DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1942 str. 13 <-- 13 --> PDF |
kao svoje zadružne udjele. Zadruge ovakvog tipa ne mogu poslužiti promicanju racionalnog šumskog gospodarenja, ako svaki član zadruge gospodari na svojem šumsko posjedu i dalje individualno. Takve zadruge mogu poslužiti jedino stvaranju povoljnijih uslova za zajedničku prodaju šumskih proizvoda, zajedničko čuvanje i upravu, a što se tiče šumskog gospodarstva i provedbe šumsko-gospodarskih i šumsko-uzgojnih mjera, one imaju sve mane individualnih malih šumskih posjeda. No i kod ovakvih samovlasničkih zadruga može se taj nedostatak ublažiti pa i sasvim odstraniti, ako se vlasnici ovih malih šumskih posjeda, udruženih u šumskoj zadruzi, odreknu prava na individualno gospodarenje i iskorišćavanje svojih šuma i pristanu, da se na njihovim šumskim posjedima gospodari zajednički. Pravo vlasništva ostaje u tom slučaju i dalje u gruntovnim knjigama zabilježeno na pojedine zadrugare te oni mogu te svoje nekretnine u svako doba i prodati, samo se u šumsko-gospodar.skom pogledu sve ove udružene čestice smatraju jednom gospodarskom cjelinom, na kojoj se provađaju sve mjere racionalnog i potrajnog šumskog gospodarenja bez obzira na to, što ova gospodarska cjelina sastoji iz više malih individualnih šum. posjeda. U pogledu promicanja šumskog gospodarstva bile bi svakako najidealnije one šumske zadruge, u kojima je u zadruzi i svojina i privreda, to jest zadruge sa nepodijeljenim zajedničkim posjedom. Takve tipove komunalnog šumskog gospodarstva mi, međutim, imamo već sada, ali na žalost znamo, da se narod u njima razočarao. One ne odgovaraju sadašnjem duhu i savremenim težnjama našega naroda, koji, inspiriran idejama gospodarskog liberalizma, teži za individualnim pa makar i najmanjim posjedom. Ovu težnju, međutim, ne moramo smatrati nekim narodnim porokom ili zabludom. Ona je prirodna, pa je stoga i nesavladiva. Nju uostalom nije ni potrebno suzbijati, nego samo njenu krajnost, a to je egoizam i gramzljivost, koji se brine samo za vlastite probitke, koji hoće sve samo za sebe a ništa za drugoga. Prirodnu težnju za vlasništvom nije ni potrebno suzbijati. Seljak mora biti svjestan da je on vlasnik i gospodar zemlje, koju on obrađuje i od koje on i njegova porodica živi Tako on stiče samosvjest i osjećaj prirodnog ponosa i samostalnosti, kada zna, da nešto ima, i da time što ima, sam slobodno i raspolaže. Samo svoje, vlastito, čini seljaka ekonomski nezavisnim. Seljak sa vlastitim posjedom nije proleter, koji bi ovisio od svog poslodavca. Zato ova težnja i ovaj osjećaj našeg naroda treba da dođe do izražaja i u organizaciji naše zadružne šumske privrede. Obzirom na ovu težnju — pravna struktura šumskih zadruga treba biti takva, da zadrugar bude u svako doba .svjestan, te je šuma, koju on doprinosi u zadrugu kao svoj zadružni udio, zaista njegova svojina. Te svijesti nema kod ovlaštenika i pravoužitnika zemljišnih zajednica odnosno imovnih općina, pa je pokraj ostalih uzroka i to mnogo dovelo do psihoze raspadanja zajedničkog zemljišta. Zato imovinsko-pravni odnosi u šumskoj zadruzi moraju biti uređeni tako, te svaki zadrugar ima osobni interes zadružnu imovinu čuvati kao svoju vlastitu. To se može postići samo onda, ako se svakom zadrugaru prizna pravo individualnog vlasništva na njegovu šumu, koju on daje kao svoj zadružni udio u zadrugu, ali da mu se ipak ne prizna i pravo individualnog gospodarenja u toj šumi, koje se mora ravnati prema šumskogospodarskim i šumsko-uzgojnim mjerama, koje su propisane za sve udružene šumske posjede kao jednu gospodarsku cjelinu. Izvršenje ovog principa povlači za sobom kao logičnu posljedicu individualnu diobu dosadanjih komunalnih šuma. Ovo donekle zvuči kao paradoks, jer mi naprotiv težimo za koncentracijom a ne za raspadanjem šumskih posjeda. Ali ova pre-´ lažna mjera potrebna je zato, da našu zadružnu šumsku privredu stavimo na sasvim nove temelje, na temelje individualnog vlasništva a zadružnog gospodarenja, ,^^.,j,~^\/ to jest da stvorimo zajedničko šumsko gospodarenje na udruženim malim šumskim | / posjedima, gdje svaki zadrugar ulazi u zadrugu sa svojim stvarnim udjelom, svo 139 |