DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1942 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Bilješke IZRADBA AEROPLANSKIH PROPELERA IZ DEVETA Zbog svojih dobrih statističkih svojstava, te uslijed spram metala male težine, njemačko zrakoplovstvo velik broj propelera aeroplanskih motora izrađuje iz drveta. Drvo se i prije upotrebljavalo za izradu propelera, ali je velika razlika između nekadanje i sadanje izrade. U početku se komad drveta neposredno izradio u propeler, ali za današnje aeroplane s velikim naponima motora i velikim brojem okretaja takva izrada propelera nije zadovoljavala. Danas se drvo kao tvorivo prethodno priredi na bazi ukočenog (šperovanog) drveta. Za izradu propelera upotrebljava se najviše bukovo drvo. Listovi tankog furnira u hidrauličkom tijesku (preši) slijepe se u daske oko 3 cm debljine. Tako dobivene daske ponovo se sljepljuju na debljinu potrebnu za izradu propelera. Propeleri se izrađuju iz jednog tako slijepitog bloka rezanjem s pilama vrpčanicama. Od tako grubo izrezanog oblika propelera do konačnog oblika i konačne obrade dug je put preko najfinije obradbe, jer svako propelersko krilo ugrađeno u propeler (koji se sastoji od 2 do 3 propelerska krila) mora biti izbalansirano s gramskom točnošću. Obrađeni drveni propeler presvlači se poput paučine finom žičnom mrežom i potom se pristupa lakiranju. Lakiranje se opetuje više puta, a zadnji sloj laka izrapavi se pijeskom, da se ne bi sjajio. Bridovi propelera, koji sijeku zrak, Hidraulički tijesak za Ijepljenjc furuirii. lludnik oblože se metalnim ovojem. E. S. na lijevo vadi gotove furnirske daske. ŠUMARSTVO U NOVINSTVU 10. TRAVNJA 1942. U gradivu povećanih opsega dnevnih i tjednih novina od 10. travnja 1942. god. t. j . o prvoj obljetnici uspostave Nezavisne Države Hrvatske, o pojedinim pitanjima šumarstva raspravljano je, odnosno šumsko gospodarstvo dodirnuto je u »Gospodarstvu«, »Hrvatskom Narodu«, »Novoj Hrvatskoj«, »Hrvatskoj Straži «, te sarajevskom »Osvitu«. I. »Hrvatska Straža«, kao i »Osvit«, donijeli su opće preglede o idejnim smjernicama novog gospodarskog poretka t. j . sustavnog i vođenog gospodarstva. Iz članka sarajevskog »Osvita«, Ing. H. Salković: Gospodarska politika Nezavisne Države Hrvatske u prvoj godini njezinog opstanka , vrijedno je zabilježiti »osnovne momente«, koji su u prvoj godini Nezavisne Države Hrvatske utjecali na gospodarsku politiku, a koji su: »1. Poimanje države i naroda po kome je narod jedan organizam čiji je cilj i po moći i trajanju viši od cilja pojedinaca; 2. stav prema liberalizmu; 3. stvaranje novog gospodarskog poretka i učvršćenje našeg gospodarstva u taj poredak; 4. nesustavno vođenje gospodarske politike od strane bivše države i zatečeni problemi u gospodarstvu, koji su proistekli iz takvog vođenja; 5. rat i ratne posljedice, koje su se odrazile i na hrvatskom gospodarstvu.« Od šumarstva u ovom gospodarstvu naglašeno je dokidanje dugoročnih ugovora, te vršenje iskorišćavanja državnih šuma u vlastitoj režiji s izgradnjom šumskih prometnih sredstava, a navedeno, da se rješavaju »nasljeđena pitanja«: uzurpacije, meremat i šumska paša. Zagrebački tjednik »Hrvatska Straža« u svom članku »Opće smjernice hrvatske gospodarske politike« govoreći o hrvatskom šumarstvu i rudarstva naglašuje ulogu čovjeka u šumskoj produkciji, jer je »količina drveta i te kako vezana za naš postupak sa šumom, pa čovjek od jedne šume može dobiti velike vrijednosti ili je posve upropastiti«. Kao najvažniji rad u minuloj godini života Nezavisne Države Hrvatske označena je Zakonska odredba o prestanku krajiških imovnih općina, koja zakonska odredba ujedno znači »i početak bolje obskrbe drvetom hrvatskog sela, a i gradova«, a što »će se izvršiti na osnovu posebne zakonske odredbe, koju je u svom izvješću hrvatskom saboru najavio ministar šumarstva i rudarstva«. O ukidanju imovnih općina piše i dnevnik »Nova Hrvatska« (članak pod naslovom 146 |