pogledu sasvim različite od ostalih melioracija«. Hidrografske melioracije kraških polja znače reguliranje vodnog režima pomoću ponora zahtijevajući od izvršioca ovih poboljšbi velike zahtjeve znanja i opažanja, ako se hoće polučiti postavljeni cilj. Izvršenje ovih radova pisac povjerava ministarstvu prometa i javnih radova, gdje bi trebalo ustanoviti »savjetujući i kontrolni odbor , u kojim bi surađivali stručnjaci svih znanstvenih struka, osobito pak inženjeri (građevinski s dugom praksom, agronomi, šumari — pošumljivanje i uređivanje bujica), kemičari, agrarne operacije — komasacije zemljišta, zdravstveni zavod i veterinari. Ovaj odbor davao bi općenite upute za pravilno izvađanje radova na melioraciji kraških poljakultiviranju Krasa«. U članku »Mogu li se šume seliti«, kao i u članku prof. Ing. Stj. Horvata: »Hrvatsk i narod gospodarski osvaja svoj životni prostor« (u »Hrvaskom Narodu«) dodiruje se pitanje relativnog šumskog tla, a tvrdnje iznijete u ovim člancima predmetom su posebnog članka. P. HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTV O U SPOMEN PRVE GODIŠNJICE NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE U spomen prve godišnjice uspostave Nezavisne Države Hrvatske Hrvatsko šumarsko društvo na sjednici upravnog odbora održanoj dne 11. travnja 1942. godine zaključilo je izvršiti ove radove izvan svog redovnog programa rada: 1. Izdati knjigu o važnosti i zadaći šuma u suvremenom životu uopće, a za Hrvatsku napose. Knjiga će biti u prvom redu namijenjena hrvatskom seljaku, koji je u neposrednom dodiru sa šumom, kako bi mu se pružila prilika upoznati vrijednost hrvatskih šuma i kako bi ga se potaklo, da i svoj odnos spram šume uredi kao spram velikog dobra i dragocjenog svog blaga. Ova knjiga bit će doprinos ne samo Hrvatskog šumarskog društva kao cjeline, nego i svakog pojedinog društvenog člana, koji će svojim doprinosima u novcu omogućiti podjelu što većeg broja ove knjige narodu. 2. Članovi će Hrvatskog šumarskog društva, izvan svog službenog rada, povesti promičbu za iskorišćavanje svakog slobodno g komadića zemljišta nesposobnog za drugu sadnju (na pr. uz živice, puteve, bare i t. d.) sadnjom šumskog drveća. To znači sadnja po posjedniku takvog zemljišta često od svega nekoliko stabala, ali koja će sadnja od mnoštva pojedinaca predstavljati veliku šumu od desetak milijuna stabala. 3. Kao treću vidnu uspomenu na prvu godinu samostalnog državnog života zaključeno je potaknuti pošumljavanje nepošum- Ijenog dijela brijega Grmošćica, koji se brijeg nalazi na zapadnom dijelu grada Zagreba, te koje pošumljavanje znači prvi korak k ostvarenju parka u tom dijelu grada. Hrvatsko šumarsko društvo izvršilo bi tehničke predradnje (osnovu za pošumljavanje i ostale radove), dok bi se sama izvedba pošumljavanja imala izvršiti sporazumno s ministarstvom hrvastkog domobranstva, kao i uz pomoć ministarstva šumarstva i rudarstva, te grada Zagreba. Na osnovu naprijed iznijetih zaključaka pozivaju se gg. članovi na izvršenje njihovih dužnosti. Dobrovoljni prinosi mogu se poslati i čekovnom uplatnicom Hrvatskog šumarskog društva, koja se u tu svrhu prilaže ovom broju Šumarskog lista. Nadalje pozivamo gg. članove, da izvrše i drugi dio zaključaka sjednice od 11. IV. 1942. godine t. j. provedu promičbu pošumljavanja odnosno sadnje šumskog drveća . K poslu valja odmah prionuti i tokom ljeta ustanoviti potreban broj sadnica, te iste pravovremeno osigurati i za sadnju dobaviti. Krajem ožujka 1943. godine ne zaboraviti Hrvatsko šumarsko društvo izvijestiti o broju i vrsti posađenog šumskog drveća, te o broju osoba, koje su ovu sadnju izvršile. Tajništvo Hrvatskog šumarskog društva. 147 |