DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1942 str. 9 <-- 9 --> PDF |
bude ona sama poboljšana, nego da olakša komasaciju poljodjelskog tla i unapriedi poljodjelsku proizvodnju. Napried su prikazane štetne posljedice, koje u izvjesnim slučajevima može u pogledu šuma propis § 5. 26. 16. z. o k. donieti posebničkim i javnim probitcima radi ovih svojih nedostataka: 1) jer nije označio granicu, do koje se jedna šumska enklava ili poluenklava smatra omanjom; 2) jer nije — kada već tu granicu nije sam označio — dao mogućnost šumarskim vlastima, da one odlučuju o toj veličini u smislu zakona o šumama; 3) jer nije predvidio pravedne odštete za odstup šuma. Međutim spomenuta je zak. odredba položaj šume kod provedbe komasacija još više pogoršala. Ona u § 6. propisuje: »U komasaciju se mogu radi što podpunijeg ostvarenja skupnih probitaka komasacionih učesnika povući sve nekretnine bez obzira na odredbe § 4. do 7. zakona o komasaciji zemljišta od 22. VI. 1902.« Dakle u komasaciju se mogu povući šume bez obzira na njihovu veličinu »radi što podpunijeg ostvarenja skupnih probitaka komasac. učesnika.« U praksi to izgleda ovako. Komasac. učesnici, vlasnici poljodjelskih zemljišta, zatražiti će a komasac. povjerenstvo na to pristati, da se neka šuma ili dobar dio neke šume uvuče u komasaciju iz bilo kojih razloga, a sve tobože radi skupnih probitaka. Pozvati će šumovlasnika na ročište i to mu jednostavno staviti na znanje bez prava žalbe. I tako se šumovlasnik — recimo i država — najednom nađe u položaju da mora svoju mladu šumu posjeći i panjeve iskrčiti, a da njegov probitak to ne traži, čak da je to i protiv njegovih probitaka. Odlučilo se o njegovoj šumi bez njega kao i bez državne šumarske vlasti, koja je u smislu propisa § 6. i 7. z. o š. jedina mjerodavna donieti odluku, da li je ta komasacija šume na probitak šumovlasnika i šumskog gospodarstva. Zakon o komasaciji izuzeo je iz komasacije one šume, za koje i nešumar uyiđa da nisu »omanje« osamljene šumske čestice kao i šume velikih površina (§ 6. toč. 6.), no te i takove šume mogu se i po tom zakonu uvući u komasaciju, ako vlasnici na to pristanu. A šumovlasnik će sigurno na to pristati, ako mu je to na probitak. No kako se svi šumovlasnici imaju pridržavati propisa § 6. i 7. z. o š. kao i drugih propisa iz toga zakona (§ 49., 56—73., 74., 75.), to dozvolu za uvlačenje takove šume u komasaciju, t. j . za krčenje ima dati drž. šumar, vlast. Ako drž. šumar, vlast dade tu dozvolu, znači da javni probitak nema ništa protiv komasacije odnosne šume. Isti zakon o komasaciji predviđa za te šume i mogućnost zaokruživanja međa a da se šuma ne krči. Vidi navedeni § 19. Prema tom paragrafu mogu se dobrovoljno odstranjivati šumske enklave i poluenklave u poljodjelskom i tuđem šumskom zemljištu kao i poljodjelske enklave u šumskom zemljištu. Kako i za ove zamjene treba dozvola drž. šumar, vlasti kao nadzorne vlasti, to je i ovdje javni probitak zaštićen. Dakle zakon o komasaciji predviđa mogućnost komasacije šuma većih površina, t. j . krčenja i preloženja šume na drugo mjesto kao mogućnost zamjene šume za šumu, ali samo sporazumom stranaka i dozvolom drž. šumar, vlasti, t. j . usklađenjem probitaka vlasnika i šume i polja te zaštitom probitaka šumskog gospodarstva. Prigodom komasacije god. 1934. u p. o. Šiškovci i p. o. Prkovci, kotar Vinkovci, a uporabom § 6. z. o k. pristupila je i Brodska Imovna općina dobrovoljno toj komasaciji sa svojom šumom Krivsko Ostrovo. Vidi priloženu skicu. Ta je šuma bila načičkana poljodjelskim enklavama — stanovima — prema tome je imala i vrlo nezgodan oblik za uzgoj šume. Osim toga u toj se šumi, staroj 50 do 60 godina, posušio 1923. god. sav hrast, a ostalo je samo nešto jasena i briesta tako, da je ona izgledala kao ono što se je prije liepo zvalo »drvljem obrasli pašnjak «. Dakle najpogodniji čas za komasaciju na korist i šumskog i poljodjelskog gospodarstva kao i na korist vlasnika i šume i polja. Zamjena je izvršena na temelju komasacione procjene zemljišta, t. j . i šumsko i poljodjelsko zemljište procienjeno je kao poljodjelsko zemljište. Kako su poljodjelske enklave — stanovi — bile na gredama, dakle na boljem zemljištu, a šuma u nizama, dakle na lošem zemljištu, to je B. i. o. dobila 145 jut. a dala je 224 jut. Izbačeno je 16 tuđih enklava i postignuta je pravilna međa. Plaćeno je u ime komasac. troškova za 225 jut. 45.700 Kn. Za preselenje 4 stana plaćeno je po sporazumu 25.000 Kn. Jedan od uvjeta zamjene bio je da B. i. o. iskopa o svom trošku kanale, koji idu po njenom posjedu u cilju, da se u nje mogu uvesti kanali iz hatara. Za sastav kanalizacionog operata, prema veličini šumske površine uvučene u komasaciju, plaćeno je 24.015 Kn. U 103 |