DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1942 str. 18 <-- 18 --> PDF |
vedenih od mladih hrastova i način Ijep- Ijenja tih furnira; 5) zaključak. Predmet istraživanja bile su isključivo sa stojine hrasta kitnjaka na području šumarije Freienwalde. Klima područja šumarije Freienwalde pri bližuje se po svojoj prosječnoj godišnjoj tem peraturi (8,3° C) optimumu za hrast kitnjak. Po količini oborina (552 mm godišnje, 238 mm za vrijeme vegetacije od pet mjeseci) područje je ispod optimalne granice. Optimum za hrast kitnjak i lužnjak čine po Oelkersu područja koja imadu za vrijeme vegetacije od pet mjeseci (svibanj—rujan): prosječnu temperaturu 14,9" C oborine u 1 danu 2,0 mm kišni faktor 13,4 Autor je istraživanjem upliva tla na uzgoj hrasta kitnjaka došao do zaključka da čista glinasta, ilovasta i laporasta kao i pjeskovita tla jednako povoljno utiču na razvoj hrasta. Na osnovu analiza polena koje je izvršio prof. Hesmer današnje područje hrasta kitnjaka u Freienwalde-u od davnine je bilo područje hrasta pi;imješanog sa bukvom Istraživanjem oblika korijena i njegova rasprostranjenja došao je autor do zaključka da kitnjak posjeduje veliko svojstvo prilagođivanja oblika korijena prema vrsti tla. Kako je građa godova jedan od najvažnijih čimbenika kvalitete furnirske hrastovine to glavni dio ove radnje obuhvaća istraživanja građe godova i njihovog upliva na kvalitet hrastovine. Ta su istraživanja izvršena na 88 stabala. Kod svih istraženih stabala hrasta, pa i kod starih stabala hrasta utvrđene su na poprečnom presjeku dvije zone, koje se po širini i pravilnosti goda međusobno razlikuju. Te su zone: ona bliže srcu sa širokim i nepravilnim godovima i ona prema periferiji stabla sa uzanim i pravilno nanizanim godovima. Zona sa širokim i nepravilno nanizanim godovima različito je široka kod starih i mladih stabala hrasta. Kod starih stabala ona dosiže pojas od 40 godova, dok je kod mladih ta granica oko 50 do 80 godova. Kod stabala hrasta uzraslih na ilovastom i laporastom tlu ta je zona jednoličnija nego kod stabala hrasta uzgojenih na pjeskovitom tlu. Širina te zone širokih i nepravilno nanizanih godova važna je kod prerađivanja hrastovine za furnir. Ako taj pojas imade polumjer od 5 cm onda on nema nikakova značenja, jer taj dio čini kod tehnike proizvodnje furnira odpadak. Kod starih stabala hrasta taj pojas ne prelazi krug polumjera 5 cm, dok kod mladih stabala iznosi polumjer tog pojasa 10 a i 15 cm. Kao uzorak za idealnu građu godova služila je građa godova triju tristo godina starih hrastova. Širina tih godova iznosila je 0,6 do 1,9 mm, u prosjeku 1,1 mm. Širina goda mladih stabala hrasta izvan pojasa širokih i nepravilno nanizanih godova jednaka je širini goda starih hrastova. Ona iznosi u prosjeku 1,0 do 1,5 mm. Istražena je širina zone ranog i kasnog drveta unutar godova na starim i mladim stablima hrasta. Istraživanjem se je došlo do ovih zaključaka: rano drvo ostaje od najranije mladosti do visoke starosti prilično jednako široko. Ta se širina kreće između 0,4 do 0,6 mm u prosjeku 0,5 mm. Procentualni udio ra nog drveta na širini goda raste sa starošću. On iznosi u mladosti 15—25Vo, a iza 70 godina starosti 40—50%. Hrastovina je mekana i dade se lako obrađivati ako je odnos širine ranog i kasnog ^drveta unutar goda 50 : 50. Njegovanje sastojina naročito proređivanje od velikog je upliva na gradu godova. Prorede djeluju na povećanje debljinskog prirasta tj. na povećanje širine goda. Stupanj djelovanja prorede i njegovog trajanja na građu goda ovisi o jačini prorede. Gusti sklop sastojine od upliva je na proizvodnju ne samo uzanih nego i pravilno nanizanih godova. Širina goda hrastovine uzgojene u slabo proređenoj ili neproređenoj sastojini iznosi u prosjeku 1,0 mm i po svojoj veličini poklapa se sa građom godova hrastova uzgojenih u prirodnoj šumi. Umjerena proreda povećava širinu goda na 1,5 mm, dok jaka proreda povećava širinu goda na 1,9 mm. U neproređenim i nenjegovanim sastojinama hrasta godovi su uzani i pravilno nanizani, ali je postotak furnirskog drveta u takovim sastojinama znatno manji nego u dobro i oprezno proredivanim sastojinama. Upliv klimatskih faktora na širinu ranog drveta nije se mogao utvrditi. Širina ranog drveta ostaje konstantna. Zato je širina zone kasnog drveta ovisna o klimatskim faktorima. Prema istraživanju autora što je godina suhlja to je širina zone kasnog drveta manja tj. god uži, što je godina vlažnija to je širina zone kasnog drveta veća t. j . god širi. Kao donja granica promjera furnirskih trupaca uzima se do sada 50 cm. Trupci mladih stabala hrasta kitnjaka nemaju te dimenzije, širina goda i nepravilnosti nizanja je veća. Takovo drvo daju furnire hrapave površine, koji se kod proizvodnje lako kidaju. Kod tih furnira prodire ljepilo kroz zonu ranog drveta. Autor je istražio pet trupaca dužine 4 do 8 m sa širokim godovima, a promjera od 34, 35, 38, 40 i 52 cm. Postotak iskorišćavanja kod . proizvodnje 0,8 mm tankog furnira iznosio je 55, 44, 45, 57, 63%. Samo rezanje tih furnira ne čini nikakovih poteškoća. Za Ijepljenje tih furnira potrebno je posebno ljepilo (Ormydol) koje ne prodire kroz furnirski list. Autor je mišljenja, da se i mladi hrastovi promjera od 40 cm i širine goda od 3,0 mm mogu ekonomično [iskoristiti za proizvodnju furnira. Industrija furnira zadovoljit će se i manjim dimenzijama nego do sada ali zato valja uzgojiti stabla čista bez grana i živica. Potrebno je sastojinu njegovati od najranije mladosti. Posebnu pažnju valja u mladosti posvetiti sklopu. U to doba mora biti sklop potpun. U daljnjem razvoju treba sastojinu stalno, umjereno i često proredivati. Naročitu pažnju treba postetiti najvrijednijim stablima. Potrebno je stalno voditi računa i o primješanim vrstama (bukva, grab, jasen) koje imadu zadaću da štite tlo i da čiste deblo izabranih stabala od grana. Ovakovim će se postupkom uzgojiti stabla za furnirske, trupce u daleko kraćoj ophodnji što je od posebne narodnogospodarske važnosti. Ing. I. H-t. 144 |