DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1942 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Bilješke


IZRADBA AEROPLANSKIH PROPELERA IZ DEVETA


Zbog svojih dobrih statističkih svojstava, te
uslijed spram metala male težine, njemačko
zrakoplovstvo velik broj propelera aeroplanskih
motora izrađuje iz drveta. Drvo se i prije upotrebljavalo
za izradu propelera, ali je velika
razlika između nekadanje i sadanje izrade. U
početku se komad drveta neposredno izradio u
propeler, ali za današnje aeroplane s velikim
naponima motora i velikim brojem okretaja takva
izrada propelera nije zadovoljavala. Danas
se drvo kao tvorivo prethodno priredi na bazi
ukočenog (šperovanog) drveta.


Za izradu propelera upotrebljava se najviše
bukovo drvo. Listovi tankog furnira u hidrauličkom
tijesku (preši) slijepe se u daske oko 3
cm debljine. Tako dobivene daske ponovo se
sljepljuju na debljinu potrebnu za izradu propelera.
Propeleri se izrađuju iz jednog tako slijepitog
bloka rezanjem s pilama vrpčanicama.
Od tako grubo izrezanog oblika propelera do
konačnog oblika i konačne obrade dug je put
preko najfinije obradbe, jer svako propelersko
krilo ugrađeno u propeler (koji se sastoji od 2
do 3 propelerska krila) mora biti izbalansirano
s gramskom točnošću.


Obrađeni drveni propeler presvlači se poput
paučine finom žičnom mrežom i potom se pristupa
lakiranju. Lakiranje se opetuje više puta,
a zadnji sloj laka izrapavi se pijeskom, da se
ne bi sjajio. Bridovi propelera, koji sijeku zrak, Hidraulički tijesak za Ijepljenjc furuirii. lludnik
oblože se metalnim ovojem. E. S. na lijevo vadi gotove furnirske daske.


ŠUMARSTVO U NOVINSTVU 10. TRAVNJA 1942.


U gradivu povećanih opsega dnevnih i tjednih
novina od 10. travnja 1942. god. t. j . o
prvoj obljetnici uspostave Nezavisne Države
Hrvatske, o pojedinim pitanjima šumarstva
raspravljano je, odnosno šumsko gospodarstvo
dodirnuto je u »Gospodarstvu«, »Hrvatskom
Narodu«, »Novoj Hrvatskoj«, »Hrvatskoj Straži
«, te sarajevskom »Osvitu«.


I.
»Hrvatska Straža«, kao i »Osvit«, donijeli
su opće preglede o idejnim smjernicama novog
gospodarskog poretka t. j . sustavnog i vođenog
gospodarstva. Iz članka sarajevskog
»Osvita«, Ing. H. Salković: Gospodarska
politika Nezavisne Države
Hrvatske u prvoj godini njezinog
opstanka , vrijedno je zabilježiti »osnovne
momente«, koji su u prvoj godini Nezavisne
Države Hrvatske utjecali na gospodarsku politiku,
a koji su:


»1. Poimanje države i naroda po kome je
narod jedan organizam čiji je cilj i po moći
i trajanju viši od cilja pojedinaca;


2. stav prema liberalizmu;
3. stvaranje novog gospodarskog poretka i
učvršćenje našeg gospodarstva u taj poredak;
4. nesustavno vođenje gospodarske politike
od strane bivše države i zatečeni problemi u
gospodarstvu, koji su proistekli iz takvog vođenja;


5. rat i ratne posljedice, koje su se odrazile
i na hrvatskom gospodarstvu.«
Od šumarstva u ovom gospodarstvu naglašeno
je dokidanje dugoročnih ugovora, te vršenje
iskorišćavanja državnih šuma u vlastitoj
režiji s izgradnjom šumskih prometnih sredstava,
a navedeno, da se rješavaju »nasljeđena
pitanja«: uzurpacije, meremat i šumska paša.


Zagrebački tjednik »Hrvatska Straža«
u svom članku »Opće smjernice hrvatske
gospodarske politike« govoreći


o hrvatskom šumarstvu i rudarstva naglašuje
ulogu čovjeka u šumskoj produkciji, jer je
»količina drveta i te kako vezana za naš postupak
sa šumom, pa čovjek od jedne šume
može dobiti velike vrijednosti ili je posve
upropastiti«. Kao najvažniji rad u minuloj godini
života Nezavisne Države Hrvatske označena
je Zakonska odredba o prestanku krajiških
imovnih općina, koja zakonska odredba
ujedno znači »i početak bolje obskrbe drvetom
hrvatskog sela, a i gradova«, a što »će se izvršiti
na osnovu posebne zakonske odredbe, koju
je u svom izvješću hrvatskom saboru najavio
ministar šumarstva i rudarstva«.
O ukidanju imovnih općina piše i dnevnik
»Nova Hrvatska« (članak pod naslovom


146